Odbor podržao Predlog zakona o PKCG

Generalni sekretar PKCG, Pavle Radovanović, kazao je da je riječ o sveobuhvatnom aktu, koji sadrži rješenja članica Evropske unije (EU) i zemalja okruženja
0 komentar(a)
Odbor za ekonomiju, Foto: Luka Zeković
Odbor za ekonomiju, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 07.12.2017. 14:52h

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je parlamentu da usvoji Predlog zakona o Privrednoj komori (PKCG), koji propisuje prava, obaveze i nadležnosti te insititucije i usaglašen je sa crnogorskim i evropskim zakonodavstvom.

Generalni sekretar PKCG, Pavle Radovanović, kazao je da je riječ o sveobuhvatnom aktu, koji sadrži rješenja članica Evropske unije (EU) i zemalja okruženja.

“Tekst je usaglašen sa crnogorskim zakonodavstvom i međunarodnim standardima. Pozicija PKCG ovim zakonskim rješenjem ostaje ista kao ona koju ima prethodnih 89 godina, kao i prava, obaveze i nadležnosti organa PKCG”, naveo je Radovanović na sjednici Odbora za ekonomiju.

Predsjednik Odbora i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, rekao je da je, zbog preciziranja odredbi Predloga Odbor predložio amandmane, koji će postati sastavni dio teksta.

“Pored amandmana koji su tehničke prirode, u članu 12 u kom se navodi da PKCG podstiče ekonomsko-socijalni dijalog zamjenjuje riječju podržava”, precizirao je Sekulić.

Takođe, brišu se članovi 15 i 16, koji su propisivali da PKCG ima pravo pripremanja zakona koji su vezani za ostvarivanje ciljeva PKCG, kao i član da Vlada prije podnošenja Skupštini konsultuje PKCG o tekstu predloga zakona koji su od uticaja na privredni sistem i ekonomsku politiku.

Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA), Zoran Vulević, kazao je da se ta organizacija protivi članu zakona koji propisuje obavezno članstvo preduzeća.

“Neprihvatljivo je da sva preduzeća registrovana u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) moraju da plaćaju članarinu. To je neustavna odredba, jer se niko ne može prisiliti da bude dio nekog udruženja”, smatra Vulević.

Sekulić je rekao da prema presudi Ustavnog suda, obavezno članstvo nije protivno zakonu.

“Mišljenje Evropskog parlamenta pokazuje da ta obaveza nije u suprotnosti sa zakonom. Mišljenja su podijeljena u tom dijelu, ali ako ne bi imali obavezujuće članstvo, mogli bi neki koji imaju veće profite da se bave samo tim granama privrede”, smatra Sekulić.

On je dodao da ako svi plaćaju članarinu, onda je ona niska i ne opterećuje privredu ni u kom dijelu. Poslanik Kluba albanskih stranaka, Genci Nimanbegu, smatra da članski doprinos treba da bude obavezan, kao i da bi PKCG trebalo dati poseban tretman.

“Zakonom je naznačeno da kontrolu plaćanja obavlja Poreska urpava (PU), a smatram da bi to trebalo da radi PKCG”, naveo je Nimanbegu.

Sekulić je saopštio da članarinu određuje Skupština PKCG, a nju čine predstavnici preduzeća koji su u Komori.

“Ukoliko nemate brigu države o tome, teško da ćemo napraviti poseban pravni sitem koji će se baviti kontrolom članskih doprinosa, ako već postoji državni organ koji je zadužen za to”, rekao je Sekulić.

Poslanik DPS-a, Petar Smolović, kazao je da nema dileme oko značaja PKCG, već samo oko dobrovoljnosti članstva.

“Ako je država proglasila javni interes, onda može da se naplaćuje”, dodao je Smolović.

Predsjednik Skupštine PKCG, Vojo Banović, naveo je da je interes PKCG da u tješnjoj saradnji sa preduzećima sa više zajedničkih aktivnosti doprinese razvoju privrede.

“U PKCG sagledavamo probleme, pokušavamo da oplemenimo nacrte zakona i interes je da veliki broj preduzeća stavimo u legalne tokove privrede”, rekao je Banović.

Situacija u privredi je takva da je, kao je precizirao, 16 hiljada preduzeća u blokadi, a dosta njih radi u "sivoj zoni".

“To je svima zajednički interes, jer Komora može samo da pomogne, a ne da odmogne”, poručio je Banović.

Odbor je predložio Skupštini i da usvoji Predlog zakona o tržištu kapitala.

Generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Bošković, kazala je da se donošenjem zakona zamjenjuje Zakon o hartijama od vrijednosti, a da će se njime urediti trgovanje finansijskim instrumentima, obezbijediti transparentnije i sigurnije funkcionisanje tržišta kapitala, bolje će se zaštititi klijenti, kao i domaći i strani investitori.

Bonus video: