IZVJEŠTAJ SVJETSKE BANKE

Autoput i fiskalna konsolidacija utiču na rast ekonomije

Madžarević-Šujster je navela da Crna Gora treba da nastavi fiskalnu konsolidaciju, ojača poreske prihode i racionalizuje poreske olakšice, ramotri penzionu politiku, sagleda reformu javne administracije i racionalizuje broj zaposlenih
56 pregleda 0 komentar(a)
Sanja Madžarević Šujster, Foto: PR Centar
Sanja Madžarević Šujster, Foto: PR Centar
Ažurirano: 02.02.2019. 13:22h

Crnogorska ekonomija će ove godine, prema projekcijama Svjetske banke (SB), rasti po stopi od 4,2 odsto, ali se naredne očekuje usporavanje na 2,8 odsto, prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije i dinamike realizacije radova i povlačenja sredstava za autoput.

Viši ekonomista SB, Sanja Madžarević-Šujster, je danas na predstavljanju 12. redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, kazala da su poruke iz tog dokumenta za čitavu regiju vrlo pozitivne.

"U Crnoj Gori u narednom periodu očekujemo malo usporavanje, prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije koje će dijelom imati uticaja na rast, ali će investicije i dalje biti snažne", rekla je Madžarević-Šujster na konferenciji za novinare.

Ona je navela da Crna Gora treba da nastavi fiskalnu konsolidaciju, ojača poreske prihode i racionalizuje poreske olakšice, ramotri penzionu politiku, sagleda reformu javne administracije i racionalizuje broj zaposlenih.

"Preporuka je i da se nastave napori na smanjenju nekvalitetnih kredita, poboljšaju prudencijalni i okviri za restrukturiranje banaka", saopštila je Madžarević-Šujster.

Doprinos rastu Crne Gore, kako je dodala, ove godine pruža oporavak investicija i potrošnje, dok barijere predstavlja neto izvoz uprkos vrlo snažnom rastu izvoza usluga, uglavnom turističkih.

U SB prognoziraju da će regija zapadnog Balkana ove godine rasti po stopi od 2,6 odsto, a naredne 3,3 odsto.

"Crna Gora je mala zemlja i investicja poput autoputa je ogromna. Od dinamike radova zavisi stopa rasta. Na smanjenje rasta naredne godine uticaće i fiskalna konsolidacija", smatra Madžarević-Šujster.

Najbrže su ove godine rasli Kosovo, Crna Gora i Albanija, dok je Srbija imala nešto sporiji rast.

"Implementacija fiskalne strategije u Crnoj Gori, koja je donesena u junu, trebalo bi da dovede do smanjenja neravnoteža i deficita već naredne godine", tvrdi Madžarević-Šujster.

Ona je rekla da je pozitivna poruka da je rast nastavljen u regiji zapadnog Balkana u ovoj godini, iako nešto sporijim tempom nego prethodne.

"Zapošljavanje u većini zemalja, osim Bosne i Hercegovine (BiH), dostiglo je nivo prije krize, dok je evidentirano i smanjenje siromaštva", navela je Madžarević-Šujster.

Ona je precizirala da je oko 230 hiljada novih randih mjesta kreirano u posljednjih godinu u regiji, dok se oko 120 hiljada domaćinstava diglo iznad granice siromaštva.

Izvještaj je pokazao i da je izvoz u regiji u porastu, ali da i dalje ostaje problem visokih spoljnih debalansa.

"Fiskalni deficiti su i dalje visoki, ali su ekonomski izgledi pozitivni sa određenim rizicima. Očekujemo da će se regija izdići iznad prosjeka životnog standarda u odnosu na prošlu godinu", poručila je Madžarević-Šujster.

Prema njenim riječima, doprinos rastu ove godine ne dolazi samo od potrošnje, već i od oporavka investicija, i to ne isključivo javnih, već i privatnih.

U regiji je došlo do povećane participacije učešća na tržištu rada u svim zemljama.

"Ove godine je više od polovine radnih mjesta bilo stvoreno u privatnom sektoru i to se desilo uprkos činjenici da su visine plata u javnom sektoru i dalje veće nego u privatnom, odnosno privredi“, objasnila je Madžarević-Šujster.

Deficit tekućeg računa je u ovoj godini uglavnom nepromijenjen, osim u Albaniji.

"U Crnoj Gori ove godine podbacuje izvoz robe“, rekla je Madžarević-Šujster.

U svim zemljama regije je evidentiran prilično stablan priliv stranih direktnih investicija, a regija je ponovo interesantna investicionom bankarstvu.

"Trebalo bi dodatno poboljšati strukturu stranih direktnih investicija, koja je i dalje visoko koncentrisana u sektorima poput finansijskog, nekretnina i bivših državnih preduzeća. Ono što nedostaje su greenfield investicije koje idu u proizvodne kapacitete“, kazala je Madžarević-Šujster.

Crna Gora je po nivou neto direktnih stranih investicija predvodnik u regiji. Fiskalni deficit je porastao u svim zemljama, osim u Srbiji, uz relativno visok nivo javnog duga.

"Crna Gora, BiH i Srbija imaju prosjek javne potrošnje iznad 40 odsto BDP-a. Crna Gora je tu na oko 46 odsto, najviše od svih zemalja, zbog čega postoji prostor za smanjenje, posebno u sumi plata za javni sektor koja iznosi preko 12 odsto BDP-a", objasnila je Madžarević-Šujster.

Ona je saopštila da povjerenje u bankarski sistem raste u regiji, da se depoziti oporavljaju u skoro svim zemljama, kao i kreditna aktivnost.

"Osim u Albaniji, sve zemlje su imale pozitivan rast kredita, posebno privatnom sektoru, ali je kredititiranje uglavnom išlo ka domaćinstvima, a manje ka privredi“, dodala je Madžarević-Šujster.

Kvalitet aktive banaka se poboljšao, prvenstveno kroz rješavanje nenaplativih kredita.

"U Crnoj Gori je zakonskim rješenjem došlo do dodatnih poboljšanja i sada govorimo o udjelu nenaplativih kredita od manje od osam odsto“, precizirala je Madžarević-Šujster.

Sve banke u regiji su, kako se navodi u izvještaju, dobro kapitalzovane, sa visokom likvidnošću.

Rizici po regiju su, prema riječima Madžarević-Šujster, manje povoljni uslovi kreditiranja koji se odnose na monetarno pooštravanje Evropske centralne banke (ECB), dok su mogućnosti snažniji rast Evrospke unije (EU) i povoljni uslovi likvidnosti.

"Neizvjesnost u politici može dovesti do kašnjenja u sprovođenju strukturnih reformi", zaključila je Madžarević-Šujster.

Preporučujemo za Vas