Evo ko može biti donator hrane i kako da se korisnicima isporuči bezbjedna hrana

Zbog aktuelne situacije izazvane pandemijom koronavirusa posrednici u lancu doniranja hrane moraju srovoesti sve mjere pedostrožnosti pri sakupljanju i distribuciji hrane od donatora do krajnjih korisnika
7570 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Uprava za bezbjednost hrane je zbog aktulene situacije izazvane pandemijom koronavirusa izdala uputstvo za posrednike u lancu doniranja hrane Crvenom krstu i narodnim kuhinjama čiji je cilj da se preduzmu sve mjere predostrožnosti pri sakupljanju i distribuciji hrane od donatora do konačnih korisnika kako bi se spriječile neželjene posledice i obezbijedilo da se korisnicima-potrošačima isporuči bezbjedna hrana.

Donatori hrane mogu biti isključivo registrovani, odnosno, odobreni subjekti u poslovanju hranom (uvoznici-veletrgovci, proizvođači, maloprodajni objekti u kojima se pod nadzorom lica predstavnika-posrednika (Crvenog krsta, NVO) sakupljaju donacije od građana kupovinom hrane u tom maloprodajnom objektu.

"Hrana koja se donira može biti upakovana i neupakovana. Za doniranu hranu moraju se obezbijediti uslovi čuvanja navedeni na oznaci tokom skladištenja, preraspodjele i dostavljanja hrane. Bez obzira da li se radi o upakovanoj ili neupakovanoj hrani, konačni korisnik mora dobiti obavezne informacije o hrani, a to su: naziv hrane, popis sastojaka (naročito naznačene alergene), datum minimalnog roka trajanja, posebne uslove čuvanja i/ili upotrebe i dr... Ovo je naročito važno za određene osjetljive kategorije stanovništva (djeca, trudnice, stari, lica sa alergijama, imunokompromitovana lica)" naglašeno je iz Uprave.

Oznake na hrani mogu biti na samoj ambalaži ili u formi etikete koja je pričvršćena na ambalaži-pakovanju.

Obavezna evidencija

Pakovanje po pravilu mora biti neoštećeno.

"Posrednici u lancu doniranja hrane dužni su da uspostave evidenciju o zaprimljenoj doniranoj hrani sa podacima o donatoru, vrsti, količini i rokovima trajanja, kako bi se uspostavio sisitem sledljivosti kojim bi se utvrdio „korak unazad“ od koga je primljena donirana hrana i "korak naprijed" kome je dostavljena donirana hrana. Ovo je jedno od važnih načela bezbjednosti kojim se obezbjeđuje postupanje naročito u situacijama kada se otkrije nebezbjedni proizvod. Ove evidencije se čuvaju najmanje dvije godine" pojasnili su iz Uprave.

Primarna odgovornost na subjektima u poslovanju

Zahtjevi za bezbjednost hrane koja se stavljaju na tržištu uređeni su Zakonom o bezbjednosti hrane i velikim brojem podzakonskih akata.

"Ovim propisima je utvrđeno da primarnu odgovornost za bezbjednost hrane, koja se stavlja na tržište nose subjekti u poslovanju hranom. Subjekat u poslovanju hranom je pravno i fizičko lice ili preduzetnik koje je odgovorno za ispunjavanje propisanih zahtjeva za hranu u okviru djelatnosti koju obavlja. Poslovanje hranom je profitabilna ili neprofitabilna djelatnost, javna ili privatna, koja se obavlja u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane. Posrednici u lancu doniranja hrane su organizacije koje se bave prijemom, skladištenjem i preraspodjelom i dostavljanjem donirane hrane krajnjem korisniku (Crveni krst), odnosno prijemom, skladištenjem, pripremom, obradom, pakovanjem i dostavljanjem donirane hrane krajnjem korisniku (Narodne kuhinje)", objašnjeno je iz Uprave.

Bonus video: