PARLAMENT O POZAJMICI OD 750 MILIONA EURA

Kontrola u parlamentu, nema kao dosad slijepe vjere u Vladu

Iz DPS-a, čije su se vlade sa manjim partnerima prethodnih godina zaduživale i preko obveznica uglavnom od 500 miliona eura da nadomjeste manjak u kasi, juče nijesu odgovorili na pitanja o ovoj temi

56213 pregleda 134 reakcija 25 komentar(a)
Detalj iz parlamenta kada je birana Vlada (ilustracija), Foto: Savo Prelević
Detalj iz parlamenta kada je birana Vlada (ilustracija), Foto: Savo Prelević

Najjači opozicioni poslanički klub DPS, čije su vlade sa manjim partnerima prethodnih godina emitovale obveznice uglavnom od 500 miliona eura da nadomjeste manjak u budžetu, juče nije odgovorio na pitanja da li bi sada, da je glasanje, podržali predlog budžeta sa zaduženjem nove Vlade i da li je bilo boljeg rješanja da se obezbijedi novac za 2021.

Iz dijela vladajućih poslaničkih klubova ocijenili su da je ovaj scenario bio neminovnost pošto na naplatu stižu stari dugovi bivše vlasti, te da se morala obezbijediti likvidnost države, kao i da bi bio rizik da se još čekalo jer bi pozajmica bila skuplja...

Vlada je u srijedu na Londonskoj berzi prodala državne obveznice u vrijednosti od 750 miliona eura po kamatnoj stopi od 2,87 odsto.

Kako će poslanici glasati za predstojeći predlog budžeta sa pozajmicom od 750 miliona
Kako će poslanici glasati za predstojeći predlog budžeta sa pozajmicom od 750 milionafoto: Shutterstock

Sa ovom pozajmicom, dug će preći 100 odsto bruto-domaćeg proizvoda. Većina novca ide na stare dugove (u martu već pristiže 227 miliona) i deficit budžeta, što je ukupno oko 505 do 520 miliona, a ostatak je najavljen na razvoj ekonomije.

Vladu Zdravka Krivokapića kritikovali su iz opozicije, najviše manji partneri DPS-a iz višedecenijske vlasti, i dijela vladajućih partija zbog zaduženja i što ga nije najavila, već je bilo tajno, nakon čega je saopšteno da je bila interna odluka, donesena na sjednici Vlade u ponedjeljak.

Svi poslanički klubovi su tražili da Vlada dostavi materijal o tome.

Vlada premijera Duška Markovića u septembru 2019. realizovala je emisiju obveznica od 500 miliona, uz nešto povoljniju kamatu u periodu bez krize i tada nižim javnim dugom, i po završenom poslu o tome obavijestila javnost, bez konferencije za novinare.

Investicije obavezne

Poslanik Demokrata Danilo Šaranović, kazao je da su se sadašnji donosioci odluke o ovom modelu zaduživanja rukovodili potrebom da se to uradi na najefikasniji i najisplativiji način, navodeći da je u prethodnom periodu gotovo svaki budžet pretrpio rebalans i to najčešće zbog pomjeranja granice za zaduženje, te da je skoro uvijek novac iz zaduženja bio namijenjen potrošnji, a rjeđe investiranju i servisiranju zaostalih dugova.

Šaranović
Šaranovićfoto: Demokrate

“Razumljivo je da je od strane poslanika neophodna temeljna analiza predloga budžeta čija je priprema, koliko čujemo, u finalnoj fazi. Naš poslanički klub daće maksimalan doprinos vraćanju kontrolne uloge parlamenta, što znači trajni raskid sa praksom u kojoj je Skupština bila tek protočni bojler za slijepo sprovođenje vladine politike. U odnosu na predlog budžeta opredijelićemo se nakon upoznavanja sa njim”, odgovorio je Šaranović na pitanje da je glasanje u parlamentu danas da li bi podržali predlog budžeta sa ovim zaduženjem.

On je istakao da je neminovno je da će pozajmica služiti obezbjeđenju likvidnosti države, na prvom mjestu.

“Krediti prethodnih vlada, za koje smo plaćali veće kamate od glavnice, moraju što hitnije biti zatvoreni. Pored toga, očekujem da će redovnost isplata biti jedan od ključnih prioriteta Vlade, ali dio novca mora biti investiran u nove projekte. Ako ova Vlada zaista želi iskoristiti šansu koja joj je data u parlamentu, onda mora dokazati sposobnost oplodnje novca koji pribavlja zaduživanjem. Mjera njene uspješnosti zavisiće od njenog potencijala da stvori novu vrijednost”, poručio je Šaranović.

Mogli prvo reprogram duga i ostale mjere

Poslanik SDP-a Raško Konjević je ocijenio da je bilo prostora da se novac obezbijedi na drugi način i da je sa tim rješenjem trebalo pokušati.

Konjević
Konjevićfoto: Boris Pejović

“Imalo je rješenja sa kojima je trebalo pokušati. Reprogram duga sa povjeriocima koji dospijeva naredne godine. Paralelno sa tim napraviti plan naplate poreskog duga i rješavanja problema sive ekonomije. Oštra redukcija nepotrebne javne potrošnje i optimizacija javnog sektora. Ovako najveće zaduženje u tri dana rada Vlade samo je nastavak politike DPS-a. Pri tome niko od poslanika vladajuće većine za to nije znao, pa smo zato tražili i materijale od Vlade kompromisom svih poslaničkih grupa. Aktuelna vlast nastavlja politiku zaduženja koju je radio DPS. Osim nastavka politike, to rade i na tajnim sjednicama. Bez jasne analize i upoznavanja javnosti odlučili su da građane zaduže 750 miliona”, rekao je Konjević u odgovoru na pitanje da li je bilo boljeg rješenja za obezbjeđivanje novca.

Na pitanje šta očekuje da Vlada uradi sa novcem iz zaduženja i da li je dobra ideja da se dio kredita zatvori, Konjević je kazao da to treba da predloži Vlada u pripremi budžeta za sljedeću godinu. SDP je bio u vlasti do 2016. godine.

Kamate kao auto-put

Dugogodišnjim izbjegavanjem reformi, rezova u javnom sektoru i smanjenjem potrošnje, crnogorske vlasti su od nezavisnosti u maju 2006. godine do danas uvećale javni dug sa 700 miliona na 3,7 milijadi do oktobra ove godine.

Značajan dio čine kamate, koje su prešle u prošloj godini 811 miliona eura, što je više nego početna cijena prioritetne dionice auto-puta od 804 miliona eura (prije dodatnih naknadnih izadataka).

Iz DPS-a su saopštavali da je pozajmljivani novac najviše išao na ulaganja, a iz tadašnje opozicije da je gotovo sve išlo na potrošnju. Procjena je da će do kraja godine dug biti oko 90 odsto BDP-a.

Krpljenje rupa u budžetu emisijama obveznica je počelo 2010. godine.

Nakon emitovanja prve dvije emisije euboveznica (2010. i 2011. godine) dolazi do naglog povećanja rashoda za kamate i izvršna vlast 2013. godine dobija signal Državne revizorske institucije (DRI) da se mora racionalizovati potrošnja i smanjiti kamate.

Vlade DPS-a i partneri u vlasti su ignorisale preporuku DRI, a isto je učinjeno i kada je CBCG 2018. godine upozorila da se moraju kontrolisati kamate koje su dostigle dva odsto BDP-a.

Lani je bila povoljnija pozajmica preko obveznica.

Konatar: Najbolji uslovi zaduženja za državu sa ovim rejtingom

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da bi glasao za predlog budžeta, jer je ovaj potez zaduživanja bio neminovnost pošto je prethodna Vlada ostavila dugove, a tu je i zdravstveno-ekonomska kriza zbog koronavirusa.

Konatar
Konatarfoto: Screenshot

Ukazao je da je 227 miliona eura starog duga dospijeva u martu i da je bilo logično da se u kriznoj situaciji država zaduži da vraća i taj dug.

Konatar ocjenjuje pozitivnim što su postignuti najbolji uslovi zaduženja za zemlju sa rejtingom B, te da država nije smjela dozvoliti da ljudi u javnom sektoru ne primaju zarade ili da se desi nelikvidnost države pa da ne plaćaju obaveze privredi sa kojom ima poslovne odnose.

Istakao je da bi odlaganje zaduženja u 2021. bilo rizično zato što bi mogli imati nepovoljnije uslove zbog krize.

On je podsjetio da se država ranije ove godine zadužila uz garanciju Svjetske banke po kamati od 3,6 odsto, a kada su emitovane prošlogodišnje obveznice imali smo nižu kamatu jer je javni dug bio manji i kreditni rejting bolji.

Konatar ocjenjuje da je zaduženje zakonito, navodeći i da obveznice emitovane na Londonskoj berzi koja ima stroga pravila, da su isti aranžeri koji su angažovani za prošlogodišnje obveznice i da su u tome učestvovali Ministarstvo finansija i Centralna banka, kao i da je italijanska Vlada učestvovala u trgovini.

Preporučujemo za Vas