NA SASTANKU SA PRIVREDNICIMA

Marković: Crna Gora na petom mjestu u Evropi po nivou ekonomskog rasta

“Prema osnovnim projekcijama, za očekivati je da rast ekonomije u ovoj godini bude iznad četiri odsto, a u narendoj više od tri odsto”, rekao je Mijušković
63 pregleda 42 komentar(a)
Ažurirano: 01.02.2019. 23:09h

Crnogorska ekonomija je za devet mjeseci zabilježila rast od 4,5 odsto, što Crnu Goru stavlja na peto mjesto u Evropi po nivou ekonomskog rasta, saopštio je premijer Duško Marković i dodao da je zadovoljan urađenim u ovoj godini. On je u Privrendoj komori (PKCG), na sastanku sa privrednicima, kazao da su stabilizovane javne finansije, pri čemu se budžet odlično realizuje. “Godinu ćemo završiti sa prebačajem finansijskog plana budžeta. Imamo značajan rast ekonomije, koji je u trećem kvartalu iznosio 4,7 odsto. Za devet mjeseci to je 4,5 odsto i Crna Gora je na petom mjestu u Evropi po nivou rasta ekonomije. To je osnova za kvalitetniji život građana kojem težimo”, rekao je Marković.  On je ocijenio da je ova godina za Vladu bila teška, zahtjevna i puna neizvjesnosti. “Godina je počela sa ozbiljnim političkim izazovima i nestabilnostima, pri čemu su javne finansije bile veoma uzdrmane”, saopštio je Marković i dodao da, ipak, može biti ponosan i zadovoljan urađenim. Prema njegovim riječima, ambijent u kojem se radilo nije bio stimulativan, jer nije bilo želje za dobro okruženje za ekonomske reforme. “Svejtska banka (SB) je odobrila Cnroj Gori garanciju od 80 miliona EUR, koja se može konvertovati u kredit od 240 miliona EUR, što će nam značiti da uđemo na vrijeme da refinansiramo javni dug u narednom periodu”, kazao je Marković. On je podsjetio da je Crnoj Gori u ovoj godini povećan kreditni rejting od dvije kreditne agencije, što je važna poruka za domaću poslovnu zajednicu i međunarodne investitore. Prema riječima Markovića, kada su u pitanju fiskaliteti, posebno na lokalnom nivou, Vlada ne kotroliše stvari, jer se tu uspostavljaju ograničenja koja stvaraju ozbiljan problem u kreiranju predvidljive ekonomske politike za privredu. “Time ćemo morati da se bavimo ozbiljnije”, poručio je Marković.

On smatra i da povećanje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) može ugroziti konkurentnost. “Vrlo nerado sam prihvatio da idemo u tom pravcu, ali smo se trudili da imamo izbalansiran pristup svim mjerama, pa i ovoj. Vjerujem da ćemo se svi razumjeti da je ovo investicija za budućnost i da treba da pomogne stabilizaciji javnih finansija”, kazao je Marković.  Prema njegovim riječima, potreba je da to ne ugrozi ozbiljno standard građana. “Naša domaća privreda mora da ima mnogo veću i sadržajniju podršku Vlade kako bi njih osnažili. U Crnoj Gori imamo ozbiljne kompanije, ne samo u okviru svoje djelatnosti, nego i da šire svoje poslovanje”, kazao je Marković.  On je najavio da će se u narednoj godini nastaviti reforme poreske administracije, kao i da će se još snažnije i direktnije nastaviti borba protiv neformalne ekonomije. “Veliki izazov će biti implementacija Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, reforme u oblasti koncesione politike, sistemu javnih nabavki, javne upave, zdravstvu i obrazovanju”, rekao je Marković. Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, saopštio je da izazov u predstojećem periodu predstavlja privlačenje novih investicija, posebno u proizvodne i prerađivačke kapacitete, čija će realizacija doprinijeti rastu proizvodnje, izvoza i zaposlenosti.  “U tom cilju neophodno je stalno unaprijeđenje investicione i poslovne klime, uz kontinuirani rad svih organa na državnom i lokalnom nivou, uklanjanje ograničenja poslovanju među kojima su siva ekonomija, te smanjenje administrativnih barijera”, rekao je Mijušković. On je naveo da privreda smatra da bi trebalo uvesti više podsticajnih mjera za razvoj proizvodnog sektora, što znači i podsticaje za izvoznike.  “Imperativ nam i dalje ostaje ublažavanje robnog deficita. To se, pored ostalog, može postići kroz veći plasman domaćih proizvoda na našem tržištu kroz turizam, čime bi se supstituisao uvoz, kao i izvozom gotovih proizvoda višeg stepena obrade, umjesto sirovina i poluproizvoda”, precizirao je Mijušković. On smatra da šansu Crne Gore predstavlja nacionalno brendiranje, kao i da bi u tom cilju trebalo intenzivirati sinergetsko djelovanje svih institucija i struktura društva. Mijušković je kazao da postoji niz propisa, niže pravne snage od zakona, koji nerijetko predstavljaju prepreku poslovanju, na šta upozoravaju investitori.  “Hitrost u donošenju niza propisa uzrokuje njihovo zadiranje u oblasti koje su van ingerencije i tog akta i resora koji ga propisuje. Posljedice toga su primjenljivost i visok stepen konfuzije, što uzrokuje i sporost administracije, a povećava troškove poslovanja”, saopštio je Mijušković. Prema njegovim riječima, administracija na nacionalnom i lokalnom nivou nije dovoljno efikasna, pri čemu sporost i nekompetentnost službeničkih struktura ne bi smjele biti prepreka razvoju biznisa i novim ulaganjima. Mijušković je podsjetio da je na polugodišnjem nivou crnogorska ekonomija rasla po stopi od 4,2 odsto, dok se još veći rast očekuje do kraja godine.  “Prema osnovnim projekcijama, za očekivati je da rast ekonomije u ovoj godini bude iznad četiri odsto, a u narendoj više od tri odsto”, rekao je Mijušković. Kada je riječ o rastu investicija, on je podsjetio da se ipak bilježi tendencija rasta interkompanijskog duga, što ukazuje da strani investitori iznose najveći dio profita ostvarenog u Crnoj Gori. “Rastu BDP-a u ovoj godini posebno su doprinijeli rast u sektoru građevinarstva od 43,4 odsto, kao posljedica intenziviranja radova na autoputu, izgradnja regionalne i lokalne putne infrastrukture i realizacije investicija u sektorima turizma i energetike”, zaključio je Mijušković.

Galerija