CIJENE GORIVA BLIZU REKORDNIH IZ 2011. i 2014.

Barel skočio sa 1 na 82 dolara za godinu i po

Na međunarodnim tržištima cijena sirove nafte se približila rekordima iz 2014. i 2011. godine. Da li će nastaviti rast zavisi od sjednice OPEC-a u novembru

44881 pregleda 77 reakcija 25 komentar(a)
Dalji rast zavisi od sjednice OPEC-a u novembru (ilustracija), Foto: Boris Pejović
Dalji rast zavisi od sjednice OPEC-a u novembru (ilustracija), Foto: Boris Pejović

Barel sirove nafte na međunarodnim berzama sada iznosi 82 dolara za barel, što je, prema podacima Nasdak berze, najveći iznos od proljeća 2014. godine, kada je nakoliko mjeseci cijena bila i preko 100 dolara za barel.

Najniža cijena ikada bila je u aprilu prošle godine, kada je svjetsku ekonomiju skoro potpuno zaustavila pandemija kovida-19 i kada je baral koštao svega jedan dolar, jer je proizvođačima zbog niskog interesovanja bilo skuplje da ga drže u već prepunim rezervama nego da ga nekome poklone. Odnosno za godinu i po cijena barela sirove nafte povećana je sa jednog na 82 dolara.

Barel nafte ima 158 litara, tako da jedan litar sirove nafte sada košta 51 dolarski cent, ili 45 euro centi. Ove cijene su za 102 odsto veće nego u oktobru prošle godine.

Svijet čeka odluku OPEC-a

Prema izjavama analitičara za rast cijena nafte kriva je velika potražnja nakon što se najveći dio svjetske ekonomije oporavio od posljedica pandemije, dok najveće zemlje proizvođača nafta (OPEC) i Rusija sporije povećavaju proizvodnju i tako održavaju visoke cijene. Zemlje OPEC-a su na sjednici 5. oktobra odlučile da i pored rasta potražnje ne povećavaju proizvodnju, iako su to tražili najveći potrošači SAD i Indija.

Prikaz rasta cijena barela nafte od oktobra prošle godine
Prikaz rasta cijena barela nafte od oktobra prošle godinefoto: nastaq

Sljedeća sjednica na kojoj bi se možda mogla donijeti odluka o povećanju proizvodnja je početkom novembra. Ukoliko se značajnije ne poveća proizvodnja, ne može doći ni do globalnog pada cijena naftnih derivata. Dodatni problem je što su sada zemlje OPEC-a jedinstvene u održavanju visokih cijena jer žele da nadoknade gubitke u zaradi od nafte od prošle godine.

Cijene slične kao 2014. i 2011.

Posljednji put ovako visoke cijene nafte bile su na proljeće 2014. i 2011. godine. Cijene goriva u Crnoj Gori tada su bile slične današnjim, a tadašnja Vlada predvođena DPS-om i SDP-om nije smanjivala akcize ne želeći da se odreknu tog sigurnog prihoda. Sada opozicione partije upravo to predlažu Vladi.

Sada su cijene dvije vrste benzina 1,43 i 1,46 eura, a eurodizela 1,30 eura za litar. U maju 2011. cijene benzina bile su 1,40 i 1,37, a dizela 1,30, dok su tokom proljeća 2014. iznosile za benzin između 1,35 i 1,40, a dizela 1,27 eura. Nakon što je krajem 2016. došlo do znatnog pada cijena nafte, tadašnja Vlada je od početka 2017. godine povećala akcize na devet centi po litru, što je uz PDV, uticalo na rast cijena za 11 centi.

Cijene na najvećoj regionalnoj berzi električne energije iz Budimpešte iz oktobra 2020.
Cijene na najvećoj regionalnoj berzi električne energije iz Budimpešte iz oktobra 2020.foto: Hupx

Iz Ministarstva kapitalnih investicije, koje prati kretanje cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi (Platt’s kotacije) i odnose kursa dolara i eura i na osnovu njih određuje maksimalnu maloprodajnu cijenu, kažu da je nezahvalno prognozirati šta će se dešavati na svjetskom tržištu.

”Energenti su berzanska roba i njihova vrijednost je najviše uslovljena ponudom i tražnjom na svjetskom tržištu. U tom smislu, nezahvalno je davati dalje projekcije u vezi sa daljim rastom ili padom cijena energenata u predstojećem vremenskom periodu”, saopštili su iz MKI.

Ima li većine za niže akcize?

Iz MKI su još u martu predlagali sastanak sa Ministarstvom finansija kako bi se razmotrila mogućnost smanjenja akciza.

”Osim berzanske vrijednosti naftnih derivata, maloprodajna cijena je određena poreskim vrijednostima (akciza i PDV), kao i troškovima distributera (bruto marža, gubici, prekrcaj, kontrola i špedicija, provizija banke, troškovi distribucije i troškovi maloprodaje) što je definisano u predmetnoj uredbi. Napominjemo da Ministarstvo kapitalnih investicija radi samo petnaestodnevni redovni obračun prema važećim vrijednostima, zakonski određenim, i nema mogućnost njihove korekcije”, naveli su iz MKI.

Ministar finansija Milojko Spajić prošle sedmice je kazao da bi se iznosi akciza na gorivo mogli analizirati kada se uradi markiranje goriva, jer bi se time spriječio njegov šverc i povećali državni prihodi, čime bi se omogućilo smanjenje dažbina u legalnom prometu. Da bi se uvelo markiranje goriva, potrebno je izmjeniti Zakon o energetici. Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je kasnije odgovorio da nije moguće u kratkom roku izmjeniti zakon i uvesti markiranje, jer je prethodno potrebno uskladiti te izmjene sa EU i dobiti njihovo pozitivno mišljenje, zatim zakon usvojiti u Skupštini gdje je u toku bojkot dijela poslanika vladajuće većine (DF).

Da li je moguće zamrzavanje?

Osim smanjenje iznosa akciza moguće je zamrzavanje sadašnjih cijena, što je uradili Hrvatska prije četiri dana. Oni su ograničili dalji rast cijena na 30 dana, a buduću štetu ako nabavne cijene na međunarodnom tržištu nastave rast po pola bi snosili prodavci, kroz smanjenje marži, i Vlada kroz smanjenje dažbina.

Za godinu rast od 350 odsto: sadašnje cijene električne energije na berzi u Budimpešti
Za godinu rast od 350 odsto: sadašnje cijene električne energije na berzi u Budimpeštifoto: Hupx

Da li je to zamrzavanje maloprodajnih cijena u Crnoj Gori pravno moguće, “Vijesti” nisu mogli pronaći odgovor. Prema uredbi iz 2003. određeno je šta se nalazi u cijeni goriva. Tada je određeno da maskimalna marža prodavcima može iznositi do osam centi po litru, od koje moraju pokriti sve troške i ostvariti sebi zaradu. Međutim, od tada je vlasnicima uvedeno više novih dažbina i povećani drugi troškovi što je startnu vrijednost marže smanjilo.

Akcize na benzin sada iznose 55 centi po litru a za dizel 44 centa, i one ulaze u osnovicu za obračun PDV-a od 21 odsto. Tako da sada prihod države po litru iznosi od od 72 do 84 centa.

Cijena struje za godinu na EU berzama povećana za pet puta

Na međunarodnim berzama ne rastu samo cijene naftnih derivata, već u još većem procentu i električne energije.

Megavatčas na evropskim berzama proteklih dana se nalazi redovno iznad 200 eura, što je najveći rekord ikada, a sa pikovima koji u pojedinim periodima prelaze i 240 eura. Ova cijena prevedena u kilovatčasove, koji se nalaze na računima potrošača, znači da sada osnovna cijena kilovatčasa na evropskim berzama, bez troškove prenosa, distribucije i državnih dažbina, iznosi 20 centi. Crnogorska domaćinstva sada kilovatčas, sa svim troškovima, raznim stavkama i porezom, plaćaju ukupno oko 11 centi, zavisno od paketa i mogućeg popusta za redovne platiše.

Prije godinu megavatčas je na berzama koštao oko 45 eura, a sada je cijena skoro pet puta veća.

Crna Gora sada nije zavisna od uvoza električne energije, jer su uz puni rad Termoelektrane i hidroelektrane nakon nedavnih kiša povećale proizvodnju, a najveći potrošači su ili prekinuli rad poput Željezare ili smanjili proizvodnju poput KAP-a. Tako da se ovaj rast cijena električne energije nije desio u Crnoj Gori.

Za rast cijena električne energije u Evropi “optužuje” se oporavak ekonomije i privrede nakon pandemije, sve veća potrošnja stanovništva, dok je istovremeno u pojedinim dijelovima kontinenta zbog suša smanjena proizvodnja iz hidroelektrana a poskupila iz termoelektrana zbog rasta kredita/kazni za emitovanje zagađenja i CO2. Cijena iz obnovljivih izvora je skuplja nego iz tradicionalnih, pa uz rast njenog udjela rastu i cijene.

IZ EPCG su saopštili da neće tražiti povećanje cijena zbog dešavanja na regionalnom i evropskom tržištu, jer imaju stabilnu i dovoljnu proizvodnju. Međutim, pitanje je šta bi se desilo u slučaju ispada i havarije TE Pljevlja, od koje potrošači dobijaju polovinu struje. Nezvaničan odgovor je da bi se struja onda morala uvoziti, što bi povećalo njihove troškove, dok bi cijena za potrošače mogla porasti za 50 do 80 odsto.

Predlog SDP-a - Građanin bi uštedio pet eura mjesečno, država gubi 22 miliona godišnje

U skupštinskoj proceduri još od januara nalazi se predlog poslanika SDP-a o smanjenju akciza na gorivo za 15 odsto. To znači da bi sadašnja akciza na benzin od 55 centi po litru bila smanjena za 8,3 centa a za eurodizel sa 44 centa za 6,6 centi po litru.

Kako akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, ukupno smanjenje po litru benzina bilo bi 10 centi a po litru dizela za osam centi. Ako bi se ovaj predlog prihvatio, građanin bi na potrošnju od 50 litara benzina uštedio 5 eura, a na poštrošnju od 50 litara dizela 4 eura.

Prema energetskom bilansu iz 2019. godine u Crnoj Gori je potrošeno 38 miliona litara ove dvije vrste goriva, kao i 263 miliona litara eurodizela. Dio ove potrošnje odnosi se i na marine i luke gdje se na punjenje rezervoara jahti i brodova u odlasku u međunarodne vode ne naplaćuju akcize, kao i na neke kategorije potrošača koji su u potpuno ili djelimično oslobođeni plaćanja te dažbine.

Ako bi se uzelo u obzir da se u komercijalnoj prodaji uz naplatu akciza našlo oko 90 odsto od ukupne potrošnje iz energetskog bilansa, to bi značilo da bi uz ovakvo smanjenje akciza država godišnje na 35 miliona litara goriva izgubila prihod od 3,5 miliona eura, a na 236 miliona litara eurodizela još 18,8 miliona eura. To znači da bi ovaj predlog za smanjenje akciza i pripadajućeg PDV-a uticao na pad državnih prihoda od oko 22,3 miliona eura na godišnjem nivou.

Međutim samo prošle sedmice, cijene eurodizela su zbog usklađivanja povećane šest centi a benzina za četiri centa. Tako da bi se moglo desiti da se ovo smanjenje akciza i cijena dešavanja na međunarodnom tržištu ponište kroz dva usklađivanja.

Od početka godine cijene goriva su poskupile za 25 do 30 centi po litru. Ukoliko bi se, na primjer, akcize jedinstveno smanjile za 15 centi, plus tri centa pripadajući PDV, građanin bi na potrošnju od 50 litara goriva mjesečno uštedio devet eura, a država bi izgubila godišnje 48 miliona eura.

Primjera radi, godišnja rata za auto-put je 58 miliona eura, isplata dječjeg dodatka iz budžeta iznosi 18 miliona, podjela besplatnih udžbenika svim osnovcima košta četiri miliona eura, izgradnja dvije nove klinike Kliničkog centra košta 8,5 miliona...

Preporučujemo za Vas