reagovanje bivšeg direktora zzzcg

Jelić: Zlonamjerne konstatacije Folića i Vujošević, nije bilo zloupotreba ili nepoštovanja zakona

"Po staroj matrici, više puta izgovorena laž treba da postane istina", rekao je Jelić

6932 pregleda 10 komentar(a)
Jelić, Foto: Savo Prelević
Jelić, Foto: Savo Prelević

Bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Zoran Jelić saopštio je danas da "menadžment ZZZCG u liku direktora i predsjednice Upravnog odbora (UO) ponavlja neistine i dezinformacije koje su već nedavno plasirali".

"Ništa novo, ništa argumentivano. Po staroj matrici, više puta izgovorena laž treba da postane istina", istakao je Jelić reagujući na jučerašnje optužbe koje su na njegov račun iznijeli vršilac dužnosti (v.d.) direktora ZZZCG, Goran Folić i predsjednica UO Zavoda, Hadži Vesna Vujošević.

Jelići je dodao da "u situaciji kada Crna Gora živi tešku ekonomsku krizu u kojoj imamo više nego zabrinjavajući rast nezaposlenosti i nezapamćeni pad zaposlenosti očekivali smo obraćanje javnosti menadzmenta ZZZCG gdje nas obavještavaju o mjerama i programima za saniranje ovako teškog stanja u oblasti tržišta rada".

"Koliko su programa realizovali, koliki je procenat uključenih i zaposlenih, koje su nove programe kreirali, kakvi su rezultati, kako su unaprijedili rad Zavoda? Sve evropske službe su prilagodile svoj rad u složenim uslovima pandemije, gdje je crnogorski Zavod tu? Šta je sa on line službom za posredovanje i motivaciju nezaposlenih? Kako se sprovodi aktivacija korisnika MOP- a, to su mjerila za zatvaranje poglavlja 19? Kakvi su planovi za naredni period,kako povećati zaposlenost? I još mnogo je pitanja. Ipak , ništa od toga. Menadžment ZZZCG, zamajava javnost izigravajući tužioce i sudije, dok posao za koji su plaćeni, nažalost, čeka neke druge, odgovorne, znavene i sposobne profesionalce", istakao je Jelić.

On je dodao da je "radi javnosti, važno istaći nekoliko činjenica kao odgovor na njihove zlonamjerne konstatacije".

"Nije bilo nikakvih zloupotreba ili nepoštovanja zakona. Radilo se o reformama i usklađivanju sistemskih zakonskih propisa i akata što je zahtijevalo vrijeme. ZZZCG je do 2008. godine funkcionisao kao samostalna institucija u kojoj je UO donosio odluke o zaradama zaposlenih a sve u skladu sa tada važećim Kolektivnim ugovorom. Već 2008. Zavod postaje potrošačka jedinica Budžeta Crne Gore. Odlukom Ministarstva finansija utvrđuje se budžet ZZZCG u kome se smanjuju sredstva za zarade zaposlenih. Tadašnji menadžment ZZZCG je bio dužan da prilagodi poslovanje novim okolnostima i isplati zarade u skladu sa opredijeljenim sredstvima. I ne samo zarade, primjera radi 2009. godine rebalansom Budžeta sredstva ZZZCG su smanjena za 3.215.000, što je zahtijevalo napraviti značajne rezove po pozicijama potrošnje. Dakle, moglo se isplatiti samo onoliko sredstava za zarade koliko je bilo na toj budžetskoj poziciji", istakao je Jelić.

On je dodao da takođe, menadžment nije mogao staviti van snage odredbe Kolektivnog ugovora, jer to kako kaže Jelić nije u njegovoj nadležnosti.

"Nakon 10 godina radnici su pokrenulu spor pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, Agencija je donijela Rješenje da se radnici obeštete do visine starih koeficijenata. Na sličan način je riješeno i ostvarivanje drugih radničkih prava, poput jubilarnih nagrada, toplog obroka, prevoza i sl. Treba znati da je ovo bio problem kod više institucija i svi sporovi su riješeni na ovaj način. Radnici ZZZCG su pokrenuli i spor zbog neisplaćenih nadoknada za rad u radnim grupama. Tu je takođe situacija vrlo jasna. Svako ko se bavi menadžmentom zna da je nemoguće uspješno realizovati bilo koji zahtjevniji program, a da ne formirate tim ili radnu grupu za realizaciju. Posebno je to važno za programe aktivnih mjera u kojima se povezuje na stotine poslodavaca sa hiljadama nezaposlenih na mnogo lokacija širom Crne Gore i angažuje veliki novac. Ovaj angažman je tražio ogromnu posvećenost zaposlenih mimo redovnih poslova, što je za rezultat imalo efikasnost programa. U jednom broju rješenja o firmiranju radnih grupa, čak nijesu bile predviđene nadoknade, jer važeća akta u tom trenutku to nijesu dozvoljavala. Po pritužbama radnika koji su na sudu dokazivali da su te poslove obavljali van radnog vremena nadležni sudovi su presudili da se i te nadoknade za rad u radnim grupama zaposlenima isplate", poručio je Jelić.