NOVI IZVJEŠTAJ

EK: Pad CG ekonomije od 5,9 odsto, duboka recesija, turistički šok...

"Prihodi od turizma i putovanja iznose oko 25% ukupnog BDP-a Crne Gore. Veliki turistički šok će imati jake efekte na domaću potrošnja i ulaganja, mada će pad uvoza apsorbovati neke od negativnih uticaja. Suprotno tome, troškovi mjera koje preduzima vlast povećaće državnu potrošnju", smatraju u EK
19606 pregleda 31 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock

Evropska komisija (EK) je u novom izvještaju prognozirala pad crnogorske ekonomije od 5,9 odsto u ovoj godini, dok će oporavak u narednoj, kako su naveli, zavisiti od trajanja šoka.

Za narednu godinu predviđen je rast od 4,4 odsto, ali je, kako je navedeno, oporavak još neizvjestan i podložan mnogim rizicima.

"Očekuje se da će se BDP znatno smanjiti do 2020. godine zbog negativnih efekata epidemije COVID-19. Crnogorska ekonomija je snažno zavisna od turizma, ključnog izvora rasta BDP-a, deviznih promjena, zaposlenosti i fiskalnih prihoda. Međutim, "zaključavanje" je zamrzlo turizam i putovanja u vrijeme kada su ove aktivnosti trebalo da uđu u visoku sezonu. Ekonomski oporavak u 2021. zavisi od trajanja šoka", navodi se u novim proljećnim prognozama EK.

Očekuje se da će pandemija COVID-19 gurnuti Crnu Goru u dublju recesiju od globalne finansijske krize zbog kolapsa turističkih dolazaka i prekida međunarodnih putovanja nakon mjere "zaključavanja" implementirane u većini zemalja.

"Prihodi od turizma i putovanja iznose oko 25% ukupnog BDP-a Crne Gore. Veliki turistički šok će imati jake efekte na domaću potrošnja i ulaganja, mada će pad uvoza apsorbovati neke od negativnih uticaja. Suprotno tome, troškovi mjera koje preduzima vlast povećaće državnu potrošnju", smatraju u EK.

Ovaj scenario, kako dodaju, predviđa turistički šok do drugog tromesečja 2020, a zatim vrlo skroman oporavak u trećem kvartalu, zahvaljujući domaćim i turistima iz susjednih država koje stižu do primorskih gradova kopnenim putevima.

Navodi se da je brz oporavak ekonomija 2021. godine, iako moguć, veoma  neizvjestan. Glavni rizik za to scenariio bi bio revitalizacija virusa i kašnjenja vakcine prije sljedeće turističke sezone.

"U ovoj godini očekuje se i istorijski visok deficit budžeta od više od 7% BDP-a, umjesto prvobitno planiranog uravnoteženog budžeta. Rast javnog duga djelimično bi bio ograničen u 2020. zahvaljujući korišćenju državnih rezervi, koje su bile predviđene za plaćanje dospjelog duga u 2020. godini i 2021. Umjesto toga, koristiće se za hitna finansiranja koja zahtijeva pandemija", navodi se u izvještaju.