IZ CBCG SAOPŠTILI DA OČEKUJU RAST PROBLEMATIČNIH DUGOVA

Kriza povećava i nenaplative kredite

CBCG očekuje rast kredita koje banke ne mogu da naplate i sa kojima se kasni u otplati. Na kraju marta problematični krediti su iznosili 160,6 miliona eura
5767 pregleda 2 komentar(a)
Loši krediti bilježili pad posljednje tri godine: Žugić sa direktorima banaka, Foto: Boris Pejović
Loši krediti bilježili pad posljednje tri godine: Žugić sa direktorima banaka, Foto: Boris Pejović

Centralna banka (CBCG) očekuje rast nekvalitetnih kredita (NPL) zbog ekonomske krize koju je izazvala pandemija kronavirusa. NPL čine oni krediti koje banke ne mogu da naplate i sa kojima se kasni u otplati duže od tri mjeseca.

Podaci vrhovne monetarne institucije pokazuju da bruto nekvalitetni krediti na nivou bankarskog sistema za mart ove godine iznose 160,6 miliona eura i predstavljaju 5,09% ukupnih bruto kredita.

U odnosu na mart 2019. godine bilježe smanjenje od 9,85%.

Ukupno odobreni krediti banaka na kraju marta 2020. godine iznosili su 3,15 milijardi eura.

“Za očekivati je rast nekvalitetnih potraživanja, ali ne u mjeri u kojoj bi kapitalna pozicija banaka bila derogirana. CBCG je preporučila bankama da u saradnji sa klijentima pažljivo prate razvoj situacije, uz pravovremeno predviđanje uticaja na njihove novčane tokove, te da vrše prilagođavanja rokova otplate njihovih obaveza u skladu sa novim očekivanim novčanim tokovima klijenata. Prilikom odobravanja novih kredita, banke treba da sagledaju uticaj događaja uzrokovanih pandemijom na očekivane novčane tokove potencijalih zajmoprimalaca, a sve u cilju smanjenja mogućnosti za porast NPL-a”, saopšteno je “Vijestima” u CBCG u odgovoru na pitanje kako će pandemija koronavirusa uticati na kretanje NPL-a u narednom periodu, da li može doći do njihovog povećanja i za koliko.

Povećani rizici

Kreditna agencija “Standard & PoorS” u revidiranom izvještaju za Crnu Goru je ukazala da će se bankarski sektor uskoro vjerovatno suočiti sa povećanjem NPL-a.

“Rizici po stabilnost bankarskog sistema Crne Gore su povećani. Predviđamo porast nivoa NPL-a, jer su domaćinstva i korporacije pod uticajem ekonomskog pada zbog pandemije. Pozitivno, crnogorski bankarski sistem ulazi u ovu krizu u relativno jakoj poziciji sa solidnim nivoom kapitala, NPL-om na niskih 5 odsto i velikom likvidnošću. U sistemu dominiraju podružnice stranih bankarskih grupa, a većim dijelom ga finansiraju domaći depoziti. Do sada nijesmo primijetili nijedan primjetan let depozita, a u našem osnovnom scenariju očekujemo da ova situacija ostane stabilna. Ipak, s obzirom na ograničene mogućnosti CBCG da stabilizuje bankarski sistem, on ostaje podložan stresu ako NPL-ovi naglo porastu ili likvidnost presuši”, naglašeno je u izvještaju.

U CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, objasnili su da loši krediti bilježe opadajući trend tokom prethodne tri godine, odnosno to učešće u ukupnim kreditima gotovo je prepolovljeno u posmatranom periodu.

Vlada je u mišljenju na predlog zakona o odlaganju kreditnih obaveza korisnika kredita, kojim je Klub poslanika SDP-a predložio da se banke odreknu kamate na kredite tokom trajanjam tromjesečnog moratorijuma, navela da bi to imalo značajan efekat na poslovanje banaka sa rastom nivoa loših kredita.

U mišljenju Vlade se navodi da će se zbog aktulene ekonomske situacije banke suočiti sa većim troškovima rezervacija za očekivane gubitke, a veći nivo loših kredita korespondira sa većim nivoom ovih rezervacija.

“To za rezultat ima manju neto dobit banaka, a u ekstremnim slučajevima i poslovanje sa gubitkom. Imajući u vidu smanjenje ekonomske aktivnosti, porast nezaposlenosti i smanjenje prosječne zarade koji se očekuju kao posljedica pandemije novog koronavirusa, u budućem periodu se očekuje rast nivoa NPL-a. To će za posljedicu imati i veći nivo rezervacija, odnosno nižu neto dobit banaka i poslovanje sa gubitkom. Upravo su visok nivo NPL-a, koji je u najgorem razdoblju krize dosezao do nivo od 25%, odnosno rezervacije za očekivane gubitke u periodu posljednje krize uzrokovali nizak nivo prihoda banaka, odnosno poslovanje pojedinih od njih u zoni gubitaka.To je imalo za posljedicu i negativan efekat na kapital, sopstvena sredstva i koeficijent solventnosti”, navodi se u nedavnom mišljenju Vlade, koje je shodno Zakonu o CBCG radila vrhovna monetarna institucija.

Vraćanje 36,7 miliona duga po posebnom zakonu

Iz CBCG su kazali da je u skladu sa Zakonom o finansijskom restrukturiranju dugova, ukupno restrukturirano 36,7 miliona eura kredita.

Tim zakonom je omogućeno da firme i građani koji su kasnili sa izmirenjem kredita mogu sa bankama da sklope ugovor o njihovom restrukturiranju, odnosno vraćanju kredita po povoljnijim uslovima.

“Od čega se na firme odnosilo 35,1 miliona eura ili 95,7%, a na građane 1,6 miliona eura ili 4,3%”, kazali su u CBCG.

Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova je prestao da važi u maju 2019. godine, a donijet je u cilju smanjenja loših kredita.

Taj zakon je bio u primjeni od maju 2015. godine i trebalo je da važi dvije godine.

Međutim, nije u praksi dao značajnije rezultate jer su se pojavili problemi u primjeni. To je dovelo do izmjena i dopuna nakon isteka roka važenja od dvije godine.

Preporučujemo za Vas