INTERVJU: BEOGRADSKI EKONOMISTA, PROF. DR MILOJKO ARSIĆ

Oporavak zavisi i od političke stabilnosti

Građani će biti spremniji na odricanja ako vjeruju da će se u dogledno vrijeme poboljšati stanje u državi, a strani partneri će biti spremniji na dogovore i pomoć ako kao partnera imaju jaku Vladu koja će biti stabilna nekoliko godina, nego ako imaju posla sa Vladom koja visi o koncu

19819 pregleda 33 reakcija 10 komentar(a)
Visok pad crnogorske privrede u 2020. nije samo posljedica zavisnosti od turizma: Arsić, Foto: Privatna arhiva
Visok pad crnogorske privrede u 2020. nije samo posljedica zavisnosti od turizma: Arsić, Foto: Privatna arhiva

Za kreiranje ekonomskih stimulansa, sprovođenje reformi, ali i za sklapanje međunarodnih sporazuma važno je da se u državi uspostavi politička stabilnost. Građani će biti spremniji na odricanja, ako vjeruju da će izvršna vlast u dogledno vrijeme poboljšati stanje u zemlji, a strani partneri će biti spremniji na dogovore i pružanje pomoći ako kao partnera imaju jaku Vladu koja će biti stabilna nekoliko godina, nego ako imaju posla sa Vladom koja visi o koncu. Na ovo je ukazao ekonomista, prof. dr Milojko Arsić u intervjuu “Vijestima”.

Arsić je ocijenio da visok pad crnogorske privrede u prošloj godini nije samo posljedica zavisnosti od turizma, nego i drugih slabosti, ali i nedovoljno snažnog odgovora fiskalne i monetarne politike na krizu.

On je konstatovao da će korona kriza ostaviti dugoročne negativne posljedice kao što je visok javni dug, koji će zahtijevati fiskalnu disciplinu u dužem periodu.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Srbije, analizirajući dosadašnju situaciju, ocjenjuje da Crna Gora nije mogla mnogo više da uradi u toku ove krize zbog slabe fiskalne pozicije sa kojom je ušla u krizu, režima monetarne politike koji ne dozvoljava likvidnosne podsticaje i strukture privrede, koja ne može brzo da se promijeni.

Problemi prije krize

“Problem Crne Gora je u tome što je ona i prije krize imala relativno visok fiskalni deficit, što ukazuju na to da postoje sistemska neravnoteža između poreskih prihoda i rashoda. Stoga će možda biti potrebna neka vrsta fiskalne konsolidacija u okviru koje će biti neophodno da se se smanje neki rashodi, a nije isključeno da će biti potrebno da se povećaju porez”, rekao je Arsić.

Dodaje da će se pojedine posljedice krize, kao što je dubok pad privredne aktivnosti, spontano otkloniti nakon ukidanja epidemioloških ograničanja.

“Oporavak privrede će uticati na smanjenje nezaposlenosti, ali će ona u naredne dvije - tri godine biti veća nego u pretkriznom periodu. Prilično je jasno da Crna Gora sa postojećom strukturom privrede ne može dostići punu zaposlenost”, istakao je Arsić, uz poruku da je potrebno da se podstakne razvoj prerađivačke industrije, poljoprivrede, ali i drugih usluga, osim turizma.

On je upozorio da bi naglo obaranje fiskalnog deficita u periodu krize dodatno usporilo i odložilo oporavak privrede, jer deficit države tokom krize kompenzuje, u manjoj ili većoj meri, nisku privatnu potrošnju i privatne investicije.

novac
foto: Shutterstock

Ravnoteža 2023. ili 2024.

“Stoga je makroekonomski bolje da Crna Gora postepeno smanjuje fiskalni deficit tako da se ravnoteža prihoda i rashoda ostvari 2023. ili 2024. godine”, ocijenio je Arsić. Izvjesno je da će nakon krize, navodi ekonomista, doći do pogoršanja naplativosti kredita privatnog sektora, a moguće je da će biti potrebna neka vrsta državne intervencije u ovoj oblasti.

“Osim toga, Crna Gora će morati prije ili kasnije da se suoči sa sistemskim problemima, koje imaju zemlje Zapadnog Balkana, kao što su visok nivo korupcije, klijentelizam, neravnopravnost učesnika na tržištu...”, kazao je Arsić.

Oporavak privrede će uticati na smanjenje nezaposlenosti, ali će ona u naredne dvije-tri godine biti veća nego u pretkriznom periodu

Na pitanje o tome da li je povoljna nedavna pozajmica države, Arsić je odgovorio da je u okolnostima u kojima se našla Crna Gora važnije bilo da se sredstva obezbijede što prije, nego da li je kamatna stopa nešto više ili niža.

Naglasio je da kamata odgovara kreditnom rejtingu Crne Gore i visini javnog duga, iako je nešto viša od one koju plaćaju druge države u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

“Za funkcionisanje privrede, ali i društva, bilo bi pogubno da država nije uspjela da redovno izmiruje obaveza po osnovu kredita, jer bi to značilo da je država bankrotirala. Eventualno kašnjenje države u izmirenju obaveza prema dobavljačima, penzionerima ili zaposlenima bi dodatno produbilo krizu, a vjerovatno bi izazvalo političku i društvenu nestabilnost. U tom smislu se može ocijeniti kao uspjeh nove Vlade što je u kratkom roku obezbijedila relativno značajna sredstva na međunarodnom finansijskom tržištu”, ocijenio je prof. dr Milojko Arsić.

Šta da radi Crna Gora, koja je zavisna od turizma, usljed kraha te grane privrede u korona krizi? Čemu više da se okrene da se brže oporavlja?

Visok pad crnogorske privrede u 2020. godini nije samo posljedica zavisnosti od turizma, nego i drugih slabosti, ali i nedovoljno snažnog odgovora fiskalne i monetarne politike na krizu. Hrvatska i Albanija imaju veće učešće turizma u BDP, dok Grčka ima slično učešće kao Crna Gora, ali je pad njihovog BDP bio znatno manji. Fiskalni stimulansi u Crnoj Gori u prošloj godini su bili relativno slabi, zbog visokog javnog duga, a možda je politička kriza uticala na to da je fokus prethodne vlade bio na drugim temama.

Pouka za budućnost bi mogla da bude da mala zemlja sa skromnim kreditnim rejtingom u normalnim vremenima treba da ima nizak javni dug, kako bi u periodu krize mogla više da se zaduži i da na taj način podrži privredu i pomogne građanima.

Ukoliko se epidemiološka situacija poboljša u narednih nekoliko meseci, oporavak privrede će početi već u ovoj godini, ali će i u tom slučaju biti potrebne najmanje dvije godine da BDP dostigne pretkrizni nivo

Režim monetarne politike koji se zasniva na jednostranom usvajanju eura je dobar za malu zemlju kao što je Crna Gora u normalnim vremenima, ali nije u ovakvim krizama, jer država nema mogućnost da kroz monetarnu politku kreira dodatnu likvidnost i na taj način ublaži krizu. Što se tiče monetarnog režima, dugoročno rešenje je da zemlja uđe u EU, a potom i u monetarnu uniju, kako bi imala koristi od antikrizanih mjera Evropske centralne banke. Crna Gora bi mogla da podstakne postepenu promjenu strukture privrede kako bi bila otpornija na slične krize u budućnosti. Rezimirajući prethodno, ocjenjujem da Crna Gora nije mogla mnogo više da uradi u toku ove krize zbog slabe fiskalne pozicije sa kojom je ušla u krizu, režima monetarne politike koji ne dozvoljava likvidnosne podsticaje i strukture privrede, koja ne može brzo da se promijeni.

Procjena crnogorskog ministra finansija je da će javni dug Crne Gore preći 100 odsto BDP-a. Šta je najbolje raditi da država obuzda/smanji problem?

Jedini sistematski način da se zaustavi rast javnog duga u eurima je da se otkloni fiskalni deficit, odnosno da se uravnoteže prihodi i rashodi države. Međutim, naglo obaranje fiskalnog deficita u periodu krize, dodatno bi usporilo i odložilo oporavak privrede, jer deficit države tokom krize kompenzuje, u manjoj ili većoj meri, nisku privatnu potrošnju i privatne investicije. Stoga je makroekonomski bolje da Crna Gora postepeno smanjuje fiskalni deficit tako da se ravnoteža prihoda i rashoda ostvari 2023. ili 2024. godine. Što se tiče odnosa duga prema BDP on će početi da opada u fazi oporavka privrede, kad se očekuje visoka stopa rasta BDP, pod uslovom da se fiskalni deficit već u naredne dvije godine značajno smanji.

Problem Crne Gora je u tome što je ona i prije krize imala relativno visok fiskalni deficit, što ukazuju na to da postoje sistemska neravnoteža između poreskih prihoda i rashoda. Stoga će možda biti potrebna neka vrsta fiskalne konsolidacija u okviru koje će biti neophodno da se se smanje neki rashodi, a nije isključeno da će biti potrebno da se povećaju porezi.

Bilo bi pogubno da država nije uspjela da redovno izmiruje obaveze po osnovu kredita, jer bi to značilo da je bankrotirala. I eventualno kašnjenje u izmirenju obaveza dobavljačima, penzionerima ili zaposlenima bi dodatno produbilo krizu, a vjerovatno bi izazvalo političku i društvenu nestabilnost. U tom smislu se može ocijeniti kao uspjeh nove Vlade što je u kratkom roku obezbijedila sredstva na međunarodnom finansijskom tržištu

Nezaposlenih je sve više, privreda u problemu, a ovoliko zadužena država teško da može biti izdašna u novčanoj pomoći. Šta može biti alternativa - kako da Vlada konkretnije pomogne privredi, posebno malim i srednjim preduzećima, a da se to u krajnjem odrazi na očuvanje radnih mjesta?

Prostor za pomoć privredi je vrlo mali jer je država visoko zadužena, a pri tome nema sopstvenu monetarnu politiku. Možda bi dodatna sredstva za pomoć privredi i građanima mogla da se obezbijede preraspodjelom budžeta, prodajom državne imovine ili kapitala, ali se na ovaj način vjerovatno ne mogu obezbijediti znatnija sredstva. Ostaje mogućnost da država traži pomoć od EU, nekih zemalja ili da sklopi stand by aranžman sa MMF. Čini se da su mogućnosti za dobijanje pomoći ili za sklapanje aranžmana sa međunarodnim finansijskim organizacijama otežane političkom nestabilnošću u zemlji. Za kreiranje ekonomskih stimulansa, sprovođenje reformi, ali i za sklapanje međunarodnih sporazuma važno je da se u zemlji uspostavi politička stabilnost. Građani će biti spremniji na odricanja, ako vjeruju da će Vlada u dogledno vrijeme poboljšati stanje u zemlji, a strani partneri će biti spremniji na dogovore i pružanje pomoći ako kao partnera imaju jaku Vladu koja će biti stabilna nekoliko godina, nego ako imaju posla sa Vladom koja visi o koncu.

Žestok udar na ekonomije u cijelom svijetu. Pad ekonomije se očekuje za sve države Zapadnog Balkana, a najveći u Crnoj Gori. Kako mala ekonomija da se bori sa posljedicama ove krize?

Neke posljedice krize, kao što su dubok pad privredne aktivnosti, spontano će se otkloniti nakon ukidanja epidemioloških ograničanja.

Oporavak privrede će uticati na smanjenje nezaposlenosti, ali će ona u naredne dvije-tri godine biti veća nego u pretkriznom periodu.

Prilično je jasno da Crna Gora sa postojećom strukturom privrede ne može dostići punu zaposlenost.

Da bi se nezaposlenost smanjila na nekoliko procenata potrebno je da se podstakne razvoj prerađivačke industrije, poljoprivrede, ali i drugih usluga, osim turizma. Kriza će ostaviti dugoročne negativne posljedice kao što je visok javni dug, koji će zahtijevati fiskalnu disciplinu u dužem periodu. Vrlo je izvjesno da će nakon krize doći do pogoršanja naplativosti kredita privatnog sektora, a moguće je da će biti potrebna neka vrsta državne intervencije u ovoj oblasti. Osim toga, Crna Gora će morati prije ili kasnije da se suoči sa sistemskim problemima, koje imaju zemlje Zapadnog Balkana, kao što su visok nivo korupcije, klijentelizam, neravnopravnost učesnika na tržištu...

Rešavanje ovih problema je potrebno da bi se oslobodili ljudski i prirodni potencijali Crne Gore, kao i da se oni usmjere na produktivne aktivnosti koje su korisne za društvo, umjesto da se, kao do sada, potencijali koriste za borbu za ostvarenje raznih oblika renti.

Sve zavisi od kraja pandemije

Kada se nadati oporavku ekonomije?

S obzirom na zavisnost od turizma brzina opravka će zavisiti od toga koliko brzo će se okončati pandemija. Ukoliko se epidemiološka situacija poboljša u narednih nekoliko meseci, oporavak privrede Crne Gore će početi već u ovoj godini, ali će i u tom slučaju biti potrebne najmanje dvije godine da BDP dostigne pretkrizni nivo. Očekujem da će se turizam u svijetu relativno brzo oporaviti nakon što se ukinu epidemiloška ograničenja, jer će ljudi željeti ponovo da putuju, nakon što su propustili jednu ili dvije sezone.

Istorijsko iskustvo nam ukazuje da potrošači nakon ratova i velikih kriza, ulaze u neku vrstu euforije, pokušavajući da nadoknade ono što su propustili. Crnogorski privredici u nadmetanja sa drugim turističkim destinacijama za ponovno privlačenje turista nakon okončanja pandemije imaju šansu da povrate poziciju na međunarodnom tržištu, a da li će u tome uspjeti zavisi od njih.

Crna Gora bi mogla da podstakne postepenu promjenu strukture privrede da bi bila otpornija na slične krize u budućnosti

Kamata odgovara kreditnom rejtingu i visini javnog duga

Da li je povoljna pozajmica Crne Gore preko emisije obveznica od 750 miliona, uz kamatnu stopu od 2, 875 odsto? Najavljeno je da većina zajma ide na vraćanje starih dugova i deficit budžeta...

U okolnostima u kojima se našla Crna Gora važnije je bilo da se sredstva obezbijede što prije, nego da li je kamatna stopa nešto više ili niža.

Za funkcionisanje privrede, ali i društva, bilo bi pogubno da država nije uspjela da redovno izmiruje obaveza po osnovu kredita, jer bi to značilo da je država bankrotirala. Takođe, eventualno kašnjenje države u izmirenju obaveza prema dobavljačima, penzionerima ili zaposlenima bi dodatno produbilo krizu, a vjerovatno bi izazvalo političku i društvenu nestabilnost. U tom smislu se može ocijeniti kao uspjeh nove Vlade što je u kratkom roku obezbijedila relativno značajna sredstva na međunarodnom finansijskom tržištu.

Kamatna stopa je nešto viša od one koje plaćaju druge zemlje u Centralnoj i Istočnoj Evropi, ali ona odgovara kreditnom rejtingu Crne Gore i visini njenog javnog duga.

Preporučujemo za Vas