Stijović: Bezbjednost hrane i snadbjevenost tržišta je jedan od ključnih uslova za bezbjednost zemlje

"Svi zajedno moramo dati još veći doprinos da protok bude u skladu sa najvišim standardima zdravlja i bezbjednosti. Na ovaj način sve što napravimo i proizvedemo biće prepoznato i dobro prihvaćeno i svijetu, a to će dosvesti do rasta konkurentnosti i unapređenja poljoprivredne proizvodnje"

2075 pregleda 0 komentar(a)
Stijović, Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Stijović, Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Godine iza nas su nam jasno pokazale da je pitanje hrane jedno od najvitalnijih i najznačajnih u svijetu, kako po pitanju proste egzistencije čovječanstva, egzistencije ljudi koji proizvode hranu a isto tako i kao jedno od najvitalnijih bezbjednosnih pitanja, saopštio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore, Aleksandar Stijović.

"Bezbjednost hrane i snadbjevenost tržišta jedan je od ključnih uslova za bezbjednost jedne zemlje", naglasio je Stijović.

On je kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede otvorio regionalni skup o jačanju saradnje u oblastima zdravlja bilja i bezbjednosti hrane u Budvi.

Skup je kako se dodaje u saopštenju, održan pod pokroviteljstvom Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Evropske unije i Vlade Njemačke, i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore.

Stijović je ocijenio da su ovakvi skupovi najbolji način da učimo jedni od drugih, da kroz zajednička iskustva i dogovore dođemo do najboljih rješenja i ojačamo regionalnu saradnju po pitanju zdravlja bilja i kontrole bezbjednosti hrane.

"Svi zajedno moramo dati još veći doprinos da protok bude u skladu sa najvišim standardima zdravlja i bezbjednosti. Na ovaj način sve što napravimo i proizvedemo biće prepoznato i dobro prihvaćeno i svijetu, a to će dosvesti do rasta konkurentnosti i unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Želimo da stvorimo uslove za sve proizvođače da dostignu standard kvaliteta. Želimo da osnažimo institucije da se postigne najviši stepen kontrole i bezbjednosti", rekao je Stijović.

U saopštenju se navodi da je na skupu ocijenjeno da "smo u regionu svi na istom zadatku, a to je stvaranje što boljih uslova za građane, kroz stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta zasnovanog na pravilima i standardima EU".

"Ovo vodi region približavaju i članstvu i tržištu Unije. Rad na izgradnji međusobnog povjerenja i znanja je ključni preduslov za uspješnu regionalnu integraciju, bez koje je nezamisliva integracija u Evropsku uniju. Saradnja u oblastima zdravlja bilja i bezbjednosti hrane je jedan od bitnih segmenata koji će doprinijeti ovom cilju, kroz doprinos izgradnji funkcionalnog regionalnog tržišta", ocijenjeno je na skupu.

Alesandra Viezer, zamjenica šefa Direkcije za regionalnu saradnju i programe za Zapadni Balkan, u Generalnom direktoratu Evropske unije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) je naglasila da eliminisanje trgovinskih barijera direktno poboljšava živote preduzeća i građana.

"Uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta je ključni korak za Zapadni Balkan da ostvari svoj puni ekonomski potencijal. Gospođa Viezer je takođe ponovila da je zajedničko regionalno tržište odskočna daska za zapadni Balkan ka jedinstvenom tržištu EU. Evropska komisija je 2020. godine pokrenula Ekonomski i investicioni plan (EIP) za zapadni Balkan kako bi podstakla ekonomski razvoj regiona i podržala ga na njihovom putu ka EU. „Regionalna ekonomska integracija je od suštinskog značaja da bi se iskoristile sve prednosti Ekonomskog i investicionog plana. Konkretne inicijative poput ovih doprinose našim zajedničkim ciljevima i podržavaju privrede ne samo u njihovim naporima da njeguju sve dublju i inkluzivnu regionalnu ekonomsku saradnju, već i na njihovom putu ka Evropskoj uniji", kazala je ona.

Danijela Gačević, iz CEFTA Sekretarijata je ocijenila da će CEFTA Odluka o olakšavanju trgovine voćem i povrćem podržati povećanje trgovine ne samo u regionu, već i sa EU pošto je u potpunosti usklađena sa pravnim tekovinama EU.

Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u (Otvoreni regionalni fond za spoljnu trgovinu) je ocijenila da su regionalni sastanci uvijek dobra prilika za identifikovanje zajedničkih izazova i konkretnih odgovora na njih, kroz dogovore u pravcu što bolje i efikasnije koordinacije i razmjene informacija između nadležnih institucija.

Ona je naglasila da je oblast zaštite bilja i bezbjednosti hrane jedna od najzahtjevnijih oblasti kontrole i nadzora.

"Primjena kontrola je svakako neophodna i opravdana, ali ono što mi nastojimo da postignemo je da unapredimo primjenu ciljanih kontrola zasnovanih na riziku duž cijelog lanca i samim tim da minimiziramo ili eliminišemo kontrole za sigurnu i bezbjednu robu", rekla je Bošković.

Ona je dodala da kako bi se uspostavili što efikasniji sistemi kontrola potrebni su zajednički napori svih učesnica.

"Ovo podrazumijeva harmonizaciju propisa strane izvoznice sa zahtjevima strane uvoznice, odnosno obije sa EU propisima i standardima. Ti propisi upravo insistiraju na kontrolama baziranim na nivou rizika, planiranju kontrola na osnovu rezultata prethodnih kontrola, efikasnosti i transparentnosti samih procesa kontrola, uz prenošenje značajnog dijela odgovornosti na privredne subjekte. To su okosnice EU sistema zaštite bilja i bezbjednosti hrane. Stoga je integracija regionalnog tržišta kompatibilan proces sa integracijom u EU, to su dvije strane jednog novčića i kao takve su neodvojivi procesi", rekla je Bošković.

Po njenim riječima, najveći doprinos ovakvih sastanaka je upravo u podizanju nivoa međusobnog povjerenja i znanja, kao i odgovornosti i kvaliteta rada svih nadležnih institucija.

"Ovo vodi ka čvršćem uspostavljanju preventivnog pristupa kontroli rizika i većoj spremnosti da se regionalno tržište odbrani od postojećih i budućih izazova vezanih za zaštitu bilja i bezbjednost hrane", zaključila je Bošković.

Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore je ocijenio da Odluka za olakšavanje trgovine voćem i povrćem ima veliki značaj jer veliki dio trgovine u CEFTA-i predstavlja upravo trgovina voćem i povrćem.

"Sve učesnice u prometu voćem i povrćem su ovom odlukom željele da podrže privredni rast cijelog regiona, smanje vrijeme za ulazak proizvoda na tržište, pojednostave kontrole i da brže dopreme voće i povrće do kupaca", rekao je Đoković.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su rekli da su na sastanku, pored crnogorskih predstavnika učestvovali i predstavnici institucija zaduženih za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u CEFTA regionu: Tana Kika, Blendar Skenderi, Goran Perković, Slađana Lukić i Aneta Lambevska, Radu Mustetata.

"Oni su razmatrali zajedničke izazove koji se odnose na regionalne prioritete u oblastima zdravlja bilja i bezbjednosti hrane sa ekspertskim timovima koji su uključeni u implementaciju regionalnih odluka. Na sastanku su usaglašene i smjernice za dalje unapređenje saradnje kako bi se omogućio što efikasniji protok robe u regionu. Posebna pažnja je posvećena harmonizaciji propisa, mjera i saradnje graničnih agencija usmeravajući zemlje regiona ka članstvu u EU. Ovaj sastanak na visokom nivou je organizovan u okviru projekta “Podrška regionalnog ekonomskoj integraciji“, koji ima za cilj da pruži podršku CEFTA strukturama u njihovim naporima da dalje prodube regionalnu ekonomsku integraciju i usklađivanje sa pravnim tekovinama EU", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: