U državnim kompanijama ili firmama gdje država ima značajniji udio postoji oko 120 miliona eura neraspoređene dobiti, dok bi državni budžet od toga teoretski mogao dobiti do 90 miliona eura ako bi odluke o raspodijeli te dobiti bile donijete.
To je zbirni podatak na osnovu finansijskih izvještaja kompanija sa kraja prošle godine, od čega se preko 90 odsto odnosi na četiri energetske kompanije Elektroprivredu (EPCG), Crnogorski elektropreneosni sistem (CGES), Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Rudnik uglja Pljevlja.
Jedan dio novca potrošile su odlazeće uprave ovih kompanija od početka godine do njihovih smjena u posljednjih 15-ak dana, dok je više desetina miliona eura založeno u bankama, najviše Prvoj banci. Dio profita ovih kompanija potreben im je za najavljene investicije.
U predlogu budžeta za ovu godinu, najavljeno je da će “odlukom Vlade biti zahtijevano od predstavnika države u preduzećima u većinskom vlasništvu države i zavisnim preduzećima, da glasaju za raspodjelu neto dobiti od prethodne godine i uplatu sredstava u budžet shodno vlasničkom udjelu države”.
U predlogu budžeta je navedeno i da su procijenjeni prihodi od kapitala i poreza na dobit (na dividendu) po ovom osnovu, planirani su u iznosu od 43,5 miliona eura.
EPCG u kojoj Vlada ima 98 odsto akcija, lani je imala neto dobit od 16,2 miliona eura, a ukupna neraspoređena na kraju prošle godine vrijedila je 43,3 miliona eura. Njena dva preduzeća u potpunom vlasništvu imaju više milionsku dobit - CEDIS je lani imao svoj neto profit od 729 hiljada eura a neraspoređeni od 1,3 miliona eura, dok je Rudnik uglja na kraju prošle godine imao neto dobit od 13,1 miliona, a neraspoređenu od 25 miliona. Cijela grupa EPCG zajedno ima nerapoređenu dobit od 70 miliona eura.
CGES, u kojem je Vlada ima 55 odsto akcija, lani je imao čist profit od 12,4 miliona eura, a na kraju godine neraspođena dobit iznosila je 32,7 miliona eura.
EPCG je oko 33 miliona eura oročila u bankama. Prema podacima iz revozorskih izvještaja i drugih dokumenata, u Prvoj banci je oročeno oko 20 miliona, u Erste banci 8,6 miliona, a u Univerzal kapital banci pet miliona.
EPCG i njene dvije firme još desetine miliona eura iz neraposređene dobiti drže na računima banaka kao neoročenu gotovinu, najviše u Prvoj banci. CGES ima deset miliona oročenih u Erste banci, a milion i po u Prvoj banci. Ako bi bila sprovedena najavljena odluka Vlade o prebacivanju najvećeg dijela dobiti u državni trezor, u problemu bi mogle biti ove banke, jer bi izgubile značajan dio depozita.
Ministar finansija Milojko Spajić, prošle je sedmice u emisiji “Načisto” na TV Vijesti, kazao da kompanije podjelom dividende ne bi bile ugrožene, jer novac za potrebne investicije mogu dobiti kroz povoljne kredite evropskih banaka.
Od ostalih državnih kompanija lani je pozitivno poslovala Marina Bar, koja je imala neto profit od 159 hiljada eura, dok je neraspoređena dobit 2,57 miliona eura. Država i njeni fondovi u ovoj kompaniji imaju 54 odsto akcija.
Kontrola letjenja SMATS-a, zajednička kompanija Crne Gore i Srbije, ima neraspoređenu dobit od 70 miliona eura, od čega bi Crna Gora za svojih pet odsto udjela mogla dobiti oko 3,5 miliona.
Aerodromi, Plantaže i Luka Bar još bez izvještaja
Nekada visokoprofitabilno preduzeće Aerodromi Crne Gore još nije predalo finansijske izvještaje o poslovanju za prošlu godinu. Oni su na kraju 2019. godine imali neraspoređenu dobit od 16,6 miliona eura. Međutim,pitanje je koliko im je od ovog novca ostalo na kraju prošle godine, jer su dobit iz ranijih godina koristili za pokrivanje rashoda u 2020. kada su imali niske prihode zbog pandemije i smanjenja avio-saobraćaja.
Ni kompanija Plantaže još nije predala finansijski izvještaj. Za devet mjeseci prošle godine imali su gubitak od 3,2 miliona eura, a sada traže državnu pomoć od pet miliona. U bilansu stanja ove kompanije na kraju 2019. godine navedena je neraspoređena dobit od 10 miliona eura, ali je upitno njeno postojanje na šta se sumnja i u revizorskim izvještajima.
Luka Bar je za devet prošlogodišnjih mjeseci prikazala profit od 1,4 miliona, ali ona ima neraspoređeni gubitak iz ranijeg perioda od 23 miliona.
Ogromne gubitke imaju i Budvanska rivijera, Institut Igalo, dvije brodarske kompanije, četiri željezničke...
Da se riješe sporovi još iz perioda krađe struje za KAP
Predlogom budžeta predviđeno je i da će se dio dobiti iz državnih energetskih kompanija "koristiti za regulisanje međusobnih dužničko povjerilačkih odnosa, proisteklih iz zakonskih obaveza snabdijevanja i balansiranja sistema, i realizaciju prioritetnih kapitalnih investicija u energetskom sektoru".
Višemilionska međusobna potraživanja i sporovi postoje još iz perioda od prije osam godina, kada je državna naftna kompanija Montenegro bonus upravljala Kombinatom aluminijuma u stečaju i kada je organizovana krađa struje iz evropske konekcije za potrebe te kompanije.
Montenegro bonus je lani imao gubitak od 430 hiljada eura, dok je nagomilani minus od 1,1 milion.
Bonus video:
