URA: Sačuvati likvidnost hotela i radna mjesta, olakšice za agencije i privatni smještaj...

URA podsjeća da je rano, uzimajući u obzir nepredvidivost ove zdravstvene krize, donositi konačne procjene o uticaju pandemije na crnogorsku turističku sezonu, ali da će i u optimističnim scenarijima ona biti značajno lošija od svih prethodnih sezona
2697 pregleda 1 komentar(a)
Budva, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Budva, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock

Globalna kriza izazvana pandemijom novog koronavirusa u ogromnoj mjeri će pogoditi sektor turizma, na koji se dominantno naslanja i crnogorska ekonomija, pa Vlada bez odlaganja mora koncipirati set mjera pomoći turističkoj privredi kako bi ublažila negativne posljedice, poručuju iz Građanskog pokreta URA

"Brojni touroperatori već otkazuju ugovore, pozivajući se na višu silu (vis major), a sve dok situacija u regionu i Evropi ne bude bolja i dok se ne uspostavi nesmetan saobraćaj, turističke sezone neće ni biti", dodaju iz te partije.

URA podsjeća da je rano, uzimajući u obzir nepredvidivost ove zdravstvene krize, donositi konačne procjene o uticaju pandemije na crnogorsku turističku sezonu, ali da će i u optimističnim scenarijima ona biti značajno lošija od svih prethodnih sezona.

"Hotelska industrija zapošljava oko 6.000 ljudi, zbog čega je neophodno ublažiti i zaustaviti trend masovnih otpuštanja radnika u hotelima, koji u slučaju propasti turističke sezone neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. Zbog toga, za sve hotele i turističke organizacije koji ne otpuštaju svoje zaposlene, država treba da omogući refinansiranje zarade zaposlenih u bruto iznosu, kreditom kod Investiciono razvojnog fonda (IRF), sa grejs periodom od 1 godine i po stopi od 1.5 odsto", ukazali su u pokretu URA.

URA ističe se tom mjerom ostavlja potreban prostor hotelskoj industriji i turističkim organizacijama, čije poslovanje direktno zavisi od turističke sezone, da zadrže radnu snagu i održe poslovanje do naredne sezone.

"Pored toga, crnogorski hoteli su najčešće i kreditno zaduženi, zbog čega im treba omogućiti da do naredne sezone isplaćuju samo kamate za kredite, a da se glavnica raspodijeli na sve preostale godine kredita. Istu mogućnost treba pružiti i vlasnicima privatnog smještaja, koji će se takođe naći u izuzetno teškoj situaciji, a kojima treba omogućiti i da, ukoliko to žele, porez na nepokretnost plate naredne godine, u definisanim ratama, kako bi se olakšala njihova trenutna teška finansijska situacija", navode iz GP URA.

Podsjećaju da, pored hotela, privatnog smještaja i agencija, država mora pronaći model zbrinjavanja i onih najugroženijih, a to su radnici u turizmu i ugostiteljstvu "koji su već ostali bez posla ili koji ga zbog vanrednih okolnosti neće ni dobiti".

Pokret URA je, kako navode, su godinama predlagao Vladi i Privrednoj komori uvođenje instituta "stalnog sezonca", po uzoru na pojedine zemlje Evropske unije (EU), šta danas hrvatska Vlada koristi za ublažavanje negativnih efekata krize.

"Svjetska turistička organizacija preliminarno procjenjuje da će globalna turistička privreda pretrpjeti gubitak od 30 do 50 milijardi dolara, a posljedice pandemije će u velikoj mjeri osjetiti i crnogorska ekonomija. Zbog toga država preventivno mora djelovati odmah, kako bi preduprijedila i ublažila makar dio negativnih trendova, u nadi da će se pandemija završiti što prije i da će se život vratiti u normalu", zaključuju u pokretu URA.

Bonus video: