TREĆI PAKET MJERA PODRŠKE PRIVREDI

Velike brojke na papiru ne spasavaju ekonomiju

Ekonomisti i predstavnici Unije poslodavaca i Unije sindikata za “Vijesti”o vladinom četvorogodišnjem paketu mjera i željenih investicija

33231 pregleda 70 reakcija 23 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Upitno je koliko kratkoročne mjere u okviru trećeg paketa podrške privredi imaju utemeljenje u aktuelnom budžetu kada je izvjesno da se ne može dostići projekcija od 650 miliona eura prihoda od turizma, privredi je trebalo pomoći kroz umanjenje poreskih obaveza, ozbiljniji garantni fond, više beskamatnih i jeftinijih kredita... Ukazuju i da velike brojke na papiru ne spasavaju ekonomiju, već da je trebalo više konkretnije djelovati.

To su za “Vijesti” ocijenili ekonomisti u reakciji na treći paket socioekonomskih mjera, koji je Vlada usvojila, prikazujući da ukupno vrijedi 1,22 milijarde za četiri godine. Od ukupne sume - 1,09 milijardi se odnosi na mjere i dominantno željene investicije na srednji i duži rok, kao i planirane projekte koji se godinama provlače kroz neostavrene državne strategije. Kratkoročne podrška su procijenjene na 127,4 miliona.

U Uniji slobodnih sindikata (USS) se pitaju da li se turizam može oporaviti sa 83,5 miliona eura pomoći kroz kratkoročne mjere, kada se ima u vidu da će ove godine pretrpjeti drastičan pad prihoda, smatraju da je prije početka sezone trebalo smanjiti PDV na hranu i dio pića, a zadovoljni su što će Crna Gora konačno dobiti povoljniji penzioni zakon.

Spisak želja i predizborna “milijarda”

Bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije, ekonomista Aleksandar Damjanović ocijenio je da je treći paket mjera spisak želja u kontekstu predizbornog marketinga, kao i da je problematičan sa aspekta konzistentnosti i metodologije, jer se “pretvorio u strategiju regionalnog razvoja, zakonodavni plan i deskriptivna naglabanja”.

“Pri tome se kao dio paketa sabiraju ulaganja u hidroelektranu ‘Komarnica’”, vjetroelektranu “Brajići” ili u zgradu za IT tehnologije, dok se za direktnu podršku kroz subvencija za turizam izdvaja 50 miliona u ovoj godini, iako se gubi turistički priliv od 600 do 700 miliona za ovu sezonu. Da se radi o ozbiljnom konkretnom paketu urgentnih mjera, on bi bio prezentovan u desetak konkretnih stvari”, ocijenio je Damjanović u izjavi “Vijestima”.

Cifre Valde za treći paket mjera i planova
Cifre Valde za treći paket mjera i planova

Samostalni poslanik smatra da je upitno i to da su kratkoročne mjere utemeljene u trenutnom budžetu, jer se neće prihodovati projektovanih 650 miliona od turizma.

“Imajući u vidu da je nedavni rebalans sada mrtvo slovo na papiru, jer je očigledno nedostižna cifra od 650 miliona, upitna je i najava da se i ove kratkoročne mjere utemelje u trenutnom budžetu. Nije dovojno reći da će se novac obezbijediti od Investicino-razvojnog fonda i banaka, odnosno od državnog sektora, već je neophodno novo inostrano zaduženje iz kojeg bi se finansirao ambiciozni plan, ne trećeg paketa, već svojevrsnog četvorogodišnjeg privrednog plana. Zato je neophodno da se precizno navedu izvori finansiranja”, pozvao je Damjanović.

On smatra da je trebalo da se razmisli kako da se istinski pomogne privredi kroz umanjenje poreskih obaveza, ozbiljan garantni fond, jeftine beskamatne kredite i slične mjere.

“Od ukupne vrijednosti trećeg paketa, stiče se utisak da je ključna, nažalost i prazna poruka, “milijarda” koja će se vrtjeti do 30. avgusta, a nakon toga u novi rebalans i mnogo ozbiljnije promišljanje i djelovanje”, zaključio je Damjanović.

UPCG: Koristan za privredu

Iz Unije poslodavaca (UPCG) su kazali “Vijestima” da prepoznaju da je treći paket koristan za privredu i zaposlene, iako se s donošenjem kasnilo. Usvojen je tri mjeseca nakon drugog seta mjera podrške.

“Postoji određena rezerva po pitanju učinka usvojenih mjera u periodu nakon isteka ljetnje turističke sezone, a time i rasta troškova koji će nastati usljed smanjenog obima posla u zimskom periodu”, kazali su u UPCG.

Poručuju da će konačni stav saopštiti kada pribave dodatne informacije od članstva.

“Do tada, primjećujemo da veći dio usvojenih rješenja čine upravo ona sadržana u inoviranom (trećem) predlogu mjera Upravnog odbora UPCG za podršku privredi, koji smo Vladi dostavili 27. maja. To je dobar pokazatelj koji govori da su nadležni uvažili zahtjeve privrednika i ponudili im konkretne oblike pomoći. Primjer tome su kreditne linije za obrtna sredstva, poreska rasterećenja, kao i subvencionisanje zarada”, odgovorili su u UPCG.

Posebno izdvajaju smanjenje poreza na dodatu vrijednost sa 21 na 7 odsto za ugostitelje i kažu da je za određene sektore (poput poljoprivrede i ribarstva, ICT industrije, energetike, saobraćaja) opredijeljen značajan iznos sredstava za pomoć privrednicima.

Koliko ima “svježeg” novca

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica je naglasila da je ključni paramentar koji je trebalo definisati u trećem paketu to koliko ima svježeg novca za privredu i ukupnu potrošnju na nivou sistema.

“Sve ostalo je nevažno. Kad je to izostalo, treba očekivati da će članovi nove Vlade da se uhvate za glavu čim polože zakletvu. Budžet će morati da se promtno rebalansira slijedeći tri uznemiravajuće odluke i to: smanjenje zarada u javnom sektoru, smanjenje zaposlenih u javnom sektoru i treće ako ne prilijemo značajan svjež novac u sistem, ekonomski je visoko izvjesno da će biti potrebno povećati stopu PDV-a na širu poresku osnovicu, kao i nažalost ući u razmatranja o visini penzija u smjeru suprotnom od obećanog tokom prezentacije trećeg paketa”, rekla je Kasalica “Vijestima”.

Prema njenim riječima, sistemski je potrebno preživjeti i ekonomski istrajati do aprila naredne godine, što bi bio povoljan scenario ako pandemija ne pokaže još fatalnije lice tokom zime.

“Ako se to eventualno desi, u ekonomskom i socijalnom smislu, ulazi se u scenario oporavka nakon ratnog razaranja. To su neumoljive istine, kojima se u okruženju pandemije moramo odgovorno baviti kada se sistemski razmatraju ekonomska pitanja, pošto velike brojke na papiru ne spasavaju ekonomiju”, kazala je Kasalica.

Ona je ocijenila da se Vladin dokument o socioekonomskim mjerama trećeg paketa zasniva na dvojakoj poruci i da su obje neodržive.

“Prva da je rebalans osnova trećeg paketa, a druga da “rezultati ostvareni u prethodnom periodu, ohrabruju i obavezuju da nastavimo dalje sa dinamičnim ekonomskim rastom”. Obje premise su neodržive za ekonomski razvoj, podjednako kratkoročni, kao i dugoročni. Rebalans budžeta je predstavljao neznatno suočavanje sa dubinom ekonomske krize, koja se dobrano razbuktala unutar našeg privrednog sistema, a realnost je prevazišla rebalans budžeta tokom mjesec dana. S druge strane, nijedan od uspjeha Vlade više nije važan u okruženju pandemije kovida-19. Korona je sve lovorike pretvorila u prah i pepeo, uz neizbježnu napomenu da u našoj ekonomiji kriza tinja od početka prethodne godine”, ocijenila je Kasalica.

Šta čini treći paket

U Vladi su ocijenili da mjere, odnosno nova četvorogodišnja ekonomska strategija obezbjeđuje izvjesnost i predvidivost za privredu, kompanije i preduzetnike, sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja i sve građane.

U ovoj godini, privreda će u okviru trećeg paketa za ublažavanje posljedica korona krize u ovoj godini imati 82,7 miliona eura prvobitne podrške, a 198,5 miliona na srednji i duži rok.

Kratkoročne mjere podrazumijevaju pomoć turizmu i uz jednogodišinje smanjenje PDV-a na hranu i dio pića sa 21 na sedam odsto u ugostiteljskim objektima, subvencioniranje kamata za reporograme i nove kredite, povoljnije linije kod IRF-a, nastavak subvencija za zarade za jul, avgust i septembar za zatvorene djelatnosti i dio privrede. Predviđeni su i podsticaji za poljoprivredu, agroindustriju i ribarstvo, bespovratna podrška privredi od 10 miliona, po 200 eura za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodica i boraca (ukupno 1,8 miliona). Uoči parlamentarnih izbora, dolazi i povećanje najnižih penzija sa 128 na 145 eura i povoljniji uslovi penzionisanja, nakon što je Vlada odugovlačila s predlogom tog zakona koji će ubrzo da usvoji Skupština.

Dugoročna i podrška na srednji rok podrazumijeva jačanje IT sektora, podršku turizmu i saobraćaju, poljoprivredi i sanaciono-razvojne mjere u okviru kojih su i energetski projekti i očekivane investicije od 734 miliona. Među tim projekcijama su i stari višedecenijski planovi o gradnji elektrana na Morači, Komarnici... Među razvojnim projektima u brošuri mjera nema nastavka gradnje auto-puta.

Da li je dovoljno za turizam, udar korona krize je žestok

U Uniji slobodnih sindikata (USS), na čijem čelu je Srđa Keković, smatraju da je treći set mjera trebalo donijeti ranije, te da je upitno hoće li se oporaviti turizam sa 83,35 miliona eura pomoći iz krtakoročnih mjera, imajući u vidu da neke procjene govore da će pad prihoda u toj djelatnosti biti oko 800 miliona eura, odnosno od 70 do 80 odsto.

Iz USS su kazali “Vijestima” da podržavaju smanjenja stope PDV-a sa 21 na 7 odsto na pripremanje i usluživanje hrane i bezalkoholnih pića u svim ugostiteljskim djelatnostima. Objašnjavaju da je to trebalo uraditi prije početka sezone, pa su ugostitelji već od predsezone mogli imati i niže cijene. Ocjenjuju pohvalnim što su se u kratkoročnim mjerama našle predložene izmjene i dopune zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.

“Narednih nekoliko godina su ključne za dalji nastavak ekonomskog razvoja Crne Gore. U trenutku kada se prethodnih godina bilježio značajan ekonomski rast, odjednom dolazimo u situaciju da nas čeka dug i mukotrpan period oporavka. Biće nam potrebno barem 4-5 godina da se vratimo na stanje prije pojave pandemije koronavirusa, i to uz veoma optimistične prognoze”, ocijenili su u USS.

Naglašavaju da se neke loše navike moraju promijeniti, a loši potezi i odluke iz prošlosti će nas skupo koštati.

“Potrebno je učiti iz grešaka i ne ponavljati ih. Investicije će prije ili kasnije doći. Međutim, čemu investicije ako ne donose željene rezultate? Brojni strani investitori su pompezno najavljivani kao spasioci crnogorskog društva koji će ubrizgati u crnogorsku privredu stotine i stotine miliona eura, a isti su za male pare kupili naše fabrike, hotele, firme... Uložili su mnogo manje nego što se očekivalo, a iznijeli ogroman kapital iz zemlje”, poručili su iz Unije.

Vlada usvojila predloge zakona za olakšice

Iz Vlade je juče saopšteno da su utvrdili predlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u kojim se predlaže smanjenje te stope na usluge hrane i dijela pića sa 21 na 7 odsto u ugostiteljskim objektima.

Te dažbine se oslobađaju donacije iz uvoza koje su namijenjene državnim i opštinskim institucijama, a odnose se na isporuke medicinskih sredstava i zaštitne opreme zbog pandemije koronavirusa.

“U cilju efikasnosti, racionalnizacije korišćenja radnih mjesta i kontrole, predviđeno je da se mjesečna prijava za obračun PDV podnosi isključivo elektronskim putem, što je u skladu sa evropskim poreskim zakonodavstvom”, saopšteno je iz Vlade.

Utvrđeni su i predlozi zakona o inovacionoj djelatnosti i podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija. Tim zakonima treba da se stvori osnov za podšku IT serktoru koja je definisana trećim paketom, a planirano je da ona startuje od 1. septembra.

Za IT sektor su predviđene olakšice za početak poslovanja startapovi oslobođeni poreza do pet godina, umanjenje poreza i doprinosa za zapošljavanje do 50 odsto u inovacionoj djelatnosti, oslobađanje poreza i doprinosa za rad na inovativnim projektima, oslobađanje poreza na dobit u stoprocentnom iznosu za reinvestiranje u projekte i za ulaganje u startapove i fondove za finansiranje inovativnih projekata, kao i za donacije naučno-istraživačkim institucijama. Predviđeno je umanjenje poreza na nepokretnost za izgradnju infrastrukture za inovacionu djelatnost i uspostavljanje Fonda za inovacije.