KAO RASHOD MORALI DA PRIKAŽU IZGUBLJENI SPOR SA JUGOBANKOM

Revizor smanjio profit i kapital Instituta "Dr Simo Milošević" za osam miliona eura

U revizorskom izvještaju prikazan gubitak zbog izgubljenog spora sa Jugobankom od 8,24 miliona Direktorica kaže da ovaj dug treba da plati Vlada po zaključku iz 2008. godine, pa će Institut dugovati Vladi

25533 pregleda 59 reakcija 9 komentar(a)
Revizor vrijednost kapitala kompanije smanjio na 52 miliona, čeka se procjena zemljišta i objekata: Institut, Foto: Slavica Kosić
Revizor vrijednost kapitala kompanije smanjio na 52 miliona, čeka se procjena zemljišta i objekata: Institut, Foto: Slavica Kosić

Institut “Dr Simo Milošević” iz Igala završio je prošlu godinu sa gubitkom od 8,1 milion eura jer su kao rashod morali da prikažu izgubljeni spor sa Jugobankom u stečaju iz Beograda vrijedan 8,24 miliona eura, navedeno je u revizorskom izvještaju objavljenom na Montenegroberzi.

Direktorka Instituta Gordana Rajović kazala je “Vijestima” da su zbog pravosnažnosti presude Apelacionog suda iz Beograda iz septembra prošle godine taj gubitak prikazali u izvještaju kroz uvećana rezervisanja.

S obzirom na to da je presuda iz inostranstva, mora je potvrditi domaći Privredni sud, kako bi dug bio plaćen.

Ova presuda se na potvrđivanju u Privrednom sudu iz Podgorice nalazi od januara ove godine.

139 hiljada eura trebalo je da iznosi neto profit Instituta u 2019. da nije bilo izgubljenog spora

“Nismo obaviješteni da je ta presuda potvrđena, tako da obaveza nije ni plaćena. Mi imamo zaključak Vlade Crne Gore iz 2008. godine kojom oni preuzimaju taj dug iz 1991. godine, ako Institut izgubi spor. Kontaktirala sam Vladu i oni su mi saopštili da je taj zaključak važeći i da će oni platiti taj dug kada Privredni sud potvrdi presudu”, kazala je Rajović.

Na pitanje da li će Institut biti dužan Vladi nakon što ona plati dug prema presudi, direktorica je kazala da hoće, ali da još nijesu razgovarali kako će regulisati te buduće međusobne obaveze.

Ona je navela da bi Institut, da nije bilo gubitka zbog ovog spora prošlu godinu, završio sa profitom iz poslovanja od 139 hiljada eura.

“Mi iako smo firma sa većinskim državnim kapitalom poslujemo po tržišnim principima i prihod ostvarujemo samo iz poslovanja. Mi smo na bjeloj poreskoj listi, nemamo nikakva dugovanja prema državi i do epidemije nismo dobijali subvencije od Vlade”, kazala je Rajović.

Institut je lani imao 11,8 miliona eura poslovnih prihoda, što je za 600 hiljada više nego godinu ranije. Kompanija ima i neraspoređenu dobit od 1,12 miliona eura iz prethodnih godina.

U revizorskom izvještaju je zbog ovog gubitka, smanjena vrijednost kapitala kompanije sa 60 na 52 miliona eura.

Ovaj kredit uzet je 1991. godine od Jugobanke u iznosu od 3,95 miliona njemačkih maraka, u dinarskoj protivvrijednosti, za vraćanje rata za raniji kredit podignut za izgradnju druge faze ove zdravstvene ustanove. Nakon 23 godine spora dug je sa kamatama narastao na 8,24 miliona eura.

U četiri dosadašnja pokušaja privatizacije Instituta, ovaj spor bio je potencijalni teret kompaniji i državi. U petom pokušaju prodaje većinskog državnog udjela, za koji je početkom godine poništen tender, jedini punuđač bio je konzorcijum češkog Philiberta i kompanije “Vile Oliva”, privrednika Žarka Rakčevića.

Tenderom je Vlada za 56,48 odsto državnog kapitala tražila minimum deset miliona eura i investicije od najmanje 25 miliona.

Rakčevićev konzorcijum nudio je deset miliona za akcije i 28 miliona za obaveznu investiciju.

Rakčević je prije dvije godine od Vlade Srbije kupio 26 odsto akcija za 2,8 miliona.

Procjena vrijednosti imovine nakon 25 godina

Revizor je u izvještaju naveo da se “uzdržao od izražavanja mišljenja” na kapital firme jer je posljednja pocjena imovine Instituta urađena 1995. godine, što su bile i zamjerke revizora proteklih godina.

“Ovakav računovodstveni tretman odstupa od međunarodnog računovodstvenog standarda (“MRS”) 16, po kome se i u slučajevima neznatnih kretanja fer vrijednosti, zahtijeva učestalost revalorizacija jednom na svakih tri do pet godina, ali i češće u slučaju znatnih kretanja fer vrijednosti”, naveo je revizor.

Na pitanja “Vijesti” zašto nije urađena procjena vrijednosti imovine Instituta, direktorica je kazala da je takvu situaciju zatekla kada je prije tri godine izabrana.

“U proteklom vremenu smo pripremali tender za izbor najboljeg ponuđača za procjenu vrijednosti nekretnina Instituta. Taj tender je završen i u toku je odabir najboljih ponuđača. Najbolja ponuda će biti poslata Odboru direktora na konačnu saglasnost nakon čega će biti potpisan ugovor. Ova procjena potrebna nam je da bismo mogli pripremiti strategiju razvoja kompanije”, kazala je Rajović.

Institut ima oko 220 hiljada kvadrata zemljišta, kao i 96 hiljada kvadrata u objektima. Nedavno su urađene samo procjene “Titove vile” sa dijelom pripadajućeg zemljišta na 11,5 miliona eura, kao i jedne parcele koju su dobili od bivše HTP Boka na 1,1 milion eura.