UŠTEDA OD KAŠNJENJA AUTOPUTA 50 MILIONA

Težak udar za državne finansije i ekonomiju: Pad turizma za 40 odsto, javni dug ide na 82% BDP-a

Ovogodšinja ukupna nedostajuća sredstva iznose 877 miliona. Država se u ovoj godini zadužuje za oko 500 miliona eura, umjesto za planiranih 100 miliona. Dio pozajmice obezbijeđen je krajem prošle godine za stare dugove u 2020. Prema informaciji “Vijesti”, ušteda u budžetu zbog kašnjenja radova na auto-putu iznosiće oko 50 miliona eura

38081 pregleda 443 reakcija 74 komentar(a)
Crnogorska ekonomija u ovoj godine će pasti za 6,8 odsto: Sa jučerašnje sjednice, Foto: Vlada Crne Gore
Crnogorska ekonomija u ovoj godine će pasti za 6,8 odsto: Sa jučerašnje sjednice, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 05.06.2020. 08:26h

Državnom budžetu u ovoj godini ukupno nedostaje oko 877,49 miliona eura.

Vlada će morati ukupno da se zaduži zbog korona krize za oko 500 miliona, od čega je dio već obezbijeđen.

Crnogorska ekonomija u ovoj godine će pasti za 6,8 odsto, dok će pad prihoda u turizmu iznositi oko 40 odsto.

To je saopštio ministar finansija Darko Radunović, obrazlažući predloženi rebalans ovogodišnjeg budžeta koji će danas biti objavljen na sajtu Vlade, a potom poslat Skupštini na izjašnjavanje.

Šta čeka državne finansije i ekonomiju u 2020.
Šta čeka državne finansije i ekonomiju u 2020.foto: Vijesti

Ministar je kazao da je na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, planirani nivo deficita budžeta iznosi 335,89 miliona i u odnosu na prvobitno planirani, veći je za 285,93 miliona eura.

Pozajmice

Ukupan iznos nedostajućeg novca u državnoj kasi iznosi 877,49 miliona eura, dok je planirani nedostatak bio 590 miliona.

Vlada je lani već pozajmila oko 500 miliona eura za dugove koji pristižu u 2020.

“U cilju nadomješćivanja nedostajućih sredstava, vodimo razgovore sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredstvima. Sumirajući, kroz razgovore koje trenutno vodimo i već realizovane aranžmane, očekujemo da ćemo obezbijediti oko 500 miliona koji će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u tekućoj godini i jednim dijelom akumuliranja fiskalne rezerve za potrebe finansiranja obaveza u 2021. godini”, kazao je Radunović.

U prvom budžetu bilo je predviđeno da se država ove godini zaduži za svega oko 100 miliona eura, ali je ostavljena mogućnost da se ta cifra poveća.

Ministar sada očekuje da će javni dug Crne Gore na kraju ove godine iznositi 3,79 milijardi ili 82,5 odsto umanjenog BDP-a.

“Do sada smo uspjeli da dogovorimo 250 miliona uz garanciju Svjetske banke i vrlo smo blizu potpunog dogovora do iznosa od nekih 410 miliona. Da li ćemo uspjeti da dogovorimo ovoj projektovani iznos od 508 miliona eura, mislim da hoćemo, ali evo ne mogu to garantovani jer smo u razgovorima i vidjećemo kako će to do kraja biti”, kazao je Radunović.

Žestok udar

Radunović je objasnio da im je projekcija da će od turizma koji čini 22,4% BDP-a u 2019. godini, prihodovati oko 650 miliona eura.

Prošlogodišnji prihod od turizma, prema podacima Nacionalne turističke organizacije, iznosio je 1,14 milijardi eura, tako da će ove godine imati pad od 43 odsto, što je oko 450 miliona manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine.

“Investicije kao jedna od ključnih odrednica rasta crnogorske ekonomije u proteklih nekoliko godina, biće pod uticajem nastale situacije, te se očekuje pad stranih direktnih investicija sa 7% BDP-a u 2019. godinu na 5,4% BDP-a u 2020. Realni pad BDP-a za Crnu Goru u 2020. procjenjuje se na nivou od 6,8%, dok se u 2021. godini očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9%”, kazao je Radunović.

Ministar je pojasnio da su izvorni prihodi budžeta procijenjeni da će biti niži za 349,37 miliona, odnosno 17,0% i procjenjuje se da će iznositi 1,705 milijardi, a ukupna potrošnja u 2020. godini će i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera iznositi 2,04 milijarde eura, što je za 63,4 miliona ili 3,01% niže u odnosu na prvobitni plan.

“Ovo prvenstveno zbog preraspodjele između kategorija na rashodnoj strani budžeta, ušteda u dijelu potrošnje nemandatornog karaktera i očekivanoj nižoj potrošnji kapitalnog budžeta u dijelu realizacije projekta auto-puta”, istakao je Radunović.

Prema informaciji “Vijesti”, ušteda u budžetu zbog kašnjenja radova na auto-putu iznosiće oko 50 miliona eura. Izgradnja auto-puta trebalo bi da bude završena do ljeta naredne godine umjesto u septembru ove godine.

Iz predloga će se danas vidjeti i kolika je ušteda kod službenih putovanja, rashoda za materijale i razne usluge, gorivo...

Subvencije za dio kamate za turizam

Najavljeno je da će u okviru budžetske rezerve obezbijediti novac za potrebe subvencionisanja dijela kamata na kredite koji su dati sektoru turizma.

Radunović je objasnio da je novom raspodjelom novca na rashodnoj strani obezbijeđeno dodatnih 45 miliona eura u budžetskoj rezervi za pokrivanje podrške privredi iz drugog paketa, zatim dodatnih osam miliona eura za troškove Fonda za zdravstvo koji su nastali zbog pandemije koronavirusa, tri miliona za Ministarstva rada i socijalnog staranja zbog uvećanja broja korisnika porodiljskog odsustva i tuđe njege i pomoći, dva miliona eura Zavodu za zapošljavanje pošto je procijenjeno da će se uvećati broja korisnika subvencija za lica sa invaliditetom, kao i tri miliona eura za subvencije Ministarstva ekonomije za mala i srednja preduzeća.

Ministar je objasnio da se predlogom rebalansa stvaraju pretpostavke za pružanje podrške u okviru trećeg paketa mjera koji je najavio do sredine mjeseca.

On je objasnio da to podrazumijeva dodatnu pomoć od pet miliona eura opštinama koje su korisnice novca iz Egalizacionog fonda, zatim mogućnost zaduženja kod Banke za razvoj Savjeta Evrope u iznosu do 70 miliona, a taj novac će biti plasiran privredi kroz povoljne aranžmane putem Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i komercijalnih banaka.

“Planirana je mogućnost izdavanja garancije države do 50 miliona za kreditne aranžmane između međunarodnih finansijskih institucija i komercijalnih banaka u Crnoj Gori za potrebe povoljnog finansiranja privrede i razvojnih projekata. Obezbijeđeno je i 10 miliona eura za potrebe subvencionisanja mikro, malih i srednjih preduzeća”, kazao je Radunović.

Dio novca stiže od EU i MMF-a, ali bez strogih uslova

Radunović je kazao da se nedostajući iznos novca obezbjeđuje i kroz programe sa međunarodnim institucijama, tako da su već od EU bespovratno obezbijedili 53 miliona eura, kojt će im biti stavljent na raspolaganje u ovoj i narednoj godini.

“Takođe, u razgovorima sa MMF-om očekujemo obezbjeđivanje dijela sredstava kroz instrument brzog finansiranja, zatim dijela sredstava u razgovorima sa Evropskom komisijom kroz instrument makro finansijske podrške, kao i dijela sredstava kroz aranžman sa Svjetskom bankom”, kazao je Radunović.

Povlačenje novca iz MMF-a preko programa RFI već je uradila BiH za oko 330 miliona eura. Ovaj program pomoći nije uslovljen već zavisi od kvote koju zemlja ima u MMF-u.

Klasično zaduživanje kod MMF-a sa sobom nosi i obaveze koje ova međunarodna institucija traži. To su najčešće smanjivanje troškova javne administracije, smanjivanje ili zamrzavanje plate, penzija i socijalnih davanja...

Ništa od oko 85 miliona od ACG i ekonomskog državljanstva

Predlogom rebalansa nijesu planirani prihodi od koncesije za izdavanje u zakup crnogorskih aerodroma i od projekta ekonomskog državljanstva.

Prvobitni plan je bio da se po tom osnovu prihoduje oko 85 miliona eura, od čega je 70 miliona eura planirano od koncesije i 15 miliona eura od ekonomskog državljanstva.

Pomoćnik ministra finansija Bojan Paunović je kazao da su te prihode prenijeli za plan za 2021.