bez odgovora na pitanje "vijesti" iz kabineta premijera

Vlada krije kako će kresati budžet nakon izbora

Premijer obećao da neće biti smanjenja plata, ali nije odgovorio “Vijestima” da li će nove rupe u javnim finansijama krpiti povećanjem dažbina, novim zaduživanjima ili prodajom državne imovine i prirodnih resursa

21788 pregleda 420 reakcija 150 komentar(a)
Lijepe priče traju do izbora: Vlada, Foto: Savo Prelević
Lijepe priče traju do izbora: Vlada, Foto: Savo Prelević

Predsjednik Vlade Duško Marković, u nedjelju je rekao “da nema govora o smanjenu plata u državnoj upravi, institucijama i preduzećima”, ali iz njegovog kabineta nije odgovoreno na pitanje “Vijesti” - na koji drugi način će zakrpiti nove rupe u državnom budžetu.

Rebalansom budžeta Vlada je u junu predvidjela da će doći do pada turističke potrošnje od 40 odsto, kao i da će pad crnogorske ekonomije iznositi 6,8 odsto. Prema zvaničnim podacima, pad turističke potrošnje u julu i na početku avgusta iznosi 92 odsto, što će izazvati veći pad BDP-a od planiranog i uticati na pad državnih prihoda u većem iznosu od onog predviđenog rebalansom.

“Molimo Vas da nam odgovorite na koji način Vlada planira da sanira ovaj novi deficit u budžetu ako neće biti smanjenja zarada u javnom sektoru? Da li to znači da će se Vlada odlučiti za povećanje dažbina građanima i privredi, povećanje javnog zaduženja, za prodaju državnih kompanija i prirodnih resursa, ili ima neko drugačije rješenje? Ako imate u planu neko drugo rješenje, molim Vas da nam ga navedete”, pitale su “Vijesti” premijera u nedjelju.

Iz premijerovog kabineta juče nijesu željeli ni da kažu da li će uopšte poslati odgovore. Budžetske probleme, kada je počela ekonomska kriza 2009. godine, Vlada je “rješavala” povećanjem skoro svih poreza i akciza, a PDV-a dva puta sa 17 na 19, pa na 21 odsto.

Svi zvanični pokazatelji ukazuju da se po ekonomiju i državni budžet očekuju mnogo gori rezultati od onih iz junskog rebalansa budžeta, ali gori i od onih iz krize od prije 12 godina.

Industrijska proizvodnja u drugom kvartalu bilježi pad od 16 odsto, a pad prometa u trgovinama na malo je iznad 20 odsto. Vlada je u junu prihodovala 132 miliona eura, dok je potrošila 172 miliona eura, dok se još veći deficit očekuje u avgustu, koji je tradicionalno mjesec s najvećim prihodima za državnu kasu zbog špica turističke sezone. Broj zaposlenih na kraju juna bio je za 35 hiljada manji nego u istom mjesecu prošle godine. U padu su i iznosi doznaka crnogorskih radnika i građana iz inostranstva, kao i direktne strane investicije i domaća potrošnja.

“Vlada garantuje redovnost plata, penzija i socijalnih primanja. Povećavali smo i plate i penzije i socijalna davanja kad god smo mogli, a smanjivali jedino funkcionerima kada je to bilo nužno. Obezbijedili smo podršku našoj privredi i građanima, osigurali održivost javnih finansija na duži rok, i zato nema govora o smanjenju plata u državnoj upravi, institucijama i preduzećima”, saopštio je u nedjelju Marković.

Njegova izjava da su smanjivali plate funkcionerima i nije baš tačna jer su prije četiri godine, kada je usvojen Zakon o zaradama u javnom sektoru, funkcionerima povećane plate prosječno za 25 do 30 odsto, a kod nekih pozicija i do 50 odsto, dok je zaposlenima u javnom sektoru tada zarada povećana u iznosima od tri do pet odsto, a na nekim radničkim pozicijama povećanja uopšte nije ni bilo. Nakon pritiska javnosti, plate funkcionera su simbolično smanjene, uz obilje drugih privilegija.

Opozicija u predizbornim programima navodi da bi budžet više punila boljom naplatom od onih koji imaju više - oporezivanjem viših zarada s višim stopama poreza, oporezivanjem luksuza, naplatom poreskih dugova od tajkuna, ali i provjerom privatizacija i oduzimanjem imovine za koju nema dokaza o legalnom porijeklu.

Ima li tajnih pregovora s MMF-om?

Međunarodni monetarni fond godinama ukazuje da je javni sektor Crne Gore preglomazan i skup i da ga građani i privreda ne mogu finansirati. U 2006. godini iznos u budžetu za bruto zarade u javnom sektoru bio je 211 miliona eura, a sada je 498 miliona eura.

Vlada se ove godine odlučila za kreditni aranžman kod MMF-a, ali je tvrdila da neće biti uslovljavanja te organizacije da se smanje javni rashodi. Skupština je rebalans budžeta po hitnom postupku u junu usvojila tačno dan pred početak pregovora s MMF-om.

Lider PzP-a Nebojša Medojević kazao je u nedjelju da DPS sprema plan masovnih otpuštanja iz javnog sektora, smanjenje plata i penzija, uvođenje kriznog poreza na plate preko 450 eura, navodeći da o tome tajno pregovara s MMF-om.