Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je objasnio da je Vlada morala da se zaduži 750 miliona jer je čekalo 400 miliona duga na naplatu,a ostalih 350 miliona je trebalo za ostale potrebe.
"Čekao nas je dug od 400 miliona eura i ulazak u kovid zaključavanje. Logično je da je trebala rezerva jer je teško predvidjeti prihode.Svako normalan bi to uradio" rekao je Spajić.
On je objasnio da je pripremi za obveznice radila Direkcija za upravljanje dugom u Ministarstvu finasija po ovlašćenju bivšeg ministra Darka Radunovića.
"Ja sam dao samo savjete kako da se počne sa pripremom da bi izašli na tržište 9.decembra kad je bilo najpovoljnije. Direkcija je komunicirala da bankama sa kojima se radilo ranije. Ragovor sa bankama sam objavio 7.decembra i oni su prihvatili da je tranzijicija vlasti. Ovo je primjer za budućnost kako da se sarađuje u tranziciji. Nijesu bitni ministri koliko administracija koja radi svoj posao" rekao je Spajić.
Spajić je kazao da je 11.decembra potpisao rješenje i da je od tada dokumentacija oslobođena internog karaktera.
Na osnovu čega je nova Vlada izvela računicu da joj treba pozajmica od 750 miliona eura jedno je od ključnih pitanja koje su poslanici opozicije i dijela vladajuće koalicije postavili ministru finansija i socijalnog staranja Milojku Spajiću na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je tema kontrolno saslušanje u vezi emisije euroobveznica od 750 miliona eura.
Sjednica je ušla u treći sat rasprave, gdje su poslanici postavljali pitanja, dali svoje viđenje u vezi ovog Vladinog posla, dok javnost još nije imala priliku da čuje izlaganje Spajića.
Nakon tri sata rasprave je napravljena pauza, nakon koje se očekuje da Spajić odgovori na pitanja.
Ministar je dobio, između ostalog, i pitanja da li je Vlada razmatrala prospekt za emisiju obveznica kad je donijela odluke o angažovanju banaka u ovom poslu i pravnih konsultanata, da li je Spajić imao kao fizičko lice komunikaciju sa bankama, zašto nema fono zapisa sa sjednice Vlade od 7.decembra, kad je navodno usvojena informacija o polaznim osnovama za emisiju...
Poslanik Socijaldemokrata (SD), Damir Šehović, pitao je Spajića šta ga je natjeralo da u 72. satu mandata zaduži državu toliko i koliko je bilo novca na računu na dan kad je novac dospio u Crnu Goru.
„Tvrdim na osnovu onoga što mi je poznato da je tamo bilo više novca i da nije bilo nijednog razloga da toliko ubrzavate stvari“, naveo je Šehović.
On je pitao Spajića da li je prije nego što je izabran za ministra finansija i socijalnog staranja kao neovlašćeno lice imao direktnu komunikaciju sa određenim preduzećima ili građanima koji su aktivno učestvovali u tom poslu.
„Nemoguće da ste za dan i po odradili kompletan posao koji je morao da prethodi tom zaduženju“, dodao je Šehović.
On je naveo da je u pitanju najveće pojedinačno zaduženje u istoriji Crne Gore i nove Vlade i ocijenio čitav aranžman u proceduralnom smislu spornim, o čemu su javno govorili predstavnici parlamentarne većine.
„Moja interpretacija je takva da je cjelokupan aranžman licemjeran, jer ga je realizovala Vlada koja je došla u poziciju da vlada kritikom politike pretjeranog zaduživanja, pa je upitno da je prvi njihov potez bio zaduženje od 890 miliona EUR“, rekao je Šehović.
On je kazao da taj posao nije tako povoljan, jer su sve emisije koje su realizovale zemlje regiona znatno povoljnije nego ova.
Spajić je, odgovarajući Šehoviću da zaduženje iznosi 890 miliona sa kamatama, kazao da to nije tačno i da je ono 720 miliona.
„Trenutna vrijednost te obveznice, ako država hoće da otkupi svoj dug, otkupiće ga za 720 miliona“, rekao je Spajić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, kazao je da se, kada je riječ o izdavanju euroobveznica, radi o „mutnim stvarima“ i da je nova Vlada samo nastavila tamo gdje je prethodna stala.
„Vlada je bila u kontinuitetu što se ovoga tiče. Da li zbog ličnog interesa, ne znam, ali zbog neznanja i ishiterenosti to sam siguran“, poručio je Radulović i dodao da su se neki u tom poslu i ugradili.
Spajić je objasnio da nije do sada, ni kao privatno lice, ni kao funkcioner vlasti, uradio nijednu mutnu stvar.
Radulović je pozvao Državu revizorsku instituciju (DRI) da ispita sve što je rađeno u prethodnoj kalendarskoj gorindi, a specijalnog tužioca ono što je u prethodne četiri radio bivši premijer Duško Marković, a nastavio sadašnji Zdravko Krivokapić.
Radulović je rekao i da su bivša, a i sadašnja izvršna vlast, morale da uradi rebalans budžeta, jer je to zakonska obaveza.
„Tada se ne bi raspravljali jesmo li imali rezerve 50 miliona, 60 miliona ili 282 miliona EUR“, dodao je Radulović.
On je rekao da ga strašno nervira “što smo ispali strašne budale”.
“Danas u svijetu postoje hiljade inicijativa, najbogatije zemlje opraštaju dugove najsiromašnijim. Ako Crna Gora nije pogođena, ako nećemo da priznamo ljudski da smo pred ivicom ekonomskog kolapsa, onda smo mi umišljene budale”, rekao je Radulović.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je da bi bilo dobro da Spajić ispriča nešto o pravilima i procedurama u kompanijama gdje je radio i da li je bila obaveza da se poštuje određeni red.
„Vjerujem da jeste, jer su propisane procedure i sankcije bilo koje vrste“, dodao je Konjević.
On je, komentarišući dostavljeni materijal Spajića u vezi sa zaduženjem, pitao kada je sprovedena analiza tržišta i ko je angažovao banke u tom poslu.
„Naveli ste da postoje predviđanja da bi se kamatna stopa mogla povećati u narednom periodu, mene zanima da li su se ta predviđanja ostvarila“, pitao je Konjević.
On je naveo da djeluje nelogično da se može čitava procedura završiti za jedan dan.
„Više je nego jasno da su neki ljudi i preduzeća bili angažovani prije nego ste vi dobili ovlašćenja da bilo kakav pravni posao uradite. Meni nije problem ako ste ovo radili sa prethodnim Ministarstvom. Za mene je veći problem što niko od poslanika nije o tome znao ništa“, kazao je Konjević.
Poslanik Demokrata, Danilo Šaranović, rekao je da veliki broj članova prethodnih Vlada čine pojedinci koji nikad nijesu zaradili nijedan cent u privatnom sektoru, ali jesu stotine miliona iz državnog budžeta.
„Čitajući vašu biografiju i radno iskustvo u realnom sektoru u inostranstvu zaključujem da kao ministar prvi put imate priliku da primate zaradu iz državnog budžeta, koja je najniža u toku vašeg prethodnog radnog iskustva, zahvaljujući znanju i komptenciji a ne članstvu u DPS-u kako su imali vaši prethodnici“, naveo je Šaranović.
On je ocijenio da je jedina sličnost samo u tome što Spajić ima par stotina hiljada ušteđevine zarađenog u privatnom sektoru, a „oni isisavajući budžet koji je danas u ovakvom stanju zbog toga“.
Šaranović je naveo da su optužbe na račun netransparentnosti procedure klasično političko licemjerstvo.
„Zaduživanje osporavaju oni koji su ranije do te mjere zadužili svakog građanina Crne Gore da bi bilo neophodno da se zadužujemo jedna milion dnevno tokom 11 i po godina da bi došli do tog nivoa javnog duga“, naveo je Šaranović.
On je kazao da je, kada je u pitanju transparentnost, Vlada 2018. godine emitovala državne obveznice od 500 miliona EUR, što je Ministarstvo finansija stavilo pod oznaku tajnosti interno.
„Partijski Ustavni sud omogućio je svojim odlukama da nemamo nijedno slovo od dokumentacije koja je pratila to zaduživanje. Možete li da nas upoznate sa tom dokumentacijom zaduženja DPS vlada, onako kako ste javnosti i nama kao poslanicima ponudili svu dokumetaciju ovog zaduživanja“, pitao je Šaranović.
On je pitao Spajića i da li je tačno da se „ogradio“ u ovom poslu.
Poslanik Nove srpske demokratije, Dejan Đurović, kazao je da se nova Vlada odlučila za zaduživanje i da tu nema ništa sporno, imajući u vidu kakvo stanje je ostavio DPS.
On je rekao da je jedan dio priče u vezi sa zaduženjem posebno intrigantan, a tiče se realizacija čitavog posla.
„To je ogroman projekat koji uzima vrijeme od mjesec do tri mjeseca i uključuje veliki broj subjekata. Ova emisija bila je obavijena velom tajne kada su u pitanju Skupština i građani“, poručio je Đurović.
On je rekao i da je čudan period Spajićevoj djelovanja u svojstvu građanina u čitavom tom postupku.
„Na osnovu kod tendera i ugovora su angažovane baš ove banke i ko su bili posrednici“, pitao je Đurović.
On je ocijenio da je brzina zaduženja bila fantastična, ali da nije pratila brzinu promjena unutar samog Ministarstva.
„Već četiri mjeseca su i dalje carina i poreski sistem bez prvog čovjeka“, kazao je Đurović.
Spajić je objasnio da će vrlo brzo biti raspisani konkursi na te pozicije.
Poslanik DPS-a, Petar Ivanović, pitao je ko je odlučio, jer to očigledno nije bila Vlada, i kada da se emituju obveznice i da li je poštovana procedura.
„Da li je Vlada na bilo kojoj sjednici razmatrala prospekt na osnovu kojeg je izvršena emisija i ko ga je pripremio. Na osnovu kojeg zakona i procedura su izabrani finansijski konsultanti i banke“, pitao je Ivanović.
Njega je zanimalo i ko je i kada pripremio ugovor za finansijskog konsultanta, jer je, kako tvrdi, očigledno da je taj konsultant radio prije nego što je Vlada zvanično donijela odluku o emisiji obveznica.
„Na osnovu kojih parametara je određena kamatna stopa za obveznice“, pitao je Ivanović.
Poslanik Koalicije Crno na bijelo, Miloš Konatar, kazao je da, kada je u pitanju zaduživanje, ne treba samo govoriti o posljedicama, nego i o uzrocima koji su do njega doveli.
„Ne možemo vrijeme da računamo od 7. decembra kad je Vlada izabrana. Ne možemo, a da ne platimo neku cijenu decenijske pogrešene ekonomske politike prethodnih vlada“, poručio je Konatar.
On tvrdi da je problem crnogorske ekonomije to što javni dug raste brže od bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Konatar je pitao Spajića da li je na osnovu brojki koje je zatekao, država matematički i osnovnom ekonomskom logikom mogla da izbjegne zaduživanje i da normalno funkcioniše.
„Da se nijesmo zadužili ne bi imali novca za redovnu isplatu plata i penzija“, kazao je Konatar i dodao da nema sumnju da je u tom poslu urađeno nešto nezakonito i u cilju linog bogaćenja.
Spajić je najavio da je sada u fokusu Vlade budžet za ovu godinu, u okviru kojeg se planira smanjivanje diskrecione potrošnje za 170 miliona.
„To je neka potrošnja državnog aparata koja je 'mačak u džaku', kao na primjer konsalting usluge koje smo najmanje smanjili tri puta“, rekao je Spajić.
On je dodao i da je banke, u poslu oko euroobveznica, angažovala Direkcija za upravljanje dugom, izmešu kojih se i danas vodi konstantna komunikacija.
Poslanica Demokrata, Zdenka Popović, pitala je, obraćajući se kolegama iz opozicije o čemu se radi sada, ako su svi svjesni činjenice da su dok su bili na vlasti 30 godina, besomučno zaduživali državu.
„Imamo dug od blizu četiri milijarde EUR, a vi koji se sada hvalite da smo u prethodnom periodu bili ekonomski tigar, a trošili novac iz tekuće budžetske rezerve besomučno, pogotovo 2016. kada smo emitovali obveznice od 300 miliona EUR po kamatnoj stopi od šest odsto. Ne znam ko se ovdje pravi lud“, kazala je Popović.
Ona je rekla da se prethodna vlast samo od juna do novembra prošle godine emitovala državne zapise od 31,7 miliona EUR i sve te zapise je kupio Fond za zaštitu depozita jer se niko nije javio da ih kupi.
Prema njenim riječima, nedostajuća sredstva su od juna do novembra prošle godine iznosila 415 miliona EUR, zbog čega treba svima da bude jasno zbog čega je Vlada morala da krene u zaduženje.
„Vlada je bila u obavezi da vrati 380 miliona EUR. Na koji način da ih vrati ako nema para“, pitala je Popović.
Ona je rekla da je iz rezervi od juna do novembra potrošeno 84 miliona EUR.
„Je li istina da je prethodni ministar kupio jednu stolicu od 500 EUR i je li to sramota, a odlazite sa pozicije“, pitala je Popović.
Spajić je, komentarišući zaduživanje iz 2016. godine, kazao da je to jedan od primjera najlošijih dilova koje je čovječanstvo možda vidjelo.
„Tada je prinos na našu obveznicu pao duplo za jedan ili dva dana. Jer da se država zaduži po kamati od šest odsto, a sjutra padne kamata za oko tri odsto, to znači da je država samo za taj jedan potrošila nekih 30 miliona skroz nepotrebno. Ne sjećam se kontrolnog saslušanja ministra finansija iz tog perioda“, poručio je Spajić.
Predsjednik Odbora, Vladimir Joković, pitao je kako će se rješavati nastupajući problemi.
„Kakvi su bili troškovi od septembra do 7. decembra prošle godine i kakvi su bili prihodi za isti taj period, sa upoređenjem od 2019? Takođe, koliko je bilo novca obezbijeđeno i uplaćeno u tekućoj proizvodnji injekcija da bi se spašavali životi građana“, pitao je Joković.
On je kazao da se bavio pregovorima oko formiranja Vlade i ime Spajića je bilo od početka pominjano za poziciju ministra finansija.
„Ako je on nešto radio prije nego je izabran, to mu je bio prijemni ispit i za to nije bio plaćen“, dodao je Joković.
Bonus video:
