Vlasnici tvrde da su ih građani ometali, a da im bivša Vlada nije omogućila da sprovedu investicije

Pet graditelja mHE tuži državu za štetu

Tužbe su pokrenute krajem oktobra, u novembru i početkom decembra prošle godine, za mandata prethodne Vlade, jer smatraju da im nije omogućeno da realizuju investicije. Tužbe podnijele kompanije iza kojih stoje Žarko Burić, Florin Krasnići, Milovan Maksimović i Momčilo Miranović

25440 pregleda 587 reakcija 40 komentar(a)
: Ostala uništena korita rijeka, neizvjesno kolika će šteta biti za budžet: Bistrica, Foto: Arhiva Vijesti
: Ostala uništena korita rijeka, neizvjesno kolika će šteta biti za budžet: Bistrica, Foto: Arhiva Vijesti

Protiv Države je do sada pokrenuto pet tužbi za naknadu štete od bivših koncesionara za gradnju malih hidroelektrana (MHE), saznaju Vijesti”.

Tužbene procedure su pokrenute krajem oktobra, u novembru i početkom decembra prošle godine, odnosno za mandata prethodne Vlade, jer smatraju da im država nije omogućila da realizuju svoje investicije.

Prema raspoloživim podacima, tužbe su pokrenule firme ili konzorcijumi “Plava Hydro Power” kosovskog biznismena Florina Krasnićija za Đuričku rijeku u Plavu, „Bistrica Clean Energy” podgoričkog biznismena Žarka Burića za Bistricu u Bijelom Polju, „Hydra MNE” u kojem oko polovine vlasništva ima Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika Mila Đukanovića, za Bukovicu kod Šavnika, “Dekar” Momčila Miranovića, supruga Vesne Miranović bivše bivše pomoćnice ministra zdravlja, za Ljevišku rijeku kod Kolašina kao i kompanija “Normal” takođe Žarka Burića za Komoraču u Plavu.

Iznosi obeštećenja nijesu poznati. Vlada je krajem decembra raskinula ugovore o gradnji sa četiri ova koncesionara za Đuričku rijeku, Bistricu, Bukovicu i Ljevišku, dok je za Komoraču poslala upozorenje pred raskid ugovora. Vlada je tada raskinula ugovore i za koncesije za gradnju male elektrane na Reževića rijeci i dvije na Raštaku u Kolašinu, ali za njih do sada nijesu stigle tužbe.

Uzrok problema loša politika bivše Vlade

Iz Ministarstva za kapitalne investicije su naveli da je pitanje naknade štete jedan od segmenata koji se ne može zaobići i da će o tome odlučivati sudovi, dok su raskidi ugovora nastali kao posljedica neizvršavanja obaveza koncesionara.

“Uzrok svih ovih problema je proistekao iz dugogodišnjeg neplanskog pristupa izgradnji mHE, koji je u kontinuitetu zanemarivao osnovne društvene i ekološke segmente, na račun podsticanja pojednica u cjelokupnom lancu. Kao što smo i ranije isticali da je cilj ove Vlade da se sagleda potreba svih, počev od pojedinca, kao jedinke u našem društvu, iz kojeg razloga ističemo da smo sa jedne strane zadovoljni što smo kroz raskide ugovora zadovoljili lokalno stanovništvo, ali istovremeno i djelimično nezadovoljni zbog činjenice da u konačnom nijesmo uspjeli izbeći posledice loše kreirane politike koja je iza nas. Jasan pokazatelj da smo na pravom putu je i podrška sekretarijata Energetske zajednice Jugositočne Evrope, čiji je direktor Janez Kopač pozdravio odluke o raskidu ugovora za mHE.

Za Đuričku tužba stigla na dan izbora nove Vlade

Malu hidroelektranu na Đuričkoj rijeci u Plavu gradio je konzorcijum “Plava Hydro Power”, Florina Krasnićija.

U dokumentima Ministarstva se navodi da ovaj koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju u visini, roku i sa sadržajem predviđenim ugovorom o koncesiji, što je razlog za raskid ugovora. Navedeno je i da je rok za završetak izgradnje istekao u oktobru prošle godine. Sa ovim koncesionarom i bivša Vlada je željela da raskine ugovor što se navodi u zaključku iz oktobra 2019, ali ga nije sprovodila.

Ovom konzorcijumu je koncesija odobrena u aprilu 2014. godine. Njegov projekat je bivša Vlada 2016. godine proglasila javnim interesom, kako bi po sili zakona lakše eksproprijisao zemljište, koje privatni vlasnici nijesu željeli da mu prodaju za gradnju mHE. Više puta je tražio prolongiranje raznih rokova iz ugovora. Preko advokata je 4. decembra, na dan izbora nove Vlade, obavijestio dotadašnje Ministarstvo ekonomije da sam pokreće proceduru raskidu ugovora o koncesiji na štetu Vlade.

Za Bistricu falila dozvola i garancija

Koncesionar elektrane na Bistrici u Bijelom Polju je konzorcijum „Bistrica Clean Energy”, gdje većinsko vlasništvo ima Burić. Njemu je bankarska garancija od 100 hiljada eura isticala 8. januara ove godine, a bio je dužan da novu dostavi najmanje 30 dana prije isteka prethodne što nije uradio.

I bivša Vlada je sa ovim koncesionarom željela da raskine ugovor u decembru 2019. kada je o tome usvojila zaključak. Odbijanjem koncesionara da zaključi aneks ugovora, pregovori nijesu ni otpočeli, što znači da je i dalje morao da poštuje ugovor. Koncesionar je 5. novembra prošle godine podnio zahtjev, preko advokata, o izjašnjenju o naknadi štete, dok mu je 23. novembra istekao rok da obezbijedi građevinsku dozvolu. Vlada je konstatovala da nije predao novu garanciju u predviđenom roku, zbog čega je raskinula ugovor i pokrenula proceduru njene naplate.

Na Bukovici prekoračili rokove

Malu hidroelektranu na Bukovici kod Šavnika gradi konzorcijum „Hydra MNE”, u kojem oko polovine vlasništva ima Maksimović.

 Sa protesta protiv gradnje malih hidroelektrana na Bukovici
Sa protesta protiv gradnje malih hidroelektrana na Bukovici foto: Svetlana Mandić

Ovaj konzorcijum se u oktobru 2019. godine žalio Vladi da ima probleme sa lokalnim stanovništvom koji se protive gradnji, nakon čega je Vlada zadužila tadašnje Ministarstvo ekonomije da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora. Međutim, koncesionar je odbio da zaključi aneks, tako da je i dalje imao obavezu poštovanje prethodnog ugovora. Rok za završetak izgradnje im je istekao 26. oktobra prošle godine, što nijesu ispunili, ali su dan nakon toga preko advokata podnijeli zahtjev za raskid ugovora na štetu Države i tužbu.

S obzirom na to da nije ispunio obaveze o roku završetka i da zbog velikog kašnjenja radove ne bi mogao završiti u mogućem naknadnom roku, koji ne bi mogao biti duži od 90 dana, Vlada je iskoristila mogućnost iz Zakona o obligacionim odnosima i raskinula ugovor.

Na Ljeviškoj rijeci kod Kolašina gradio je “Dekar” iz Kolašina, a procedure je pokrenuo još od 2012.

Nakon više odloganja rokova za završetak i puštanje u rad ove MHE, posljednji put je upozoren na kršenje obaveze 28. oktobra prošle godine sa rokom od 60 dana da ispravi nepravilnosti. Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Kako je Vlada prethodnim upozorenjem pokrenula proceduru raskida i kako je rok za ispravku nedostataka istekao 28. decembra, ona je jednostrano raskinula ugovor.

”Normal” odbio bivšu Vladu, pa podnio tužbu

Burićev “Normal” se žalio proteklih godina da zbog protivljenja građana ne može da gradi, iako je bivša Vlada njegov projekat proglasila od javnog interesa. Sa njim je bivša Vlada tražila raskid ugovora još 2019. Tada je odbio da to uradi potpisivanjem aneksa, ali je 5. novembra prošle godine podnio zahtjev preko advokata o izjašnjenju o naknadi štete, a zatim i tužbu. S obzirom na to da nije prihvatio raniju ponudu i da je ugovor još važeći, Vlada mu je krajem decembra uputila zahtjev da dostavi novu garanciju.

Na neispunjavanje ugovora upozoren je i konzorcijum za Murinjsku rijeku kojeg čine “Elektrotehna” i „Industriaimport-Industriaimpex”.

Vlada je raskinula ugovore za dvije mHE na Raštaku u Kolašinu sa firmom „Kol Energy“. Vlasnik je slovački “Saliy energy“ sa 85 odsto i Opština Kolašin sa 15 odsto. Rokovi za dostavljanje bankarskih garancija istekli u novembru i decembru prošle godine. Nakon upozorenja tražio je dodatne rokove, što Vlada nije prihvatila, pa je raskinula ugovor.

Proceduru za gradnju male elektrane na Reževića rijeci u Budvi pokrenuo je 2013. Radoslav Kovačević, da bi koncesiju kasnije prenio na svoju firmu “Mell”. Kovačević je preminuo u martu 2015. godine, nakon čega je odobreno mirovanje postupka. I pored više odlaganja pravni zastupnici firme nijesu ispunili ugovorene obaveze niti su dostavili bankarsku garanciju nakon isteka i krajnjeg roka u decembru prošle godine, zbog čega je Vlada raskinula ugovor.

Bivša Vlada 2019. krenula u raskide, ali ih nije sprovela

Bivša Vlada je 17. oktobra 2019. godine usvojila zaključak da u roku od deset dana pokrene pregovore o raskidu ugovora sa šest koncesionara ali nije sprovela ni jednu odluku.

Riječ je o konzorcijumima i firmama “Hydro MNE”, “Bistrica Clean Energy” i “Plava Hydro Power”, sa kojima je nova Vlada raskinula ugovore, kao i sa “Normal Company” i “Elektro tehna - Industria import”, koje su sada upozorene pred raskid, i sa konzorcijumom “Dekar - Hidro” za Trepačku rijeku koja se sada ne pominje.

“Kao što se i u svim slučajevima do sada vidi, prethodna Vlada nije imala hrabrosti da se suoči sa posljedicama svoga rada pa samim tim nije nijedan od najavljenih raskida dovela do kraja. Spremnost ove Vlade da raskrsti sa praksom guranja stvari pod tepih je imala za posljedicu odlučnost Vlade da raskine ugovore o koncesiji. Naglašavamo da je prethodna Vlada krenula u postupke raskida bez ijedne urađene analize, što nam ukazuje da je i taj put vođena populističkim metodama zadovoljenja određenog broja građana i na štetu svih nas donosila odluke. Konkretni uslovi za raskid su nastupili kasnije”, naveli su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Preporučujemo za Vas