Predsjedništvo Socijalnog savjeta dalo je punu podršku reformi obračuna dažbina na zarade koje je predložio ministar finansija Milojko Spajić. Naredne sedmice imaćemo dodatne konsultacije i uobličavanje predloga a Socijalni savjet će o njima raspravljati već 11. oktobra. Cilj je da se što prije pripreme izmjene potrebnih zakona i da se oni usvoje na vrijeme u parlamentu kako bi puna primjena počela od 1. januara, kazao je “Vijestima” član Predsjedništva Socijalnog savjeta i generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica.
Predlog paketa poreskih reformi, predstavljen prije dva dana, pod nazivom “Evropa sad” predviđa ukidanje doprinosa na zdravstvo na zarade, uvođenje neoporezivog dijala zarade od 700 eura bruto, povećanje minimalne zarade na 450 eura, kao i progresivno oporezivanje visokih zarada i dobiti pravnih lica, uvođenje poreza na podizanje gotovine...
Preostala dva člana Predsjedništva Socijalnog savjeta su predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović, koji je i predsjednik Socijalnog savjeta, i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović. Da bi ove mjere stupile na snagu potrebno je izmijeniti više zakona koji moraju proći Socijalni savjet, prije Skupštine.
Zarubica je kazao da je jučerašnjem vanrednom sastanku o ovom predlogu prisustvovao i Spajić i da je predstavnike socijalnih partnera detaljno upoznao sa predlogom mjera.
”Zadovoljni smo predlogom naručito povećanjem minimalne zarade i ukidanjem dijela poreza i doprinosa koji su na teret zaposlenog. I poslodavci su bili zadovoljni, jer će i oni imati značajne olakšice a i mjerama se suzbija njihova nelojajna konkurencija koja je koristila sivo tržište rada. Tako da nije bilo značajnih primjedbi, ostalo je samo da se neka pitanja dodatno analiziraju i razjasne. Zajedno smo svi na ovom zadatku kako bi se tehnički cijela procedura usvajanja što prije završila i primjena paketa zakona počela od 1. januara. Ukoliko se zbog nekih proceduralnih razloga ne bude sve završilo na vrijeme, neće biti problem ni ako primjena počne 1. febuara”, kazao je Zarubica.
Na pitanje da li će zbog ovog paketa mjera biti potrebno i mjenjati Opšti kolektivni ugovor jer koeficijenti za neka radna mjesta donose zaradu koja je manja od budućeg iznosa minimalne zarade, Zarubica je kazao da bez obzira na te koeficijente za obračun zarade nikome plata neće biti manja od minimalne.
”Takođe sada završavamo usklađivanja OKU i ako je nešto sporno biće promijenjeno”, naveo je Zarubica.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je za “Vijesti” da su oni zadovoljni predlogom i da dio ovih mjera o povećanju minimalne zarade, rasterećenju dažbina na zaradu, suzbijanju ogromnog sivog tržišta rada i boljoj naplati drugih dažbina, predlažu već godinama.
”Dio tih predloga je naveden u platformi o saradnji koju smo ranije uputili Vladi. Godinama pričamo o tome da Crna Gora može biti država bogatih i dostojanstvenih građana, da se domaćinski vodilo računa o svim prihodima koji treba da se naplate i da se državni novac racionalnije troši. Imamo sivo tržište rada od 35 do 40 hiljada radnika, gdje država gubi milione a radnici radni staž i buduću penziju”, kazao je Keković.
On kao veliki izazov vidi to što države odustaje od naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje sa namjerom da sve troškove javnog zdravstva finansira iz drugih budžetskih prihoda.
”Mi želimo da imamo kvalitetno zdravstvo i očekujemo da je dobro izmjereno da će rast drugih prihoda obezbijediti dovoljno novca za funkcionisanje zdravstva. Želimo da imamo nove i bolje bolnice, da imamo sve potrebne medicinske istrumente i opremu, da zdravstveni radnici imaju veće plate i bolje uslove rada kako ne bi odlazili iz Crne Gore. Za sve to je potrebno mnogo više novca nego što je do sada izdvajano”, kazao je Keković.
SNP-u prihvatljivo, PzP neće da podržava Spajića
Socijalistička narodna partija (SNP) podržava najavljenu poresku reformu.
“Smatramo da je potrebno detaljnije elaborirati ove mjere kako bi se znali njihovi dugotrajni efekti na ekonomiju, posebno u pogledu uticaja na zdravstveni sistem i njegovo funkcionisanje, odnosno moraju se sagledati svi aspekti ovakvog poduhvata imajući u vidu dugoročnu održivost najavljenih mjera”, saopšteno je juče iz ove partije.
U SNP-u smatraju da je povodom ovog pitanja potrebno konsultovati i poslodavce iz privatnog sektora i čuti kako će ta poreska reforma uticati na njihovo poslovanje.
Poslanik DF-a i potpredsjednik Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović ocijenio je dan ovi projekat ministra Spajića, projekcije, konstatacije i brojke koje je iznio, obiluju brojnim kontradiktornostima, neutemeljenostima i populizmom i da Spajićeva politika u parlamentu više neće imati podršku PzP-a.
Agencija Mina biznis, prenosi da Radulović, između ostalog smatra, da predlog Spajića da se ukinu doprinosi za zdravstveno osuguranje na zarade predstavlja populizam i u najmanju ruku je neodrživ.
On je pitao na koji način ministar misli da obezbijedi više od 300 miliona eura ako bi izdvajali “nedovoljnih 500 eura po stanovniku ili 1,9 milijardi eura ako bi uistinu bili Evropa sad ili 3,1 milijarde eura ako bi postali obećani Luksemburg”. “Neupitno je da se mora uvesti neoporezivi dio zarade do određene visine i dalje progresivno oporezivanje sa njenim rastom, kao i na profit preduzeća. Neupitno je da se mora iskorijeniti siva ekonomija i isplata dijela zarade “na ruke”. Međutim, to se ne može činiti populistički i “iz rukava”, rekao je Radulović.
Poslodavci moraju povećati zarade ili će kršiti zakon
Na pitanje da li je moguće da neki poslodavci izbjegnu obavezu da povećaju plate zaposlenih za dio dažbina na teret zaposlenog koje Vlada namjerava da ukine, Keković kaže da je država do sada tolerisala takva ponašanje nekih poslodavaca ali da očekuje da to više neće biti moguće.
”Poslodavac mora da radniku poveća neto zaradu za iznos poreza i doprinosa koji su smanjeni a bili su dio poreskih opterećenja na teret zaposlenog. Sve ostalo bi bilo kršenje zakona”, kazao je Keković.
Sada su porezi i doprinosi na zarade podijeljeni na dvije grupe - na teret zaposlenog za koje se smanjuje prijavljena bruto zarada da bi se dobila neto zarada koju dobija zaposleni, i na teret poslodavca koji se dodatno računaju na bruto zaradu.
Na teret zaposlenog je porez od devet odsto, doprinos za PIO od 15 odsto, za zdravstveno osiguranje od 8,5 odsto i za osiguranje od nezaposlenosti od 0,5 odsto bruto zarade. U dijelu dažbina na teret poslodavca ide doprinos za PIO od 5,5 odsto, za zdravstveno od 2,3 odsto, za nezaposlenosti od 0,5 odsto, za Fond rada od 0,2 odsto bruto zarade i prerez od 15 odsto plaćenog poreza.
Kako država ukida doprinos za zdravstveno osiguranje i uvođenjem neoporezivog dijela se odriče dijela poreza, koji se većinom nalaze u dijelu opterećenja za zaposlenog, za te iznose treba povećati zarade radnicima.
Bonus video:
