u pkg ocijenjeno:

Ograničenja sa kojima se suočavaju špediteri: Nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, siva ekonomija...

U razmotrenoj informaciji o poslovanju u sektoru logistike i špedicije navodi se da je u cilju potpune valorizacije Slobodne zone potrebno sinergijsko djelovanje svih privrednih subjekata i državnih organa koji posluju u barskoj luci

4401 pregleda 0 komentar(a)
Sa sjednice, Foto: PKCG
Sa sjednice, Foto: PKCG

Nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, visoke stope doprinosa na zarade i poreza na nepokretnosti, kao i uslovi poslovanja na graničnim prelazima su neka od ograničenja sa kojima se suočavaju špediteri, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).

Na online sjednici Odbora udruženja špeditera PKCG saopšteno je da se špediteri suočavaju i sa sivom ekonomijom, nelojalnom konkurencijom, još nedovoljno razvijenom saobraćajnom infrastrukturom, čestom i skupom analizom robe, sporom administracijom i nedostatkom stručnog kadra.

U razmotrenoj informaciji o poslovanju u sektoru logistike i špedicije navodi se da je u cilju potpune valorizacije Slobodne zone potrebno sinergijsko djelovanje svih privrednih subjekata i državnih organa koji posluju u barskoj luci

“Osim podsticajnih mjera države, opštine i lučkih operatera, privrednici ukazuju na potrebu unapređenja efikasnosti u radu pružalaca usluga, kao i carinskog i inspekcijskih organa, a sve u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, posebno u proizvodnim djelatnostima”, navodi se u saopštenju PKCG.

U informaciji se navodi da šansu za unapređenje poslovnih aktivnosti privrednici prepoznaju u izgradnji auto-puta prema Srbiji, kao i rekonstrukciji željeznice u Crnoj Gori i Srbiji na pruzi Bar - Beograd.

To će doprinijeti intenzivnijem korišćenju tog putnog pravca, upošljavanju luke u Baru, nižim troškovima i rastu konkurentnosti, i na taj način poslovanju u oblasti logistike i špedicije.

“Pandemija koronavirusa je uticala na usporavanje obavljanja privrednih aktivnosti u ovoj oblasti, iako je ova grana privrede bila izuzeta iz oblasti zabrane obavljanja djelatnosti”, navodi se, između ostalog, u informaciji o poslovanju.

Najveći izazov prouzrokovan pandemijom sa kojim se kompanije u ovom sektoru susrijeću je nemogućnost ili usporenost naplate usluga, što otežava izmirivanje tekućih obaveza koje se odnose na otplatu kredita i plaćanje zakupa, zatim izmirivanje dažbina državi i lokalnim samoupravama (porezi, doprinosi, takse i naknade, reklame, pristupni putevi, odvoz smeća, porez na nepokretnosti), kao i mjesečne režijske troškove.

“Privredni subjekti u sektoru logistike i špedicije, kao ograničenje vide i Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, za koji smatraju da će predstavljati otežavajući faktor u poslovanju ionako oslabljene finansijske moći crnogorske privrede izazvane pandemijom korona virusa”, dodaje se u informaciji.

Na sjednici je takođe usvojen Program rada Odbora za narednu godinu. Špediteri su preporučili da se programima podrške obuhvate olakšice koje se odnose na porez odnosno lični dohodak, kao i likvidnost preduzeća, rješavanje problema neuslovnog poslovanja na pojedinim graničnim prelazima (Božaj i Vraćenovići) gdje još nije sprovedena licitacija za zakup kancelarijskih prostorija, te obzirom na otežano poslovanje uslovljeno pandemijom Covid-19, redukovati cijene zakupa kancelarija i zemljišta na graničnim prelazima.

Takođe je potrebno pojednostaviti izdavanje potvrda/uvjerenja, pri čemu pojedini organi ne prihvataju uplate izvršene elektronskim putem, već isključivo traže uplatnice ovjerene kod banaka, ne odgovaraju na poslate upite ili zahtjeve.

U toku je izrada novog carinskog zakona čija je primjena predviđena od 1. aprila naredne godine.

Odbor udruženja špeditera Privredne komore dostavio je 15 primjedbi, predloga i sugestija, na koje je predlagač odgovorio. Špediteri, između ostalog, ukazuju da je potrebno preciznije definisati rokove čuvanja isprava i podataka, zatim kako će se razduživati elektronski TCG, obavljati registracija kod carinskog organa, te ko je nosilac nacionalnog postupka tranzita. U Zakonu treba da se navedu rokovi u kojima je carinski organ obavezan da pruži informaciju o primjeni carinskih propisa na zahtjev zainteresovane osobe.

Članovi Odbora udruženja špeditera smatraju da u dijelu Nacrta carinskog zakona kojim se propisuju kaznene odredbe treba propisati blaže kazne. Tu sugestiju nije prihvatio predlagač, obrazlažući da su dužni poštovati raspon visine novčanih kazni propisan Zakonom o prekršajima.

Uporedo sa Carinskim zakonom, počinje primjena Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) na nacionalnom nivou.

Novom regulativom postići će se izuzetno visok nivo usaglašenosti sa Carinskim zakonom Evropske unije, odnosno sa zahtjevima pregovaračkog poglavlja 29.

Najznačajnija novina u ovom Zakonu je to što će kompletan proces carinjenja biti bespapiran.

Razmjene informacija, kao što su deklaracije, zahtjevi ili odluke, između carinskih organa i privrednih subjekata, te čuvanje tih informacija vršiće se upotrebom tehnika elektronske obrade podataka. Za primjenu ove odredbe potrebno je razviti nove i nadograditi postojeće IT sisteme.

Dodatno, Uprava carina, u saradnji sa međunarodnim organizacijama, radi na unapređenju sistema u cilju ubrzavanja trgovine i implementacije određenih olakšica. U toku su aktivnosti na uvođenju nacionalne aplikacije za akcize koja će ovu proceduru učiniti bespapirnom, a implementiran je E manifest za ekspresne pošiljke, koji će u narednom periodu biti proširen na poštanski i pomorski saobraćaj, te dodatno ubrzati carinske formalnosti.

Branislav Zenović je prokomentarisao da će uvođenje NCTS-a biti izazov za male špeditere, te da se može desiti da oni ne mogu odgovoriti zahtjevima regulative.

Uprava carina je u septembru prošle godine započela je realizaciju projekta Podrška Upravi carina u oblasti akciza iz sredstava podrške EU (EUIF). Cilj projekta je izrada nove aplikacije za akcize i njena implementacija u Carinski informacioni sistem.

Predstavnik Uprave carina, Ivan Laković je naveo da promjena Zakona ne donosi nove obaveze za privredne subjekte.

“Nova aplikacija će biti besplatna za privrednike koji će putem nje moći brže i efikasnije da ispune svoje akcizne obaveze”, rekao je Laković.

Aplikaciju je predstavio Vladimir Obućina iz sarajevskog Safe Neta koji je između ostalog rekao da je za njeno korišćenje neophodno registrovati digitalni sertifikat.

“Obračun akcize se suštinski mijenja, jer se kreira u aplikaciji na osnovu specifikacije proizvoda koje ste plasirali na tržište u obračunskom period”, kazao je Obućina.

Funkcionalnosti koje su od značaja za privrednike koje će imati aplikacija su elektronsko podnošenje i prijem zahtjeva za upis u registar akciznih obveznika, elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih specifikacija, elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih izvještaja, elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih obračuna akcize, evidencije kretanja akcizne robe i zahtjeve za povraćaj dijela plaćene akcize.

Konkretni benefiti za privrednike će biti pojednostavljeno i brzo prijavljivanje obaveza, kraće vrijeme potrebno za pojedine procese, isključenost grešaka prilikom popunjavanja podataka u aplikaciji, veća preglednost nad dokumentima, oslobađanje ljudskih resursa.

Aplikacija koja je u završnoj fazi imaće mogućnost povezivanja sa budućim aplikacijama EU stoga je taj projekat veoma značajan za Crnu Goru u procesu integracija.

Projekat je u završnoj fazi i očekuje se da aplikacija za akcize bude funkcionalna od 1. januara naredne godine.

Predstavnik Uprave carina, Igor Vukčević, kazao je da projekat nije vezan za elektronsku fiskalizaciju te da neće odložiti početak njegove primjene.

Zenović je ukazao na nepovoljnosti rješenja iz Predloga zakona o obavljanju agencijskih poslova koja, prema njegovim riječima, ostavljaju mogućnost agentima da se bave špediterskim poslom, čime se, smatra, podstiče nelojalna konkurencija. On apeluje da Odbor uputi inicijativu za donošenje akta koji će dodatno urediti obavljanje špediterskih poslova.

Zamjenik predsjednika Odbora Saša Simonović, ocijenio je da postoje firme koje se usputno bave špedicijom i ugrožavaju poslove špediterima.

Đorđe Džankić iz Tanišpeda ukazao je na veliko opterećenje manipulativnim troškovima pošiljki koje isporučuje Brza pošta.

Ti troškovi često premašuju vrijednost pošiljke što je, kako ocjenjuje, apsurd.

Snežana Terzić iz Stadiona smatra da Odbor treba da pokrene inicijativu kako bi se precizno definisala ta oblast.

Ona je ocijenila da je potrebno insistirati na elektronskoj komunikaciji sa inspekcijama kako bi se umanjili troškovi koji se javljaju tom prilikom.

Potpredsjednica Komore, Ljiljana Filipović, informisala je Odbor da je urađena tradicionalna Godišnja analiza poslovanja crnogorske privrede kojom je obuhvaćeno i poslovanje špeditera.

Ona se obično prezentuje Vladi krajem kalendarske godine.

Filipović je pozvala špeditere da sve izazove sa kojima se srijeću a nijesu obuhvaćeni pomenutim dokumetom argumentuju kako bi bili predstavljeni donosiocima odluka.

Ona je najavila da će izrada novog Carinskog zakona biti tema sjednice ovog odbora, pa će članovi odbora biti u prilici da blagovremeno budu informisani i daju primjedbe i sugestije.

Špediteri su predložili da se kreira posebna internet stranica na kojoj bi se brže informisali o izmjenama regulative i drugim pitanjima koja se tiču njihovog rada.

Preporučujemo za Vas