nakon mnogobrojnih odlaganja

Spajić: Presuda po tužbi „Addiko banke“ protiv Crne Gore do kraja juna

Ministar je naveo da je od pravnih zastupnika Crnoj Gori izričito naglašeno da ne govore javno o tom postupku, te da ne može odgovoriti i na pitanje koliku bi eventualno štetu mogla pretrpjeti država u ovom sporu

15425 pregleda 14 komentar(a)
Spajić, Foto: Screenshot/Youtube
Spajić, Foto: Screenshot/Youtube
Ažurirano: 31.05.2021. 17:05h

Presuda koja je pokrenula „Addiko banka“ protiv Crne Gore na osnovu Zakona o konverziji kredita iz švajcarskih franaka u eure biće donesena, nakon mnogobrojnih odlaganja, do kraja juna 2021. godine.

To je rekao danas u Skupštini ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Radoša Đečevića.

Spajić je naveo da je od pravnih zastupnika Crnoj Gori izričito naglašeno da ne govore javno o tom postupku, te da ne može odgovoriti i na pitanje koliku bi eventualno štetu mogla pretrpjeti država u ovom sporu.

Prema riječima Spajića, ukupna vrijednost svih osstalih arbitražnih sporova za naknadu štete koji se vode protiv države Crne Gore iznose 500 miliona eura i to primarno od „Altas Capital Holding“ i „Meljine Complex“ koji su sa Vladom Crne Gore uspostavili arbitražu protiv države.

Poslanik DF-a Radoš Zečević pitao je Spajića zašto do sada nije procijenjena vrijednost majbaha kojeg koristi predsjednik države Milo Đukanović i kada se može očekivati da Vlada proda to vozilo.

Spajić je kazao da se Đukanović oglušio i na zaključak Vlade, kojim je određena prodaja tog automobila, i na zahtjev Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) 19. februara ove godine.

„Procjena vrijednosti se ne može uraditi sada prije nego što predmetno vozilo bude vraćeno“, rekao je Spajić.

Spajić je dodao da će se uskoro na međunarodnom javnom nadmetanju prodavati majbah koji je koristio bivši premijer Duško Marković, nakon što je procijenjena njegova vrijednost i sačinjen kupoprodajni ugovor.

Spajić je, na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Damira Šehovića, kazao da je Vlada na pragu donošenja boljeg i pravednijeg rješenja za oporezivanje građana i privrede.

On je naveo da je Ministarstvo ekonomskog razvoja napravio radnu grupu za analizu uticaja fiskaliteta i parafiskaliteta na rad, na bazi koje se priprema program koji bi trebalo da bude donijet u trećem ili četvrtom kvartalu.

„O tim rješenjima ste vi već pričali i bili ste četiri godine u vlasti, ali nijeste ništa uradili. Mi smo već u prvoj godini Vlade formirali tim i na pragu smo donošenja jednog boljeg i pravednijeg rješenja oporezivanja građana i privrede“, saopštio je Spajić.

On je apelovao na Skupštinu da izglasa budžet, te da je on urađen u rekordnom roku od četiri mjeseca.

„Mi smo u godini velikog ekonomskog pada uspjeli da ne dižemo poreze i sačuvamo građane. Povećali smo trasparentnost budžeta i samim tim locirali troškove koji mogu da se ukinu, a da ne diramo plate, penzije, socijalu, subvencije za poljoprivrednike i kapitalne investicije. Održali smo sve te nivoe, ali smo uspjeli da uštedimo na državnoma aparatu koji je godinama davao stotine miliona na ko zna koje poslove“, rekao je Spajić.

Šehović je kazao da je ova Vlada jedina u istoriji koja nije donijela budžet, te da za Spajića bolje da je radio na njegovom usaglašenju, umjesto što je, kako je Šehović naveo, bio u Beogradu sa premijerom Krivokapićem i bavio se crkvenim poslovima.

“Kontradiktorno je kada tvrdite da je budžet najbolji u istoriji a istovremeneno niste u stanju da parlamentarnu većinu ubijedite da dobijete prelaznu ocjenu... Mislio sam da ova Vlada kao ekspertska ima konačna rješenja, a mi za pola godine nismo saznali za nijedan reformski projekat”, rekao je Šehović. On je dodao da Vlada nema jasan stav da li je bolji način progresivnog ili proporcionalnog oporezivanja zarada.

Na pitanje poslanika SD-a Borisa Mugoše o mogućem smanjenju akciza za gorivo, Spajić je kazao da sadašnja Vlada njih nije povećavala, već da su te radile prethodne, kao i da bi akcize za gorivo mogle biti manje da kilometar autoputa ne košta, kako je kazao, najskuplje na svijetu, te da bi time i deficit bio više pod kontrolom.

“Kao prvi korak rješavanju tog problema uveli smo markiranje goriva. Vi ste mogli to da uraditi za deset godina, ali niste. Prvo ćemo da sredimo sivo tržište, da vidimo za koliko možemo da smanjimo akcize na gorivo, pa da ih onda smanjimo. To je jedini fiskalno odgovoran način za promjenu akciza“, kazao je Spajić.

Šehović je kazao da podržava proces markiranja goriva, ali da Crna Gora plaća najskuplje gorivo u regionu, izuzev Bosne i Hercegovine, te da su cijene goriva od početka godine povećane do 20 odsto.

“Problematiku cijena goriva moramo posmatrati kroz brojne segmente. U Crnoj Gori se plaća dizel akciza 440 eura na 1000 litara. Minimalna akciza u Evropi je 330 eura. Još gora situacija je sa benzinom, gdje se u Crnoj Gori plaća 545 eura na 1000 litara, a u Evropskoj unije je minimalni dozvoljeni nivo 335 eura. Moraju se korigovati akcize da bi njihova akciza došla na neki normalni nivo. Za mene gorivo nije luksuz, već potreba”, rekao je Šehović i dodao da nije tačno da je autoput bio najskuplji na svijetu.

Spajić je naveo da su akcize na gorivo jedan vid finansiranja kapitalnog budžeta.

„Akcize na gorivo donijeli su nam oko 130 miliona eura prošle godine, a za kapitalni budžet ove godine predviđeno je oko 200 miliona. Dakle, imamo deficit od 30 do 40 odsto“, naveo je Spajić.

Poslanika Demokrata, Danila Šaranovića, zanimalo je koliko iznose ukupno prijavljena potraživanja države stečajnoj upravi Kombinata aluminijuma (KAP), kao i koliko je stečajna uprava fabrike priznala potraživanja Crnoj Gori.

Spajić je saopštio da je Crna Gora u stečajnom postupku nad KAP-om prijavila potraživanja u ukuponom iznosu od 154 miliona eura, od čega Ministarstvo finansija 153 miliona eura, a Uprava carina 1,19 miliona eura.

“Potraživanje Ministarstva je priznato u iznosu od 148,7 miliona eura, dok je potraživanje Uprave priznato u skoro cjelokupnom iznosu”, precizirao je Spajić.

On je kazao da je od ukupno priznatog potraživanja u iznosu od 149,91 miliona eura, u skladu sa rješenjem Privrednog suda iz novembra 2017. godine, državi u dosadašnjem toku postupka namireno 7,37 miliona eura.

Šaranović očekuje od Spajića da se sve stečajne faze u KAP-u preispitaju, jer je prodajnim postupkom država sebe onemogućila da naplati svoja potraživanja.

“Država se tada odlučila da jednog čovjeka za jedan dan napravi milionera, a da sebe uskrati desetine miliona eura”, rekao je Šaranović.

Preporučujemo za Vas