Predlog rebalansa budžeta je pokazao da Vlada nije spremna na radikalne rezove i da teret ekonomske krize zbog pandemije koronavirusa ravnomjerno raspodijeli. Uz to, predlaganje kriznog poreza za veće plate, smanjenje plata, mnogo veći rezovi za diskrecione budžetske potrošnje, usluga, materijala, transfera... uz čvršću poresku disciplinu, ali i dodatno oporezovanje dobiti onih grana ekonomije koje su ekstraprofitirale tokom pandemije ostavljeno je za neka druga vremena.
To je za “Vijesti” kazao ekonomista i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović povodom predloga rebalansa budžeta Vlade.
Za septembar su najavljeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori.
“Predloženi rebalans, koji se nije mogao izbjeći, kontinuitet je načina na koji se upravlja javnim finansijama u dužem vremenskom periodu. Jasno je da Vlada, nekoliko mjeseci uoči izbora, nije spremna za radikalnije rezove, niti želi da premnogo “uznemirava” potencijalne birače, pa nema ni pokušaja da se teret krize iznese solidarno, sa kakvom takvom pravednijom budžetskom preraspodjelom”, rekao je Damjanović u izjavi “Vijestima”.
On je ocijenio da je moguć novi postizborni, odnosno postsezonski rebalans, kada će biti mnogo toga izvjesnije na političkom, ekonomskom i turističkom planu.
Prihodi će više da padnu
Vlada je u četvrtak utvrdila predlog rebalansa budžeta kojim su ukupni prihodi projektovani na 1,704 milijarde eura, dok su rashodi planirani na iznos od 2,04 milijarde. U odnosu na ovogodišnji prvobitni plan, prihodi su niži za 350 miliona eura, a rashodi za 63,4 miliona eura. Deficit budžeta je 336 miliona eura, dok se država zbog korona krize dodatno zadužuje oko 500 miliona eura, od čega je dio već obezbijeđen, umjesto planiranih 100 miliona.
Ukupna nedostajuća sredstva su iznosila oko 878 miliona. Lani se država zadužila oko 500 miliona za dugove koji pristižu ove godine.
Damjanović procjenjuje da je moguće da će izvorni prihodi pasti i više od 350 miliona, koliko je Vladina projekcija.
‘Ušteda budžeta’ kod auto-puta nije dobra vijest. To znači da će projekat kasniti sa svim reperkusijama kašnjenja, ali i da će naredne godine budžet biti opterećen dodatnim finansiranjem tog projekta, ističe Damjanović
On je podsjetio je da je tokom rasprave u parlamentu kod donošenja ovogodišnjeg budžeta ukazao da su očekivani prihodi od koncesije za Aerdorome i projekta ekonomskog državljanstva preambiciozni, a da se sada tokom pandemije pokazalo da ih uopšte neće biti.
“Preraspodjela na račun planirane realizacije isplate novca sa kapitalnog budžeta za projekat auto-puta, odnosno ‘ušteda budžeta’ kako nam se objašnjava nije dobra vijest. To znači da će projekat kasniti sa svim reperkusijama kašnjenja, ali i da će naredne godine budžet biti opterećen dodatnim finansiranjem tog projekta”, rekao je Damjanović.
Javni dug će se primaći na 90% BDP-a
On je kazao da se stiče utisak da neke ni posljedice pandemije nijesu uvjerile u strukturnu neodrživosti postojećeg ekonomskog modela u kojem je potpuno prirodno da pojedine kompanije iz oblasti finansija, energetike, građevinarstva ili trgovine prehrambenom robom i ljekovima iskazuju desetine i stotine miliona eura neraspoređene dobiti, a da hiljade malih preduzeća i preduzetnika posrće tokom pandemije, nalazeći se na ivici opstanka dok je dio turističke privrede pred gašenjem.
Sagovornik “Vijesti” smatra da rebalans ne može donijeti neophodne promjene u ambijentu u kojem se Vlada i Centralna banka prećutno ‘preganjaju’ sa dominantno stranim bankama oko neophodnog garantnog fonda, a traži se od Investiciono-razvojnog fonda da preuzme na sebe gotovo kompletnu ugroženu privredu.
Javni dug će porasti i na kraju godine taj iznos će biti mnogo bliži 90 odsto BDP-a, nego 80 odsto, kako se nadaju u Vladi. To ukazuje da će nam narednih godina prostor za lagodna zaduženja biti mnogo manji. Upućuje i na potrebu snažne promjene postojeće poreske i ekonomske politike i konačnog odustajanja od paradigme strane direktne investicije, turizam, nelegalne aktivnosti krijumčarenja narkotika i cigareta “koja je stvorila najveće socijalne razlike u državi”, poručio je Damjanović.
“Vijesti” su kontaktirale više predstavnika poslaničkih klubova iz vlasti i opozicije i profesora Ekonomskog fakulteta, ali oni nijesu bili spremni da juče analiziraju objavljene detalje predlog izmjena budžeta, uz obrazloženje da ne stižu ili da im treba vrijeme da se upoznaju sa materijalom. Predlog rebalansa do zaključenja ovog broja nije objavljen na sajtu Vlade.
Kašnjenje košta, brže sa trećim paketom
Damjanović je kazao da mjere podrške privredi moraju biti brže, efikasnije i preciznije, kao i da se mnogo kasni sa trećim paketom.
Drugi paket je usvojen 24. aprila i najvažnije u njemu su državne subvencije vezane za minimalne plate za april i maj. Vlada još nije usvojila treći paket podrške privredi, a koordinator pripreme je vicepremijer Milutin Simović.
“Kašnjenje mnogo košta, jer se nepovratno jedan dio privrede gasi, gase se i radna mjesta, stalnog ili sezonskog karaktera, pa će oporavak biti brži i skuplji. Činjenica da donacije čine svega 10 odsto neophodne spoljne finasijske podrške govori da su države regiona prepuštene sebi u pokušaju pronalaženja neophodnog novca, pa nam sada naknadna pamet nije mnogo od pomoći. Ne tako davno smo odbijali pomisao aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom koji nudu jeftiniji novac, a sada nam je dobra i Banka Savjeta Evrope sa potencijalno 70 miliona eura podrške”, rekao je Damjanović.
Iz Svjetske banke su upozorili da bi mjere finansijskog sektora za pružanje podrške ekonomijama Zapadnog Balkana trebalo da budu široko zasnovane, transparentne i brze, uz vođenje računa o finansijskoj stabilnosti.
Krediti za privredu, osam miliona za subvencije kamata turizmu
Premijer Duško Marković kazao je da je država u trećem paketu mjera predvidjela oko 70 miliona eura od Razvojne banke Savjeta Evrope za kreditiranje kompanija u turizmu i u drugim sektorima preko banaka i IRF-a i još 50 miliona kao garanciju za banke da se zaduže kod kreditnih institucija za podršku cijeloj privredi.
“To je, dakle, oko 120 miliona eura podrške. Vjerujemo da će komercijalne banke opredijeliti, po našim procjenama, oko 100 miliona eura. To je 220 miliona eura”, rekao je juče na sastanku koji organizuje Američka privredna komora u Crnoj Gori. Premijer je precizirao da su u predlogu rebalansu budžeta spremili i osam miliona za subvencije za kamate turističkoj privredi. Marković je kazao da je IT industrija u Crnoj Gori nedovoljno promovisana i razvijena, te da se Ministarstvo nauke u okviru predloga za predstojeći paket mjera posebno se fokusiralo na podršku toj industriji. Dodao je da je digitalna transformacija u ovom trenutku prioritet svih prioriteta.
“Vjerujem da ćemo kroz cio paket mjera pronaći mehanizme za brži razvoj IT industrije. Moguće je da ćemo o tome razgovarati već narednih dana“, istakao je Marković.
Bonus video:
