radnici cedis-a popravili dalekovod

Stvoreni uslovi da se počne sa izvlačenjem vode iz beranskog rudnika

Havarija na dalekovodu i nestanak struje dogodio se baš u trenutku kada se sa državnim vrhom najozbiljnije razgovaralo o tome kako pomoći da rudnik pokrene proizvodnju

12713 pregleda 5 komentar(a)
Radnici Cedisa u rudniku jutros, Foto: Privatna arhiva
Radnici Cedisa u rudniku jutros, Foto: Privatna arhiva

Radnici CEDIS-a u najkraćem roku popravili su dalekovod koji vodi prema Rudniku uglja i uspostavili normalno snadbijevanje strujom, čime su stvorene osnovne pretpostavke da se počne sa izvlačenjem vode iz jame Petnjik i spašavanja Rudnika uglja od potpunog potapanja.

To je "Vijestima" potvrdio izvrsni direktor Rudnika Nikola Šćekić, koji je kazao da sada postoje svi uslovi da se počne sa izvlačenjem vode.

"Vijesti" su u dva navrata ove sedmice pisale o tome kako je Rudnik uglja već više od mjesec dana bez struje i da su podzemne vode već potopile glavnu trafostanicu i pumpno postrojenje.

“Krenućemo sada punom da radimo na izvlačenju vode. Najprije vagonima a zatim kada popravimo trafostanicu i pupmno postrojenje, nastavljamo da vadimo ostatak vode, mulja i blata” - kazao je Šćekić.

On je objasnio da je cilj da se jama vrati u prvobitno stanje i bude spremna za eventualno pokretanje proizvodnje.

Havarija na dalekovodu i nestanak struje dogodio se baš u trenutku kada se sa državnim vrhom najozbiljnije razgovaralo o tome kako pomoći da rudnik pokrene proizvodnju.

Povezani članci

14. Septembar 2021.

Jama potopljena, kraj za Rudnik uglja?

17. Septembar 2021.

Počela borba za spas rudnika u Beranama

Kompanija “Metalfer” iz Sremske Mitrovice, koja je vlasnik rudnika, prekinula je proizvodnju u aprilu prošle godine zbog, kako su tvrdili, nerentabilnosti.

Premijer Zdravko Krivokapić je prilikom posjete Beranama u drugoj polovini jula izjavio da rudnik treba da radi i zaposli stotinu radnika, odnosno četiristo u reprolancu, i da radi onoliko koliko bude radila Termoelektrana u Pljevljima.

Beranski rudnik ima ugovor sa termoelektranom o otkupu svih proizvedenih količina uglja, samo se postavljalo potanje rentabilnosti zbog troškova prevoza od Berana do Pljevalja.

“Važno je da mi rudnik spasimo od potpunog potapanja koje mu je prijetilo. Ko će pokrenuti proizvodnju manje je važno. Veliku zahvalnost dugujemo radnicima CEDIS-a” - kazao je direktor Rudnika uglja Berane.

Rudne rezerve ovog rudnika su ogromne, a ugalj u njemu je vrlo visoke kaloričnosti.

I ako je prošao kroz stotinu ruku u tranziciji, Rudnik uglja Berane je jedina firma iz nekadašnje industrijske zone Rudeš koja je do danas sačuvana.

Berane je nekada imalo veliki broj fabrika, među kojima je bila najveća bivša fabrika celuloze i papira, i desetak hiljada radnika u privredi.

To je bila prva fabrika u bivšoj Jugoslaviji koju je zatvorilo mlađano rukovodstvo AB revolucije.

Berane je nakon toga strmoglavo sa vrha razvijenosti u svakom pogledu došlo do granice najnerazvijenijih Opština u Crnoj Gori.

Sada se čine napori da se aktiviraju kapaciteti koji nisu do kraja uništeni, mada je takvih vrlo malo.

Preporučujemo za Vas