završna pres konferencija u okviru projekta Do socijalne, kroz ekonomsku sigurnost i jednakost svih

Neophodno umrežavanje svih institucija za bolji ekonomski položaj RE populacije

Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer, podsjetila je da je novi Zakon o radu stupio na snagu u januaru ove godine i da je tu predviđena značajna novina u pogledu tereta dokazivanja

2545 pregleda 2 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: PR Centar
Sa konferencije, Foto: PR Centar

Diskriminacija u području rada i zapošljavanja među RE populacijom jedan je od ozbiljnijih problema u Crnoj Gori, zbog čega je neophodno umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju njihovog ukupnog socio-ekonomskog položaja, kao i povećanje senzibilnosti većinske populacije.

Projektni koordinator Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Matija Miljanić, kazao je da etničko distanciranje u odnosu na manjinsku populaciju nije samo socijalno-psihološko, već i značajno društveno, pa i političko djelovanje, a borba protiv diskriminacije traži društvenu i iznad svega političku volju i odlučnost.

„Diskriminacija u području rada i zapošljavanja među romskom i egipćanskom populacijom predstavlja jedan od ozbiljnijih problema u Crnoj Gori, a posljednja istraživanja o diskriminaciji upravo ukazuju na to da najviši stepen diskriminacije mjerimo u oblasti zapošljavanja“, rekao je Miljanić, prenosi PR centar.

On je na završnoj pres konferenciji koju je organizovao CEDEM u okviru projekta Do socijalne, kroz ekonomsku sigurnost i jednakost svih, koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, rekao da postoje tri ključna aspekta koja onemogućavaju pripadnike RE populacije da se ravnopravno uključe u rad.

„Prvi se tiče samih pripadnika RE populacije, odnosno njihovih kompetencija za rad, koje, obično, karakterišu nedgovarajuće obrazovanje, nedostatak znanja ili radnog iskustva, teškoće u prilagođavanju, motivacija i nizak nivo socijalne podrške”, objasnio je Miljanić.

Drugi aspekt se tiče nedovoljno efikasne institucionalne podrške, a treći, ne manje važan, tiče se samih poslodavaca, a koji se ogleda u nedovoljnoj informisanosti o postojećim mjerama - olakšicama i subvencijama u slučaju zapošljavanja ove populacije.

Neophodno je, kako je kazao Miljanić, umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju ukupnog socio-ekonomskog položaja RE populacije u Crnoj Gori, kao i unapređenje profesionalnih znanja i vještina stručnih radnika u Zavodu za zapošljavanje (ZZZ), centrima za socijalni rad i lokalnim biroima rada.

„Potrebno je stvaranje socijalno-odgovornog ponašanja preduzeća prema pripadnicima RE populacije kroz razbijanje postojećih stereotipa, pružanje teorijskog i praktičnog znanja pripadncima RE populacije o pravima koja im pripadaju i povećanje senzibilnosti prema RE populaciji od većinske populacije“, naveo je Miljanić.

Najviši stepen diskriminacije u Crnoj Gori izražen je prema Romima 36,2 odsto, pokazalo je istraživanje CEDEM-a o obrascima i stepenu diskriminacije u Crnoj Gori, koje je urađeno u saradnji sa Evropskom unijom (EU) i Savjetom Evrope.

„Strategija za socijalnu inkuluziju Roma i Egipćana od 2016. do ove godine govori da je 83 odsto RE populacije nezaposleno, dok 33 odsto njih nije zainteresovano za zapošljavanje“, naveo je Miljanić.

Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer, podsjetila je da je novi Zakon o radu stupio na snagu u januaru ove godine i da je tu predviđena značajna novina u pogledu tereta dokazivanja.

„Naime, u slučaju da imamo osobu koja je kandidat za zaposlenje ili se radi o zaposlenoj, ili o osobi kojoj je prestao radni odnos, ali je pokrenla postupak za zaštitu zbog toga što smatra da je prestanak radnog odnosa bio posljedica diskriminacije, predvidjeli smo da će teret dokazivanja biti na poslodavcu“, objasnila je Simović Zvicer.

Ono što je obaveza osobe koje pokreće postupak zaštite je da iznese činjenice koje mogu ukazivati da je potencijalna žrtva diskriminacije.

„To je zapravo najznačajnija novina. Važeći Zakon o zabrani diskriminacije nije usklađen sa ovom direktivom, ali prema informacijama koje imam u toku su izmjene Zakona o zabrani diskriminacije, pa će i on biti usklađen”, saopštila je Simović Zvicer.

Prije 7. januara ove godine, u slučaju diskriminacije, lice je trebalo učiniti vjerovatnim da je potencijalna žrtva diskriminacije.

“Ovo da učini vjerovatnim podrazumijeva da lice, ipak, preduzma određene dokazne radnje. Sada, samo iznosi činjenice“, objasnila je Simović Zvicer.

Preporučujemo za Vas