Da je Narodni pokret osvojio vlast u Nikšiću, Miodrag Daka Davidović, lider i osnivač pokreta, tvrdi da bi u gradu pod Trebjesom situacija bila mnogo povoljnija i da bi mnoge firme već „stale na noge“. Riječ je o Željezari, Boksitima, Metalcu i Institutu za crnu metalurgiju, a Davidović je planirao i da otvori opštinsku građevinsku kompaniju. Pošto su Nikšićani ocijenili, kako je kazao, da postoji bolji program oporavka grada od onoga koji je Narodni pokret ponudio, Davidović, kako je kazao za „Vijesti“, ima planove za Željezaru i Nove boksite, kompaniju koju bi osnovao.
U Željezari Tosčelik, kojom od 2012. godine gazduje turski holding Tosjali, proizvodnja je obustavljena 25. marta, radnici su poslati na odmore, a Sindikat je pozvao ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića da im pomogne i njegov dolazak očekuju 5. maja. U Rudnicima boksita, kojima gazduje Uniprom, obustavljen je otkop rude prije sedam dana uz obrazloženje da imaju dovoljne zalihe na lagerima. Davidović je već tri puta upravljao Željezarom - 2003, 2006. i 2011/2012, dok se 2012. i 2014. nudio i da preuzme upravljanje Boksitima.
„Naš program je podrazumijevao da mi pokrenemo velike državne firme koje zapošljavaju veliki broj ljudi. Tu se u prvom redu radi o Željezari, koja bi u svakoj varijanti mogla da zaposli minimum hiljadu ljudi, o Boksitima koji bi u prvoj fazi zaposlili oko 200 radnika i Metalcu sa minimum sto ljudi. Naš plan je bio i da grad preuzme Institut za crnu metalurgiju u kome je, u mom vremenu radilo 200 ljudi, kao i da napravi građevinsku kompaniju koja bi zapošljavala minimum 500 ljudi. Međutim, taj projekat nije prošao i sada mi kao normalna firma gledamo šta je to od toga što možemo da radimo nezavisno od države“.
Da bi njegova priča oko preuzimanja Željezare mogla biti realizovana potrebno je, ističe, da svi dužničko - povjerilački odnosi između Željezare i opštine, Željezare i EPCG i drugih subjekata, budu raščišćeni.
“Razgovarao sam sa posrednicima koji imaju ovlašćenja da pregovaraju za Željezaru, jer nijesam ulazio u dublje pregovore pošto sam očekivao da će država preduzeti korake da ‘očisti’ situaciju, jer su dužničko-povjerilački odnosi jako komplikovani. Kada budemo ulazili u tu, ili bilo koju drugu kompaniju, moramo da imamo čiste račune i da krenemo sa nule. Ako nijesu čisti računi zbog čega bismo sebi pravili problem i otežavali situaciju. Sadašnji vlasnik je zainteresovan da razriješi situaciju“, tvrdi Davidović.
Da bi se nekadašnji industrijski gigant, kako kaže, pokrenuo i normalno funkcionisao, potrebno je 15-20 miliona eura, a novac bi morao da traži od banaka.
„Da je država vlasnik tih kompanija, kao što je naš program bio, mogla bi brzo da reaguje i ministarstva bi mogla donijeti odluke bukvalno u jednom danu. Kod privatnih firmi je drugačija situacija. Preuzimanje Željezare se ne može raditi bez bankarskog sistema koji me je uvijek podržavao. Danas je u bankama mnogo novca, tako da očekujem da bi sa bankarskim sistemom mogao da se uspostavi poredak da Željezara profunkcioniše kada bih bio nosilac posla“.
Kada su Boksiti u pitanju, riječ je, kaže Davidović, o novoj firmi koju bi osnovao i za koju bi mu trebalo oko sedam-osam miliona.
„Tražili bi koncesije za Podplaninik u Bloku 4, u nikšićkoj Župi. Riječ je o novim nalazištima. Kako imamo zgrade i infrastrukturu, kao i ljude koji bi mogli da vode Boksite, u početku bi zaposliti minimum 200 radnika, a od banaka bi morali da se kreditno zadužimo na sedam-osam miliona eura. To nije problematično jer banke podržavaju Boksite i znaju da će se ruda prodati i da to ne može propasti. Sigurno je da u postojećem bankarskom sistemu Crne Gore, gdje postoji 16 banaka, ne bi bilo problem naći sredstva da Boksiti krenu normalnim tokom“, uvjeren je Davidović.
Nada se da će njegove ideje vezane za Željezaru i Nove boksite, Vladi biti prihvatljive.
„Od kada je formirana Vlada nije mnogo uradila na stvaranju novih firmi i otvaranju novih radnih mjesta, zato i očekujem da bi podržala moje ideje i nastojanja da se pokrenu nove firme i da počne privreda da funkcioniše“.
Vlada mu se ne javlja, pokreće firmu na Cetinju
Nedavno je, na konferenciji za novinare, Davidović kazao da je Vladi poslao „signale“ da ima novi Maršalov plan koji podrazumijeva da, kroz privatno-javno partnerstvo, budu realizovana tri infrastrukturna projekta: završetak auto-puta Bar - Boljare, auto-put od Debelog brijega do Ulcinja i revitalizacija dijela pruge Bar - Beograd, koja prolazi kroz Crnu Goru.
„Još se nijesu javljali. Ali, pričao sam o jednoj firmi sa Cetinja da je postavim na noge. Još uvijek ne želim da otkrijem o kojoj je firmi riječ, ali sigurno je da ću na Cetinju pokrenuti kompaniju koja će biti respektabilna i koja će moći da funkcioniše na dobrobit svih ljudi koji tamo rade“, poručio je Davidović.
U Bloku 4 procijenjeno da ima devet miliona tona rude
Procjenjuje se da ležište crvenog boksita Blok 4 u Župi nikšićkoj ima rezerve rude od oko devet miliona tona. Tako piše u koncesionom aktu iz 2018. godine koji je uradila Vlada.
“Prema naučno-stručnim kriterijumima Blok 4 je najperspektivniji prostor za otkrivanje novih ležišta kvalitetnih crvenih boksita u području Župe nikšićke i vrlo je vjerovatan pronalazak prognoziranih ležišta sa rezervama od oko devet miliona tona”, piše u pomenutom aktu.
Blok 4 obuhvata prostore ležišta crvenih boksita Kutsko brdo, Podplaninik I i Podplaninik II. U Vladinom dokumentu se navodi da je najveći dio zemljišta na kojima se nalaze eksploatacioni prostori Kutsko brdo i Podplaninik u vlasništvu države (87,67 odsto), dok je manji dio u vlasništvu nikšićke kompanije Uniprom Metali (11,8) i u privatnom vlasništvu (0,52).
“Iz ležišta Kutsko brdo otkopano je 1,87 miliona tona boksita. Procjenjuje se da su ukupne rezerve boksita Kutskog brda iznosile oko tri miliona tona kvalitetnog boksita. Na prostoru Podplaninika do 2000. godine pronađena su dva mala ležišta boksita Podplaninik I i Podplaninik II. Na ležištu Podplaninik I se odvijala eksploatacija, dok ležište Podplaninik II, sa geološkim rezervama od oko 200.000 tona, nije eksploatisano. Procjena je da se u neposrednoj okolini Kutskog brda i širem prostoru ležišta Podplaninik I i Podplaninik II, na površini od oko tri kilometra kvadratna, pored naprijed navedenih rezervi, može očekivati pronalazak novih ležišta boksita sa rezervama od oko 4 miliona tona kvalitetnog crvenog boksita”, navedeno je u dokumentu.
Bonus video:
