Od 30.000 fiskalnih uređaja polovina nije upotrebljiva

(Ne)spremni za e-fiskalizaciju

Programeri koji kreiraju rješenja na novi sistem fiskalizacije tvrde da nema dovoljno vremena da se sistem postavi na noge i bude spreman za 1. januar 2021. U dijelu javnosti, dilema je i da li će e-fiskalizacija promijeniti navike potrošača i naučiti ih da uvijek traže račun. Iz Ministarstva finansija i Poreske uvjeravaju da će uvođenje novog sistema fiskalizacije ubrzati digitalizaciju Crne Gore

30973 pregleda 136 reakcija 34 komentar(a)
U novom sistemu fiskalizacije sve mora biti dostupno 24 sata, 365 dana u godini, Foto: Shutterstock
U novom sistemu fiskalizacije sve mora biti dostupno 24 sata, 365 dana u godini, Foto: Shutterstock

Prvog januara Crna Gora ulazi u novi sistem fiskalizacije. Zato što je u potpunosti elektronska, Ministarstvo finansija (MF) i Poreska uprava (PU), dijelom i privreda, uvjeravaju da će u budućnosti doprinijeti ubrzanju same digitalizacije. Trenutne dileme su da li ima dovoljno vremena da se sistem postavi na noge i da, bez izuzetka, svi obveznici budu i spremni za početak primjene - 1. januar 2021. Dilema dijela javnosti je i da li će e-fiskalizacija zaista natjerati nekoga da iskuca i izda fiskalni račun, ako potrošač, onaj koji plaća, ni godinama pošto je počelo njihovo izdavanje u Crnoj Gori, ne mari ako za plaćenu uslugu ne dobije fiskalni račun.

Primjena Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga trebalo je da startuje 1. januara 2020, ali je do prolongiranja za 2021. došlo jer lani nije završena tenderska procedura za nabavku sistema. Ove godine je, kažu nadležni, drugačije.

“Prvog januara je big bang (‘veliki prasak’)”, kaže za “Vijesti” direktor IT sektora u PU Dejan Abazović, podsjećajući da se pomjeranje početka primjene zakona može dogoditi jedino ako Vlada predloži njegove izmjene, a Skupština to potom i usvoji.

“Mi o tome ne razmišljamo, niti je to naš posao”, kaže Abazović.

Ima li dovoljno vremena

Abazović i predstavnici MF, Darko Čabarkapa i Bojana Bajić, kažu da su dosad ispoštovani svi rokovi da primjena Zakona i počne 1. januara. Sagovornici “Vijesti” među programerima koji rade na razvoju softvera za elektronsku fiskalizaciju (fiskalni servis), problematičnim smatraju rokove za izradu programa i testiranje rješenja, koja treba da budu operativna prvog dana 2021. Za odlaganje se zalaže i Privredna komora (PKCG), iz koje su krajem prošle sedmice tražili da implementacija Zakona za promet u maloprodaji počne 1. aprila, a za veleprodaju, gdje se izdaju takozvani bezgotovinski računi, 1. oktobra sljedeće godine.

Poreska je za testiranje fiskalnih servisa omogućila pristup testnom okruženju 20. oktobra, dok je za 2. novembar najavljena i sljedeća faza - testiranje sistema za registraciju obveznika fiskalizacije.

Osnivač firme “Codingo” Ivan Radunović kazao je “Vijestima” da “izgleda da niko nije razmišljao o ljudima koji treba da povežu svoje aplikacije na ovaj sistem”.

“Dokumentacija za pristup više izgleda kao naučni rad, nego funkcionalna dokumentacija za API. Ostavljeno nam je dva mjeseca da sve testiramo i pustimo u produkciju programe, a još nisu gotove sve funkcije koje nam omogućavaju normalno testiranje. Vrijeme od dva mjeseca bi bilo u redu da su nam oni dostavili SDK pakete za programske jezike (NET, PHP, Java, Python,..), pa da mi možemo njih da iskoristimo, ovako moramo na najnižem nivou da radimo integracije, a vremena nema”, kazao je on.

Dodaje da programeri nemaju ni jasne funkcionalne primjere koji rade, i na osnovu kojih mogu da rade svoje.

“Govorim o nečemu što je standard, a to je da API kod može u pretraživaču na sajtu vlasnika API-ja da se testira. Vidim da se i ostali programeri muče sa ovim i nema kompanije koja je značajnije odmakla sa integracijom ovoga sistema. Od momenta kada sve bude objavljeno i novi test portal PU (planirano za 2. novembar), smatram da se mora dati period od najmanje šest mjeseci za povezivanje i testiranje softverskih rješenja”, rekao je Radunović “Vijestima”.

Abazović poručuje da razumije, ali dodaje da se svi moraju držati zakonom propisanog roka.

“Ne kažemo da je to njima bilo dovoljno vremena, rokovi nisu komotni ni za nas, ni za njih... Kao direktor IT sektora u PU imam razumijevanja za kratke rokove za realizaciju njihovih sistema, ali se mi moramo držati zakona”, kaže on.

Čabarkapa dodaje da što se tiče MF, “država je spremna”.

”Šansa za IT industriju”

E-fiskalizacija predviđa da se svi izdati računi - gotovinski i bezgotovinski, evidentiraju u bazi podataka Poreske. Fiskalizacija računa vrši se fiskalnim servisom (softver), putem kojeg uređaji poreskih obveznika (elektronski naplatni uređaj, ENU) komuniciraju sa Poreskom. Svaki uređaj koji koriste u tom postupku, poreski obveznici treba da registruju kod Poreske uprave. Ujedno, ti uređaji moraće da se elektronski - putem interneta, povežu sa PU.

“ENU je sve ono što, koristeći stalnu internet vezu i elektronski sertifikat koji izdaje jedno od sertifikacionih tijela u Crnoj Gori, može da pošalje poruku PU da je ostvaren promet proizvoda i usluga. Izgled ENU nismo definisali, samo je važno šta je njegov izlaz i da se ispune uslovi za njegovo korišćenje. Izbor platforme, koji operativni sistem, da li će to da bude Android, iOS... za mobilne uređaje... ništa od toga nismo htjeli da predvidimo, jer smo željeli da podržimo konkurentnost i razvoj malih preduzeća koja daju podršku elektronskoj fiskalizaciji”, rekao je Čabarkapa.

Za sada, kako kažu u PU i MF, nemaju podatke o tome koji su preferirani uređaji i platforme.

“Niti znamo, niti nas interesuje”, kažu i dodaju da je važnije što je “sistem otvoren” i što je moguće dobiti narazličitija rješenja.

“Ovo je važno za IT industriju”, tvrde.

Čabarkapa dodaje da nije propisana ni veličina računa koji se izdaje.

“Samo smo propisali elemente koje račun treba da sadrži, tako da nije problem ni da se štampa na A4 formatu”, kaže on.

Nadogradnja za oko 15.000 fiskalnih uređaja

U važećem sistemu fiskalizacije, koriste se fiskalne kase i fiskalni štampači i takvih uređaja je, kako su kazali iz PU, 30.000. Sagovornici iz MF i PU uvjeravaju da ne moraju svi ti uređaji biti odbačeni kad počne primjena novog sistema, i procjenjuju da će 50 odsto onih koji se sada koriste, moći da se prilagode i novim uslovima. Fiskalne kase više se neće koristiti, a eventualno prilagođavanje, kaže Čabarkapa, moguće je kod fiskalnih štampača, uređaja sa memorijom, koji su povezani na računare. Prilagođavanje tih uređaja znači da oni ubuduće više ne čuvaju podatke.

“Fiskalni štampač više ne bi bio fiskalni, već samo štampač, bez obaveze da na sebe nešto snima”, kaže Abazović.

Čabarkapa kaže da eventualno prilagođavanje uređaja za elektronsku fiskalizaciju “mora biti na relaciji poreski obveznik-distributer fiskalnih kasa, odnosno štampača”.

“Ono što se iz nekog razloga ne može prilagoditi, za male poreske obveznike koji su jednom uložili novac u kupovinu uređaja, kako je ranije planirano, biće na odgovarajući način subvencionisano - daće im se neki vid pomoći, odloženo poresko plaćanje... Govorimo o malom poreskom obvezniku. Studija izvodljivosti kaže da to košta do 250 eura”, kaže on.

Bajić dodaje da je i to na nivou pretpostavke i da ni oni nemaju sada pravu procjenu. Abazović objašnjava da je to stoga jer sada nemaju uređaje “u skladu sa novim sistemom”.

Koji će uređaji na tržištu zamijeniti postojeće, kaže Abazović, definišu proizvođači.

“Dosad je bilo pet servisera, a sad ko god hoće može da napravi elektronski naplatni uređaj, samo mora da ispoštuje ono što je predviđeno specifikacijom. Tržište je sada otvoreno i imamo interesovanje i velikih kompanija”, kaže Abazović.

Dodaje i da neke od njih pripremaju rješenja koja će krajnjem korisniku da ponude “sve u jednom”.

“Da im istovremeno daju i elektronski naplatni uređaj, sa svim sadržajem, štampačem, softverom, digitalni sertifikat, internet vezu. Ponudiće im da kupe ili na lizing, da plaćaju na rate”, rekao je Abazović.

Dobavljači opreme (ni)su spremni

Na pitanje u kojem trenutku će neko ko želi da uđe u postupak nabavke uređaja za novi sistem fiskalizacije, znati šta u stvari treba da kupi i koliko robe treba da poruči, Čabarkapa kaže da je za njih “nepoznanica šta se događa na tržištu”, ali da su, prema nezvaničnim informacijama, “svi debelo spremni za fiskalizaciju što se tiče dobavljača elektronskih naplatnih uređaja i softvera”.

“Ne bi u prvom danu 40 proizvođača testiralo poruke, to su proizvođači baš softvera”, kaže on.

Sagovornici iz MF i PU poručuju i da će, u odnosu na cijenu zamjene od 250 eura, kako kažu, tamo gdje je moguća nadogradnja, ona koštati manje.

Kako izgleda prelazak na novi sistem

Objašnjavajući kako izgleda prelazak sa postojećeg sistema, koji važi i mora biti operativan do 31. decembra u ponoć, na novi, čija primjena počinje već prvog januara, Čabarkapa navodi primjer većeg poreskog obveznika, koji ima više naplatnih uređaja.

“Oni će recimo 25. decembra odvojiti minimalan broj kasa i pozvaće PU i isporučioca fiskalnih štampača da to defiskalizuju”, kaže on. Do tada, neophodno je pripremiti uređaje za naplatu za budući sistem. Čabarkapa kaže da veliki poreski obveznici od recimo 300 kasa, nekoliko dana ranije mogu da odvoje stotinu, na koje će instalirati softver, učitati neophodne podatke - ENU, PIB-ove, serfitikate, operatere (zaposlene koji rade na naplatnim uređajima)...

“To se realitivno brzo može uraditi”, kaže on.

U PU su kazali da je dovoljno vremena i da se obezbijede neophodni sertifikati, koje korisnici sada nemaju.

Dodaju i da, oni koji obavljaju samostalnu djelatnost, njih oko 8.000, koji se registruju kao fizička lica, ali su poreski i obveznici fiskalizacije, registraciju moći da obave novom ličnom kartom, koja uz digitalni sertifikat za identifikaciju, sadrži i kvalifikovani sertifikat za elektronski potpis.

Lanac odgovornosti

U novom sistemu fiskalizacije svi i sve mora biti dostupno 24 sata, 365 dana u godini. I kad se radi ažuriranje, nadogradnja.

Na pitanje sigurnosti uređaja koji će se koristiti za postupak naplate, Abazović kaže da je komunikacija sa Poreskom bezbjedna, jer je i kanal kojim se ta komunikacija ostvaruje “apsolutno zaštićen”.

“Sve ostalo je na krajnjim korisnicima, to je na njima kako će da to obezbijede”, rekao je on.

Sagovornici koji se bave razvojem i održavanjem softvera, međutim, problematičnim smatraju način na koji je uređeno pitanje odgovornosti.

“Održavalac softvera ne može obezbijediti da korisnik na računaru ne ošteti operativni sistem ili bazu podataka, niti može da održava hardver termalnog štampača, jer nije serviser opreme”, kaže, pored ostalog, jedan od njih za “Vijesti”.

Iz PU i MF tvrde da su svi scenariji predviđeni propisima.

“Ovdje svi moraju da rade u realnom vremenu - i poreski obveznici, telekom operateri, PU, proizvođači softvera i oni koji održavaju softver. Ako nema internet veze, zna se ko je odgovoran, telekom operater. Kad ga prvi advokat pozove na sud, razmisliće o kvalitetu usluge”, kaže Čabarkapa, uz uvjerenje da će e-fiskalizacija da utiče da svi koji nude servise i usluge, podignu njihov kvalitet.

Dodaje i da postoji pravilnik koji definiše uslove za prekid internet veze i da jedino Agencija za elektronske komunikacije može da utvrdi da li se i u kojim uslovima desio prekid. Minimalna propisana brzina interneta na strani poreskog obveznika je 128 kilobita u sekundi.

“Gdje god možete da pošaljete SMS, može i poruka od porekog obveznika ka Poreskoj”, kaže Čabarkapa.

Dodaje da se račun može izdati i bez stalne internet veze, ali da se fiskalizacija mora obaviti u roku od 48 sati.

“Ako nema internet vezu, a telekom operator neće da završi posao, pametan poreski obveznik će uzeti uređaj i staviti ga na prvo mjesto gdje je internet dostupan, nakon čega će uređaj poslati Poreskoj sve do tada generisane račune”, kaže.

Abazović dodaje da su i druge situacije, poput kvara na uređajima, prepoznate propisima.

Kazao je i da sistem omogućava da se prati neuobičajeno ponašanje krajnjih korisnika u smislu da se inspekcijske kontrole rade na osnovu slučajnog uzorka, već namjenski.

“Inspektor će da ide tamo gdje mu sistem kaže da je nešto sumnjivo”, kaže.

”Više ništa neće biti isto”

Abazović i kolege iz MF, Čabarkapa i Bajić, tvrde da poslije uvođenja elektronske fiskalizacije - više ništa neće biti isto, jer će svi poslovni sistemi od 1. januara, sa državom, odnosno PU, komunicirati putem interneta, elektronski. “Sve to bez korišćenja papira”, objašnjava Abazović.

Zato, kako kaže, nema razloga da, kad se jednom uspostavi sistem u kojem privreda i država komuniciraju na taj način, da na isti međusobno ne komuniciraju i privrednici. Novo je, kako su kazali, i jer će Crna Gora prvi put uvesti registar proizvođača, softvera i onih koji održavaju softver.

“Nadamo se da će se konačno uvesti red u to koji softver se koristi kod korisnika. Sada nemamo sistem sertifikacije i pitanje je kakvi se programi rade. Svaka nadogradnja softvera mora da bude prijavljena, da bismo, ako se dogodi arbitraža, mi imali pristup tome”, objašnjava Bajić.

Propisano je i da se kao proizvođač softvera prijavi samo onaj ko je poreski obveznik u Crnoj Gori.

“Ono što nemamo u ovom trenutku je akreditaciono tijelo koje može da sertifikuje kuće, koje će da sertifikuju softver koji radi u skladu sa određenim zakonskim rješenjima - za fiskalizaciju, knjigovodstvo... Mi sad tražimo da autori prijave softver, ali ga ne sertifikuju, ali ćemo prvi put doći do popisa softverskih rješenja, za šta ćemo imati osnov da kasnije uradimo analizu i procjenu tržišta softvera i uopšte stanje ICT sektora u Crnoj Gori”, kaže Abazović.

Kazao je i da je uvođenje e-fiskalizacije pokazalo da je veliki broj firmi van Crne Gore koje pružaju usluge korisnicima u Crnoj Gori, “a da nemaju ne registrovanu firmu ili kancelariju, nego nemaju nijednog čovjeka koji radi podršku”.

Razlog tome je, kako je rekao, to što crnogorski ICT sektor godinama počiva na “trgovačkom”, umjesto “proizvođačkom” modelu.

Siva zona i dalje u sivoj zoni?

Sistem fiskalizacije kakav Crna Gora uvodi 1. januara, od država regiona, imaju Hrvatska i Slovenija, uz razliku, kaže Abazović, što crnogorski sistem obuhvata i gotovinsko i bezgotovinsko plaćanje. Iz Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj, još kad je Zakon bio u formi Nacrta, 2018, pisali su da, kad se kao primjeri dobre prakse navode Hrvatska i Slovenija, treba imati u vidu da te države, za razliku od Crne Gore, nisu imale prethodno regulisan sistem fiskalizalicije. U komentarima na Nacrt, tada su naveli da u Hrvatskoj sistem uvođenja onlajn fiskalizacije “nije zaustavio sivu ekonomiju, već se i dalje u toku turističke sezone, izbjegava izdavanje fiskalnih računa”.

“Polazi se od gledišta da je uvođenje online fiskalizacije u Hrvatskoj povećalo evidentiranje PDV za preko sedam odsto, i podatak nije sporan. Međutim, u Hrvatskoj je ovo prvi sistem fiskalizacije. Uvođenje fiskalizacije u Crnoj Gori takođe je povećalo evidentiranje i prijavljivanje PDV za preko 30 odsto. Što znači da je i u jednom i u drugom sistemu došlo do povećanja prijavljivanja PDV-a”, navode iz Instituta.

Novinarka časopisa za ekonomiju i finansije “Finance” Tanja Smrekar kazala je “Vijestima” da je e-fiskalizacija u Sloveniji olakšala posao poreskim inspektorima.

“Ako je poreski inspektor, nadzornik na svom kompjuteru primijetio da se u nekom kafiću neko vrijeme ne izdaju račini ili da ih je mnogo storniranih, lakše je targetirao gdje je neophodan nadzor. Zbog većeg nadzora i kazni, u praksi se pokazalo da poreski obveznici izdaju više računa, manje je rada na crno, sive ekonomije i više naplaćenog PDV-a”, kaže ona.

Dodaje, međutim, da to nije donijelo i bolju naplatu kod građevinskih radnika, vodoinstalatera, kućnih zanatlija...

“Poreski inspektor ne može da dođe u vaš privatni stan, osim uz sudski nalog”, kazala je ona.

Nezvanično, njene kolege iz Slovenije kažu i da ne postoji mehanizam koji uvodi obavezu izdavanja računa. Taj problem, smatra Radunović, neće biti riješen ni u Crnoj Gori.

“Ljudi i biznisi koji su potpuno u sivoj zoni, njih i dalje neće prepoznavati inspekcije i PU. Tu se ne postiže nikakav pozitivan učinak”, kaže on. Iz MF i PU kažu da će ubuduće onaj koji plaća moći da na vebsajtu Poreske provjeri fiskalni račun koji mu je izdat.

Odgovornost da insistiraju da im se fiskalni račun uopšte izda uz kupljenu robu ili uslugu, uz svu digitalizaciju, ponovo je - na građanima.

Kad očitaju sve kase, očekuju da ih otkupi neko van Crne Gore

Kada prvog januara bude poznat broj aktivnih fiskalnih kasa, predstoji rok od 90 dana da se one defiskalizuju, odnosno da se ti uređaji očitaju u odnosu na period kada je kasa prestala da bude fiskalni uređaj. Tek nakon toga, kase mogu i da se ugase i izbace iz upotrebe.

“Poreski obaveznik je tek u tom trenutku ispunio obavezu prema PU, a sve što je bilo u njegovim kasama, svi podaci, biće pohranjeni u sistem PU”, kaže Čabarkapa.

Abazović dodaje da je, da bi u tom smislu kompletan normativno-pravni okvir bio zatvoren, neophodno donijeti još uredbu o defiskalizaciji:

“Koja će vrlo brzo biti usvojena i donesena”.

Na pitanje šta sa odbačenim fiskalnim kasama, koje tako potencijalno predstavljaju elektronski otpad, Abazović je rekao da će serviseri koji su isporučivali takve uređaje “sigurno naći načina da ih povlačenjem plasiraju na tržišta van Crne Gore, koja imaju isti fiskalni sistem kakav je trenutno naš”.

“One koje su u funkciji i na tehnološkom nivou da zadovoljavaju elementarne potrebe fiskalizacije, kakva je u okruženju, sigurno se baciti neće”, rekao je on.

Radunović: Loše za nove biznise, internet poslovanje

Radunović je kazao da će uslovi za elektronsku fiskalizaciju uticati posebno na nove biznise, jer početni troškovi rastu.

“Radio ili ne radio biznis, moraće da plaća pretplatu za internet, softver, sertifikat. Sve to pada na teret ljudi koji su i do sada legalno radili, a vjerujem da će otjerati dio privrednika koji su razmišljali o legalizaciji poslovanja u sivu zonu. Vjerovatno su ljudi koji su predlagali ovakvo rješenje mislili da je to dobra ideja i nisu imali lošu namjeru. Problem je što oni nemaju dodira sa realnim biznisom i ne znaju kakve sve barijere trenutno postoje, i koliko je teško voditi biznis u Crnoj Gori. A sa svakim novim nametom ili obavezom, umjesto da smanjuju sivu zonu, oni direktno rade na njenom rastu”, kazao je on.

Otvara i pitanje uticaja na internet poslovanje.

“Jer svaki račun mora da bude fiskalizovan. Pretpostavljam da će to dodatno odbiti sisteme elektronskog plaćanja da uđu na naše tržište, jer oni nikakav interes nemaju da povezuju svoje sisteme sa našom PU zbog veličine tržišta”, kaže Radunović.