Demokratski front traži da se od naredne godine povećaju koeficijenti na plate zaposlenih ustavnosudskih savjetnika i sekretarima stalnih radnih tijela (odbora) u parlamentu sa sa 10,38, na 13,83 zbog čega su predali amandmane na dopune zakona o zaradama zaposlenih i javnom sektoru. Oni se u ovom zakonu nalaze u grupi poslova C.
Predlagač ovog zakona nije Vlada, nego poslanica DF-a Branka Bošnjak.
O ovim, ali i svim amandmanima koji se tiču predloga budžeta i pratećih zakona za narednu godinu, danas treba da se izjasni Odbor za ekonomiju, finansije i budžet.
Programom “Evropa sad” koji predviđa povećanje zarade u narednoj godini, kako je izračunalo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, predviđeno je povećanje plata svima zaposlenima za prosječno oko 17 odsto. Ako bi se usvojili amandmani DF-a za povećanje ustavnosudskim savjetnicima i sekretarima skupštinskih odbora, oni bi imali dodatno veću platu u odnosu na ovih oko 17 odsto u prosjeku.
Uz to, ustavno sudski savjetnici bi u slučaju usvajanja ovog amandmana bili dodatno privilegovani od grupe sudskih savjetnika koji se nalaze u kategorici “D” u Zakonu o zaradama i čija su koeficijenti za obračun plata 8, kao i druge grupe sudskih savjetnika iz kategorije “C” čiji su isto koeficijenti 10,38.
Usvajanjem ovih amandmana bi se dodatno narušio koncept izjednačavanja zarada u javnom sektoru za iste grupe poslova.
Unija slobodnih sindikata (USS), krajem je predala incijativu Ministarstvu finansija kojom je tražila da se hitno sredi haos sa zaradama u javnom sektoru. USS je predložila da se formira radna grupa koja bi u što kraćem roku uradila izmjene i dopune zakona o zaradama u javnom sektoru, zato što nije postavljen na realne i održive osnove i što se odstupilo od početnog koncepta da se njime ujednače zarade.
Generalni sekretar USS Srđa Keković je “Vijestima” u avgustu rekao da je pod plaštom da se u osnovnom koeficijentu za obračun zarade objedine sva primanja zaposlenih na određenim funkcionerskim pozicijama (naknade za rad u komisijama, savjetima i radnim tijelima), napravljen je neprihvatljiv jaz između najniže i najveće zarade zaposlenih u javnom sektoru, pa je raspon koeficijenata između najniže i najviše zarade koji je bio 7,42, povećan na 10, 64.
”Na taj način zaposleni na poslovima u grupi D, čije zarade su izuzetno niske, dovedeni su u još nepravedniji položaj u odnosu na zarade zaposlenih u grupama poslocva A, B i C. Dakle, nužno je i neophodno smanjiti raspon u zaradama u korist zaposlenih na poslovima u grupi D. Brojnim izmjenama je došlo do izuzetaka i odstupanja, pa su unijeta nova zvanja u grupama poslova A, B i C. Za određene kategorije zaposlenih omogućen je izuzetak, odnosno, da dodatak na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima u visini do 30% osnovne zarade, ne utvrđuje Vlada, nego neki drugi organ. Na taj način došlo je do dovođenja u neravnopravan položaj jednog u odnosu na drugi broj zaposlenih. Kada su u pitanju zaposleni u grupi D, nije prihvatljivo ograničenje da oni ne mogu ostvariti naknadu za rad u komisijama, savjetima i radnim tijelima. Prethodno iz razloga što su njihovi koeficijenti za obračun zarade ostali isti kao i prije donošenja zakona i u njih nijesu ugrađene naknade za rad u komisijima i drugim radnim tijelima, kao što je to bio slučaj sa koeficijentima u grupama poslova A, B i C”, istakao je Keković.
Ministarstvo finansija je nedavno za “Vijesti” saopštilo da je saglasno sa incijativom USS i da su ušli u reformu smanjenja nejednakosti zarada, gdje je priv korak projekat “Evropa sad” gdje će svim zaposlenima u javnom sektoru biti povećane plate.
”Imajući u vidu opredjeljenje Vlade za smanjenjem nejednakosti zarada, reforma će biti implementirana na način da se ograniči rast najvećih zarada, da bi najveći benefit reforme ostvarili zaposleni iz grupe poslova “D” Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”, kazali su u Ministarstvu finansija.
Ujednačiti zarade u sudstvu
U skupštinskoj proceduri su i izmene Zakona o zaradama u javnom sektoru koje je predložila Vlada i na koje su stigli amandmani poslanika DPS -a kojim se traže povećanje koeficijenta za zarade sudijama za prekršaje.
”Sudije sudova za prekršaje nijesu izjednačene u pogledu zarade sa sudijama ostalih sudova istog stepena, već su u pogledu zarada svrstane u niže koeficijente u odnosu na sudije drugih sudova istog stepena, odnosno, sudije osnovnih i viših sudova, da ne pominjemo da su izjednačeni sa sekretarima pojedinih Vladinih radnih tijela”, obrazloženje je amandmana.
Ustavno sudski savjetnici bi u slučaju usvajanja amandmana DF-a bili dodatno privilegovani od grupe sudskih savjetnika koji se nalaze u kategorici "D" u Zakonu o zaradama i čija su koeficijenti za obračun plata 8, kao i druge grupe sudskih savjetnika iz kategorije "C" čiji su isto koeficijenti 10,38
Prema predlogu DPS-a za predsjednika Višeg suda za prekšaje traži se povećanje koeficijenta sa 17,29 na 19,89, dok se za sudije tog suda predlaže povećanje koeficijenta sa 15,99 na 19,02.
Za predsjednika Osnovnog suda za prekršaje se predlaže povećanje koeficijenta sa 15,99 na 19,02, a za sudije ovog suda predlaže se koeficijent 15,56.
”Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru je u cjelini zanemario specifičnosti pojedinih organa, a naročito sudova za prekršaje. Ovim zakonskim rješenjem u velikoj mjeri je narušen je koncept tretmana sudske vlasti međunarodnim standardima i mjerilima napretka u evropskim integracijama. Samim tim, sudije i predsjednici sudova za prekršaje su dovedeni u neravnopravan i degradiran položaj, pri čemu ovakvo rješenje predstavlja izuzetak u sferi zarada sudija”, obrazloženje je amandmana.
Bonus video:
