kako su se kreativno trošile naše pare

Stambena pitanja u Podgorici rješavali stanovima u Budvi

Neki od pomoćnika ministara nakon što su po povoljnim uslovima dobili stanove na primorju, zaradili od preprodaje tih nekretnina ruskim državljanima

54107 pregleda 195 reakcija 70 komentar(a)
Budva, Foto: Vuk Lajović
Budva, Foto: Vuk Lajović

Bivšem pomoćniku ministra ekonomije Goranu Šćepanoviću Vlada je riješila stambeno pitanje tako što mu je obezbijedila stan u Budvi od 61,54 metra kvadratna koji je kupljen kod Crnogorskog fonda za stambeno solidarnu izgradnju po cijeni od 930 eura po kvadratu (57,232 hiljade eura) i koji je Šćepanović nedugo nakon toga prodao jednom ruskom državljaninu za 125.000 eura.

Na isti način je riješeno stambeno pitanje bivšem pomoćniku ministra uređenja prostora i zaštite životne sredine Branislavu Gregoviću koji je stan od 61,34 kvadrata za koji je Fondu plaćeno 57.232 hiljade eura odmah prodao ruskom državljaninu za 111.600 hiljada eura.

Do ovih podataka “Vijesti” su došle uvidom u dokumentaciju o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u ova dva resora na osnovu Vladine odluke iz 2009. godine.

Po istom osnovu obezbijeđeni su u Budvi stanovi bivšem pomoćniku ministra ekonomije Miodragu Čanoviću (61,17 metara kvadratnih) i bivšim pomoćnicima u nekadašnjem ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine Oliveri Brajović (61,34 metra kvadratna) i Marku Vujoviću (60,97 metara kvadratnih). Ti stanovi su i danas u njihovom vlasništvu.

Prema dokumentaciji Vlada je u decembru 2009. godine odlučila da izdvoji novca za rješavanje stambenih pitanja 20 zaposlenih u ova dva ministarstva (10 stanova za svaki resor) i za te potrebe je obezbijedila 349.000 eura koji su preneseni Fondu, a stanovi je trebalo da budu u Podgorici. Aneksima ugovora sa Fondom Vlada je za pet pomoćnika obezbijedila stanove u Budvi.

“Vijesti” su juče kontaktirale Šćepanovića za komentar u vezi sa dobijanjem i prodajom stana, ali je telefon dostupan redakciji bio isključen.

Gregović je potvrdio “Vijestima” da je dobio stan od Vlade koji je otkupio po uslovima koji su tada bili definisani. Na pitanje da li je bilo pravilinika o raspodjeli stanova, on je odgovorio da “pretpostavlja da jeste bio”.

Gregović
Gregovićfoto: Luka Zeković

Gregović je kazao da u tom trenutku nije ima riješeno stambeno pitanje i da mu je ponuđen stan u Budvi, a da ga je prodao jer živi u Podgorici.

“Ja bih bio srećniji da je taj stan odmah bio u Podgorici”, rekao je Gregović.

Detalji ugovora

Ugovor o gradnji zgrade u Podgorici sa Crnogorskim fondom za stambeno solidarnu izgradnju potpisali su 24. decembra 2009. godine tadašnji ministri uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović i ekonomije Branko Vujović.

U dokumentaciji Gvozdenović i Vujović Vladu obavještavaju da će projekat dva resora biti realizovan tako što će se sklopiti ugovor o izgradnji 20 stanova na unaprijed određenoj lokaciji po cijeni od 600 do 650 eura po metru kvadratnom u zavrisnosti od cijene radova sa kreditom iz 349 hiljada eura koji pokriva 40 odsto od prodajne cijene stambene jedince.

“Preostali iznos do pune cijene koštanje (60 odsto) obezbijediće zaposleni kreditnim aranžmanom kod komercijalne banke bez kamatne stope, dok ministarstva subvencioniraju kamatnu stopu za kreditni aranžman. U pregovorima sa bankama smo saznali da su kamate oko 9,5 odsto na 15 godine i ta bi kamata po ministarstvu iznosila oko 27.000 eura. Iznos subvencionisane kamate bi se smanjivao sljedećih godina zbog smanjenja visine duga i promjena na tržištu kapitala i ova kamata ne bi prelazila 9,5 odsto”, piše u dokumentaciji.

Taj dopis je upućen 12. novembra 2009. godine, a Vlada nakon mjesec (10. decembar) usvaja zaključke i daje zeleno svjetlo za projekat.

Gvozdenović i Vujović 24. decembra te godine potpisuju sa direktorom Fonda Borisom Mihajlovićem ugovor kojim je definisano da ulagač (ministarstva) se obavezuju da ulože novac u Fond, koji će izgraditi 20 stambenih jedinica u objektu u zahvatu DUP-a “Servisno-skladišna zona - izmjene i dopune KO Podgorica III Tuški put”, pojedinačne kvadrature oko 70 metara kvadratnih.

“Ugovorene strane su saglasne da se projekat izgradnje realizuje na načelima kupovine stanova po troškovnoj cijeni uz mogućnost ulagača ili nosioca prava da kupi dio izgrađenog stambenog prostora. Fond se obavezao da cijena stanova neće preći 650 eura po metru kvadratnom, što za ugovorenu kvadraturu od 1.400 metara kvadratnih iznosi 910.000 eura i da ulagač uplati 349.000 eura koje su izdvojene za ove namjene”, piše u ugovoru.

Aneksi

Aneksom je definisano da 1. marta 2010. godine počne izgradnja stanova i da se oni završe najkasnije 15 mjeseci od datuma početka izgradnje.

Precizirano je da Fond plaća penale mjesečne od 1.500 eure u slučaju kašnjenja koje traje duže od šest mjeseci, a u slučaju dužeg kašnjenja ulagač ima pravo da raskine ugvor i da traži naknadu štete ili da traži ispunjenje ugovora na drugim lokacija u stanovima sličnog kvaliteta koje ima fond u vlasništvu.

Rok za izgradnju nije ispoštovan, pa je potpisan prvi aneks ugovora 22. 01. 2013. godine i njime je precizirano da se umjesto 20 stanova u zgradi u Podgorici obezbijedi pet stanova u Budvi za pet pomoćnika i to dva stana za Ministarstvo ekonomije koje će dobiti Šćepanović i Čanović i tri stana za Ministarstvo održivog razvoja i turizama (MORT - pravni sljedbenik Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine) koje će dobiti Brajović, Vujović i Gregović.

Aneksom 1, koji u ime Vlade potpisuju Gvozdenović i bivši ministar ekonomije Vladimir Kavarić, precizirano je i da se novac koji je Vlada dala dijeli tako što će oba ministarstva dobiti po 174,5 hiljada eura, te da se 52,35 hiljada eura MORT-a uračunava za tri stana u Budvi, a Ministarstvu ekonomije po istom osnovu se uračunava 34.900 eura.

Gvozdenović i Kavarić potom sa Fondom potpisuju aneks 2 ugovora u kome se navodi da su dva ministarstva donosila rješenja o zamjeni prava na stan tako da se pomoćnicima obezbijede stanovi u Budvi umjesto u Podgorici i da cijena kvadrata u Budvi bude 950 eura po metru kvadratnom.

U aneksiranim ugovorima se ne pominje novi rok izgradnje zgrade u Podgorici, kao ni rok izgradnje zgrade u Budvi. Zadnji rok, kao se navodi u dokumentaciji, do kada je Fond trebalo da izvrši predaju stanova bio je 24.12. 2019. godine.

“Nakon toga je Fond obaviješten o raskidu ugovora za zahtjevom da vrati ostatak novca Ministarstvu ekonomije, a aktivirane su i odredbe koje se odnose na naknadu štete i plaćanja penala”, piše u dokumentaciji iz koje se vidi da je ugovor sa Fondom zbog nepoštovanja obaveza raskinula bivša ministarka Dragica Sekulić.

Šćepanović zaradio oko 82 hiljade, a Gregović skoro 72 hiljade eura

Prema podacima iz dokumentacije, Šćepanović je 27. 07. 2011. godine sklopio ugovor sa ministarstvom i Fondom po kome je kupoprodajna cijena stana bila 57.948 hiljada od čega je 18.543 eura dalo ministarstvo, a Šćepanović 39. 404 hiljade.

Na osnovu prednje navedenog ugovora Šćepanović se 7. 11. 2012 knjiži kao suvlasnik stana, a samo 12 dana nakon uknjižbe, odnosno 19. 11. 2012. otkupljuje suvlasnički udio Vlade u stanu za 3.162 eura. Istog dana, sklapa ugovor sa jednim ruskim državljaninom o prodaji istog stana po cijeni od 125.000 eura.

Šćepanović
Šćepanovićfoto: Savo Prelević

Gregović sklapa ugovor sa ministarstvom i Fondom 24. 12. 2010. godine, a knjiži se kao suvlasnik 24. 11. 2011. godine. Kupoprodajna cijena stana je 57.232 eura od čega je ministarstvo učestvovalo sa 17.450 eura, a Gregović sa 39.782 eura.Nakon toga, Gregović otkupljuje Vladin suvlasnički udio i tako postaje jedini vlasnik stana, da bi 3.10. 2012. godine sklopio ugovor o prodaji stana sa ruskim državljaninom za 111.000 eura.

Razlika do cijene po kojoj je prodao stan je 71.818 eura.

Sve u skladu sa kriterijumima

Čanović je kazao “Vijestima” da je dobijanje stanova išlo preko Fonda i da je on svoj dobio po cijeni od 920 eura po kvadratu.

“Prvobitno sam dobio stan u Podgorici, ali je rok za izgradnju bio tri godine. Pošto sam svakodnevno putovao iz Nikšića nisam mogao više da čekam, pa sam ga zamijenio aneksom ugovora stanom u Budvi, jer je Fond tamo imao završenu zgradu i odmah sam se uselio”, naveo je on.

On je kazao da bi u Podgorici dobio stan od 73 kvadrata, a da ga je zamijenio za Budvu zbog razlike u cijeni kvadrata. Čanović tvrdi da je do dobijanja stana bio podstanar i da mu je stan u Budvi jedini koji ima u vlasništvu.

Čanović je rekao da su neki odmah prodali stanove i da on to nije htio uraditi da o tome ne bi pisale novine, kao i da je iz Ministarstva ekonomije dvoje dobilo stan, iako je prvobitni plan bio da 10 ljudi iz tog resora riješi stambeno pitanje.

Brajovićeva je rekla da je stan u Budvi dobila po tada važećim propisima i odlukama, ali se nije mogla sjetiti kako su one glasile.

“Znam da smo prilagali dokumentaciju. Ja tada nisam imala riješeno stambeno pitanje. Radila sam 30 godina u državnoj upravi i skoro cijelo vrijeme uplaćivala stambeni doprinos. Po svim kriterijuma sam ispunjavala uslove za dodjelu stana po povoljnim uslovima”, rekla je Brajović “Vijestima” i dodala da je stan i dalje u njenom vlasništvu.

Vujović je “Vijestima” kazao da je od države dobio učešće za kredit u visini od 15.000 eura, a da je vratio do 8.000 eura, jer je Vladu napustio 2014. godine.

“Vlada je tada donijela odluku da dodijeli stanove u više ministarstva za pomoćnike, načelnike. Dva programa su bila za zaposlene i javne funkcionere. Postojao je pravilnik kojim Vlada odlukom određuje ko im je prioritetan. Definisano je bilo, koliko se sjećam, da je za državne namještenike i službenike postojao konkurs zbog broja, a da je za kadrove od javnog interese Vlada donosila odluku kome će dodijeliti stan. Onda su ministarstva davala kvote za svoje kadrove...”, rekao je Vujović i dodao da mu je to bio podsticaj da se zaposli u Vladu.

On je kazao da tada nije imao riješeno stambeno pitanje, te da i dalje ima taj stan u Budvi. Vujović je u rodbinskoj vezi sa Gvozdenovićem.

MORT-u 15 stanova, Ministarstvo ekonomije nije uradilo raspodjelu

Iz Fonda su “Vijestima” kazali da su sklopili 2009. godini ugovor za dva ministarstva za kupovinu 20 stanova u Podgorici i da im je uplaćeno 349.000 eura (po pola za oba ministarstva) i da se fond obavezao da će im obezbijediti po 10 stanova.

U Fondu navode da je obaveza ministarstava po ugovoru bila da odredi nosioce prava na kupovinu stanova (sprovede raspodjelu ponuđenih stanova) koji će sa Fondom zaključiti ugovore o kupoprodaji i platiti stanove.

Od MORT-a je, kažu u Fondu, blagovremeno dostavljena rang-lista službenika koji su ostvarili pravo na stanove i sa kojima su potpisani ugovori za stanove u Podgorici i Budvi.

Iz Fonda su pojasnili da je drugim aneksom definisano da ukupne penale za kašnjenje gradnje pripadnu MORT-u koji je naknadno dobio pravo na dodatni broj stanova.

“Po osnovu ugovora i oba aneksa za potrebe MORT-a obezbijeđeno je ukupno 15 stanova i to 10 po ugovoru i pet po osnovu penala, (tri u Budvi i 12 u Podgorici) i novac ovog ministarstva je u potpunosti iskorišćen”, objasnili su u Fondu. Kako se dodaje, za Ministarstvo ekonomije su obezbijeđena dva stana u Budvi i ostalo je da se obezbijedi osam u Podgorici, te da se ministarstvo obratilo naknadno zahtjevom za još jednog službenika.

“U tom periodu ostala je obaveza Fonda da obezbijedi još sedam stanova, a preostali novac je bio 139.600 eura. Na osnovu ostvarenog prava na kupovinu dva stana u Budvi je plaćeno učešće od 34.900 eura dok za trećeg službenika nije donijeta odluka o učešću”, navode u Fondu, dodajući da su bili prinuđeni da prodaju stanove Ministarstva ekonomije pošto nije raspodijelilo na vrijeme stanove.

Fond tvrdi da je tom ministarstvu kasnije uputio više dopisa za stanove po drugim opštinama na koje nije odgovoreno, da je taj resor insistirao na stanovima u Podgorici, pa kad su im ponudili stanove na posljednjem sastanku da ih je ministarstvo odbilo.

“Fond nije vratio novac jer smatramo da predmetni ugovor nije prekršen”, poručili su iz Fonda.

Preporučujemo za Vas