u vrijeme kada je budžet pred kolapsom, dok se treći paket mjera čeka tri mjeseca

Kuće Monstat za 9 miliona eura, a nema para za škole i klinike

U posljednjih 45 godina u Crnoj Gori nije izgrađena ni jedna bolnica, a u kakvom je stanju pljevaljska možda i najbolje svjedoči to što je za njeno održavanje neophodno 300 hiljada eura godišnje

58992 pregleda 359 reakcija 30 komentar(a)
Zgrada MONSTAT-a, Foto: Vijesti
Zgrada MONSTAT-a, Foto: Vijesti

U vrijeme kada crnogorski turizam bilježi pad od 92 odsto, kada se predviđa pad ekonomije od više od 10 odsto i nedostatak u budžetu od bar milijardu eura, kada državna kasa štedi i na socijalnoj zaštiti, a paket pomoći privredi kasni tri mjeseca, Uprava za imovinu završava tenderski postupak za kupovinu 5.600 kvadrata novog poslovnog prostora za devet miliona eura.

U poslovni prostor iz sadašnjih prostorija preselili bi se Uprava za statistiku Monstat i manjim dijelom Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore.

Šta znači devet miliona eura za državni budžet pokazuju i višedecenijski neostvareni projekti koji se iz godine u godinu odlažu.

U Crnoj Gori u posljednjih 45 godina nije izgrađena nijedna bolnica. Planovi za izgradnju tri nove klinike Kliničkog centra pominju se već deceniju. Riječ je o klinikama za infektivne bolesti, koja se sada nalazi u barakama u parku kod dvorca na Kruševcu privremeno izgrađenoj prije više od 50 godina, kao i klinikama za dermatovenerologiju i za psihijatriju.

Prema podacima iz strategije Ministarstva zdravlja izgradnja i opremanje sve tri klinike bi koštalo 13 miliona eura.

Infektivna klinika bi koštala 4,7 miliona eura, a preostale dvije mogle bi biti u istoj zgradi koja bi koštala oko osam miliona.

Ministarstvo je pokušavalo da novac obezbijedi iz donacija EU, a premijer Duško Marković je u aprilu kazao da će se infektivna klinika uskoro graditi od donacija prikupljenih na računu Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv korone. Više od pet hiljada donatora uplatilo je ukupno 7,9 miliona eura, od čega je do sada NKT potrošio skoro dva miliona.

Stara šest decenija, dočekala i koronu: Infektivna klinika
Stara šest decenija, dočekala i koronu: Infektivna klinikafoto: Boris Pejović

Godinama se pominje i potreba za izgradnju novog Urgentnog centra, a već dvije decenije u planovima se nalazila i gradska bolnica u Podgorici. Ona je prošle godine izbrisana iz plana razvoja grada, da bi nadležni kasnije odgovorili da će je ponovo uvrstiti. Njena izgradnja koštala bi 15 miliona eura.

Već godinama se u strategijama i predizbornim obećanjima nalazi i gradnja nove bolnice u Pljevljima, jer je postojeća u neuslovnoj zgradi starijoj više od šest decenija. Da je to baš prioritet, ministar zdravlja Kenan Hrapović je rekao i prošle godine prilikom njegovog obilaska navodeći, da je zgrada u toliko lošem stanju da za njeno održavanje godišnje potroše 300 hiljada eura.

Situacija je nešto bolja u školstvu, ali i tu ima projekata koji se godinama odlažu jer nema novca. Izgradnja druge gimnazije u Podgorici najavljuje se dvadeset godina, a njena izgradnja bi, prema projekcijama iz strategija, koštala šest miliona eura.

Kao lijek za prenatrpane osnovne škole u blokovima pet i šest već godinama se pominje nova škola u Tološima. Njena izgradnja bi konačno trebalo da počne ove godine, a troškovi su procijenjeni na sedam miliona eura. Novac za tu, kao i školu u Siti kvartu od pet miliona, obezbjeđuje se od kredita Evropske investicione banke.

Jedan od prioritetnih projekata koji se godinama najavljuje je i “spašavanje Ade Bojane”, urađen 2011. godine, ali se on stalno odlaže jer “cijena radova od pet miliona daleko prelazi raspoloživa sredstva”, kako je objašnjeno u posljednjem izvještaju. Prepreka za razvoj elitnog turizma na Velikoj plaži, kako je objašnjavano iz Vlade, je zagađen kanal Port Milene. Projekat izgradnje kanalizacione mreže vrijedi 4,7 miliona eura, ali “nema novca”.

Jedan od projekata vijeka i omiljena predizborna priča je gradnja žičare od Kotora do Lovćena, a koštala bi tačno duplo više od novog poslovnog prostora MONSTAT-a...

Ideju za kupovinu poslovnog prostora, kako je navedeno u obrazloženju Vladine odluke, pokrenuo je Monstat koji je Upravi za imovinu poslao takav zahtjev 16. juna ove godine. Uprava za imovinu daje saglasnost i 18. juna predlog prosljeđuje Ministarstvu finansija, koje ga istog dana stavlja na dnevni red Vlade koja tog dana daje i konačnu saglasnost.

Od ideje do saglasnosti za trošenje devet miliona eura za kupovinu novog poslovnog prostora za državnu administraciju, prošlo je svega dva dana, dok istovremeno veliki dio privrede još čeka na “hitne” kredite za likvidnost od Investiocionog razvojnog fonda obećane krajem marta, kao i na treći paket pomoći najavljen početkom aprila.

Uprava za imovinu 26. juna objavljuje tender za kupovinu poslovnog prostora, prema kojem je posljednji dan za predaju ponuda 20. jula kada je i njihovo otvaranje.

Uslovima tendera se traži da površina poslovnog prostora treba da iznosi oko 5.600 kvadratnih metara i to da bude u prvoj katastarskoj zoni u Podgorici. To je zona koja obuhvata dio grada preko Morače, do Bloka šest, Delte i Siti kvarta.

Tenderskim uslovima je vrlo precizno opisan poslovni prostor koji se traži i kakvih nema puno u tom dijelu Podgorice, jer mora biti u jednoj zgradi i da se sastoji od povezanog dijela poslovnog prostora - kancelarija sa tehničkim prostorijama i garažama sa parking mjestima.

“Površina poslovnog prostora treba da iznosi od 4.300 do 4.600 kvadrata sa neophodnim vertikalnim i horizontalnim komunikacijama u objektu. Površina garažnog prostora i neophodnih tehničkih prostorija treba da iznosi od 1.300 do 1.400 kvadrata i sa najmanje 75 parking mjesta. Prilaz poslovnom prostoru mora biti slobodan i direktan sa javne saobraćajnice i mora omogućiti neometanu i laku komunikaciju i dostupnost za zaposlene i korisnike usluga. Poslovni prostor treba da ima zaseban ulaz, stepenište, lift, zajedničku portirnicu, zaseban ulaz u garažu i kontrolisan pristup postoru“, navedeno je u tenderskim uslovima.

U uslovima plaćanja navedeno je da će prva rata od tri miliona eura biti plaćena u roku do 30 dana od potpisivanja ugovora i preuzimanja poslovnog prostora, a preostale dvije od po tri miliona u prvim kvartalima 2021. i 2022. godine. Novac se u potpunosti obezbjeđuje iz državnog budžeta, ne pominju se EU fondovi.

Uprava za imovinu je od raspisivanja tendera četiri puta mijenjala ili dodatno pojašnjavala tehničku dokumentaciju i to objavljivala na svom sajtu.

Jedan od zainteresovanih prodavaca je pitao da li se traženi kvadrati odnose na bruto ili neto-površinu. Uprava za imovinu 15. jula odgovara da je dio poslovnog prostora namijenjenog kancelarijskom poslovanju (4300-4600 kvadrata) u bruto-površini. Već narednog dana objavljuju novo pojašnjenje u kojima navode da je ipak riječ o kvadratima neto-površine. Ova bitna činjenica u određivanju cijene izmijenjena je pretposljednjeg radnog dana pred predaju ponuda.

Evropa godinama ističe i važnije probleme

Vlada u obrazloženju odluke navodi da su Evropska komisija i Eurostat, u okviru izvještaja o napretku Crne Gore za Poglavlje 18 - statistika, “u više navrata u periodu od 2008. do 2018. godine isticali problem neadekvatne rješenosti poslovnog prostora Monstata“.

Nije navedeno zašto su se baš sada u periodu “najveće krize u posljednjih 50 godina“, kako je to rekao premijer Duško Marković, odlučili da rješavaju problem ako se on već “ističe“ 12 godina.

Iz EU se godinama ističu brojni problemi u Crnoj Gori, od loših uslova u bolnicama, loših rezultata obrazovanja - PISA testovi, ugrožavanja prirode, narušene pravne države - nezakoniti mandati predsjednicima sudija, prekoračenja ovlašćenja i nasilja policije, endemske korupcije...

U rješavanju brojnih “isticanih“ problema Vlada do sada nije pokazala pretjeranu ažurnost.

Padaće cijene nekretnina, kome se žuri?

Međunarodne finansijske institucije, ali i brojni ekonomisti, najavljuju da će ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa trajati pet do deset godina i da će je obilježiti gubitak svakog četvrtog radnog mjesta, visoki deficiti javnih finansija, pad cijena akcija i nekretnina.

Predstavnici agencija za nekretnine su u nedavnom istraživanju “Vijesti“ saopštili da je značajno opao promet, da prodavci kojima se žuri već obaraju cijene, kao i da očekuju značajni pad cijena nekretnina ako kriza potraje.

To povrđuju i podaci iz bankarskog sektora, da su posljednjih mjeseci prepolovljeni zahtjevi za stambenim kreditima, kao i da se smanjuje kreditiranje građevinskih kompanija.

U prethodnoj ekonomskoj krizi iz 2008. godine cijene nekretnina su pale i za 50 odsto. Da se Vladi ne žuri mogla bi uštedjeti značajnu sumu novca, ovako samo čini uslugu prodavcima.

Preporučujemo za Vas