Svjetska banka odobrila Crnoj Gori 80 miliona eura

"Siguran sam da će Crna Gora, uz podršku SB i drugih razvojnih partnera, prevazići sadašnje izazove i postići snažan postojan i inkluzivni rast na osnovu privatnih investicija i zaposlenosti tokom vremena“, poručio je šef kancelarije SB za Crnu Goru, Emanuel Salinas
246 pregleda 10 komentar(a)
euro, Foto: Shutterstock
euro, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 21.12.2017. 07:35h

Svjetska banka (SB) odobrila je finansijsku podršku Crnoj Gori od 80 miliona eura, kojom će biti omogućeno zaduženje države od 200 do 240 miliona eura, pod povoljnijim uslovima i sa nižom kamatnom stopom.

"Odbor direktora SB odobrio je sinoć (večeras u ponoć po srednjeevropskom vremenu) Crnoj Gori Garanciju zasnovanu na javnoj politici (Policy based guarantee – PBG) u iznosu od 80 miliona eura, kojom će se omogućiti zaduženje države u iznosu od 200 do 240 miliona eura, pod povoljnijim uslovima i sa nižom kamatnom stopom“, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Na taj način će, kako se navodi, biti obezbijeđena sredstva za finansiranje budžeta naredne godine, uz razmatranje mogućnosti za otplatu i refinansiranje postojećeg duga u 2018. godini.

"Istovremeno, postoji mogućnost da se sredstva SB iskoriste za refinansiranje dijela obaveza po osnovu euroobveznica, koje dospjevaju u periodu od 2019. do 2021. godine“, navodi se u saopštenju.

Aranžman predstavlja, dodaje se, potvrdu kredibilnosti mjera ekonomske politike Vlade Crne Gore usmjerenih na jačanje makroekonomske stabilnosti i unapređenje životnog standarda građana.

Šef kancelarije SB za Crnu Goru, Emanuel Salinas, rekao je da pozdravljaju posvećenost i aktivnosti Vlade kako bi se Crna Gora vratila na održivu makro-fiskalnu putanju.

"Siguran sam da će Crna Gora, uz podršku SB i drugih razvojnih partnera, prevazići sadašnje izazove i postići snažan postojan i inkluzivni rast na osnovu privatnih investicija i zaposlenosti tokom vremena“, poručio je Salinas.

Kako se navodi u saopštenju, do kraja programa se očekuje povećanje poreskih prihoda, i pad ukupnih rashoda države kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) sa previsokog nivoa od 47 odsto BDP-a.

Pored toga, učešće radne snage biće povećano sa jednog od najnižih među evropskim zemljama koje je manje od 55 odsto.

Očekuje se, kako se navodi, da će udio nekvalitetnih kredita dodatno opasti i da će se okvir za superviziju i sanaciju banaka osnažiti u skladu sa Osnovnim bazelskim principima i EU Direktivom za oporavak i sanaciju banaka.

Cilj garancije, koja je zasnovana na javnim politikama (PBG) koja je prva u programskoj seriji od dvije operacije, je da obezbijedi dva do tri puta veći iznos kroz privatno finansiranje i da omogući redovno refinansiranje postojećih obaveza u pogledu duga prema komercijalnim povjeriocima.

Kako se navodi, PBG podržava reforme koje je Vlada provela u sklopu fiskalnog prilagođavanja temeljem Fiskalne strategije za period 2017-2020. i nadovezuje se na Program ekonomskih reformi Vlade za period 2017-2020.

Podržava i, dodaje se, reforme finansijskog sektora i jačanje sustava upravljanja javnim finansijama.

Kako je saopšteno, neke od reformskih mjera koje su podržane u sklopu programa odnose se na smanjenje plata državnih zvaničnika, uvođenje centralizovanih nabavki, regulisanje supervizije nebankarskog finansijskog sektora, kao i reformisanje farmaceutskog tržišta sa ciljem osnaživanja pristupa i priuštivosti.

Program takođe, kako se navodi, podržava povećanje ciljanih dječjih dodataka na uštrb eliminisanja doživotnih naknada za majke troje i više djece. Majkama je data kompenzacija i očekuje se da će se one vratiti na tržište rada, koje će imati koristi od njihovih vještina i talenta.

Viši ekonomista SB i jedan od vođa programskog tima Sanja Madžarević-Šujster navela je da bi bez reformi koje ovaj Program podržava, fiskalno prilagođavanje bilo puno oštrije i vjerovatno dovelo do većeg rasta siromaštva.

"Smanjenje deficita neće biti lako, ali je hitno s obzirom na potrebu da se uvjere investitori i omogući uspješno refinansiranje postojećih obaveza koje iznose oko 16 odsto BDP-a godišnje“, rekla je Madžarević-Šujster.

Bonus video: