KIPS mogli osloboditi poreza umjesto dodatne isplate

Iz kancelarije Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom navode da oni nijesu krivi za isplatu dodatnog obeštećenja

15083 pregleda 5 komentar(a)
Kancelarija nije prouzrokovala dodatne troškove: Pavličić, Foto: Savo Prelević
Kancelarija nije prouzrokovala dodatne troškove: Pavličić, Foto: Savo Prelević

Ministarstvo finansija nije moralo kompaniji KIPS da isplaćuje dodatnih 408 hiljada eura, na obeštećenje pravosnažno dosuđeno za 4,5 miliona presudom suda u Strazburu, jer je moglo tu kompaniju osloboditi poreza na dobit za iznos obeštećenja, navedeno je “Vijestima” iz kancelarije Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentine Pavličić.

Ona je željela da objasni situaciju nakon što je Ministarstvo prije dvije sedmice KIPS-u isplatilo dodatno obeštećenje u visini poreza na dobit na presuđeni iznos, što je navedeno u tekstu „Zaštitnik države može tužiti Opštinu za štetu zbog KIPS-a“. Na ovaj iznos je zbog kašnjenja u isplati plaćena i dodatna kamata od osam hiljada eura.

Iz kancelarije Zastupnice je saopšteno da prema Uredbi o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava zastupnik se stara o izvršavanju presude, dok se obeštećenje isplaćuje iz državnog budžeta. Presuda u korist KIPS-a protiv države, jer je Opština Podgorica u vrijeme gradonačelnika Miomira Mugoše protiv pravno spriječavala tu kompaniju da ostvari legitimno pravo i dobije dozvolu za gradnju poslovnog centra, postala je pravosnažna 15. aprila 2020.godine.

“Presudom je, između ostalog, utvrđeno da „tužena država treba da plati prvom podnosiocu predstavke, u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti ove presude, u skladu sa članom 44 stav 2 Konvencije, iznos od 4,535,595.20 eura na ime materijalne štete, uvećan za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti“, kao i „da će se od dana isteka gore pomenuta tri mjeseca do dana isplate na gore navedeni iznos obračunavati kamata koja je jednaka najnižoj kamatnoj stopi Evropske centralne banke uz dodatak od tri procentna poena“. U skladu sa redovnom procedurom, Kancelarija zastupnika se putem e-maila obratila advokatu podnosioca predstavke radi pribavljanja relevantnih podataka za izvršenje isplate novčanog iznosa koji je dosuđen od strane Evropskog suda. Nakon što su od strane podnosioca predstavke dostavljeni traženi podaci, Kancelarija zastupnika je poslala dopis Ministarstvu finansija 27. 05. 2020. godine, radi isplate iznosa koji je dosuđen presudom Evropskog suda. Ministarstvo finansija je svojim dopisom od 10. 07. 2020. godine obavijestilo Kancelariju zastupnika da je isplata izvršena na račun koji je dostavio podnosilac predstavke, odnosno u roku koji je određen presudom Evropskog suda”, saopšteno je iz kancelarije Zastupnice.

Oni navode da do sada ni u jednom predmetu nije došlo do kašnjenja u isplati koje je prouzrokovano njihovim propustom.

“U tekstu se Vaš sagovornik, doc. dr Ilija Vukčević, posebno bavi pitanjem „dopunske obaveze od 408.203,57 eura“ koja je naknadno isplaćena podnosiocu predstavke. Riječ je o obračunu poreza primjenom stope od 9% na iznos od 4.535.595,20 eura koji je dosuđen presudom Evropskog suda. Kako Vaš sagovornik pravilno rezonuje, presudom Evropskog suda se država obavezuje da podnosiocu predstavke isplati dosuđen iznos „uvećan za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti“, što znači da u konačnom podnosilac predstavke dobija dosuđeni „neto iznos“ od 4.535.595,20 eura. Da li će nadležni organ u skladu sa važećim propisima osloboditi podnosioca predstavke plaćanja poreza na dosuđeni iznos ili će dosuđeni iznos uvećati za porez koji se ima naplatiti, pa taj iznos u kasnijem obračunu naplatiti od podnosioca predstavke, jesu modaliteti koji stoje na raspolaganju nadležnim domaćim organima i koji su jednako prihvatljivi Komitetu ministara Savjeta Evrope, koji je nadležan za nadzor nad izvršenjem presuda i odluka Evropskog suda. Sa logičkog stanovišta, svakako da je prva opcija praktičnija, jer se podnosiocima predstavke isplaćeni iznos jednostavno ne oporezuje, ukoliko je takva mogućnost dozvoljena važećim propisima. U suprotnom, nadležni organ obračunava novčani iznos koji se ima naplatiti na ime poreza, taj iznos uplaćuje podnosiocu predstavke uz iznos koji je dosuđen presudom Evropskog suda, pa kasnije taj isti dodatni iznos uzima po osnovu poreske obaveze”, saopšteno je iz kancelarije Zastupnice.

Oni navode da se ovo pitanje nikad nije javilo kao sporno prilikom bilo koje isplate po presudi ili odluci Evropskog suda, niti je Kancelarija zastupnika na bilo koji način prouzrokovala dodatne troškove po osnovu isplate u konkretnom slučaju.

Bonus video: