Nevladine organizacije Bankwatch, Da zaživi selo, Legalis i Eko-tim, uputila je danas Ministarstvu kapitalnih investicija komentare na nacrt koncesionog akta za lokalitet mrkolignitnog uglja “Mataruge” u opština Pljevlja, koji je na javnoj raspravi.
“Analiza opravdanosti ostvarivanja javnog interesa, kao obavezni dio koncesionog akta nije dostavljena uz Nacrt koncesinog akta na razmatranje i javnu raspravu. Ova analiza je od posebne važnosti za ukupnu crnogorsku javnosnost kako bi se uopšte moglo diskutovati i raspravljati o dodjeli koncesije. Stoga, javni interes, koji je osnov za dodjelu koncesija i obavljanje koncesione djelatnosti nije dokazan ili analiza koja to potvrđuje nije data na uvid javnosti. Nije poznato da li je Ministarstvo kapitalnih investicija izradilo ovakav akt, te ukoliko jeste Ministarstvo ga treba učiniti javnim i dostupnim za javno komentarisanje a postojeći nacrt koncesionog akta do tada povući sa javne rasprave”, navode iz grupe Nevladinih organizacija.
Tvrde da je donošenje odluke o izdavanju koncesionih prava na eksploataciju mineralnih sirovina, u konkretnom slučaju mikrolignitnog uglja na lokalitetu Mataruge u suprotnosti je sa nedavnom odlukom Vlade Crne Gore o prestanku daljeg korišćenja uglja nakon 2035. godine.
Crna Gora se ove godine pridružila savezu PPCA (Powering Past Coal Alliance), koji promoviše prelazak sa uglja na čiste izvore energije i najavila da će najkasnije 2035. godine prestati da upotrebljava ugalj u energetske svrhe.
Ukazuju i da je potencijalno donošenje odluke o izdavanju koncesionih prava na eksploataciju uglja na lokalitetu Mataruge u suprotnosti sa strateškim ciljevima Crne Gore u kontekstu evropskih integracija što između ostalog implicira i poštovanje klimatsko-energetskih politika Evropske zajednice.
Ističu da u narednim godinama svaka investicija i napor trebaju biti posvećeni energetskoj tranziciji a ne uvećanju eksploatacije uglja.
Napominju i da je Mataruško polje karstno područje koje se nalazi u slivu Ćehotine, i da je velika vjerovatnoća da podzemne karstne vode završavaju u rijeku Ćehotinu i Otilovičko jezero.
Proboj zagađenih otpadnih voda iz kopa uglja bi zagadio vodu ove rijeke i jezera i time bi se ugrozilo zdravlje građana Pljevalja koji koriste vodu iz Otilovićkog jezera za vodosnabdijevanje, te bi se ugrozio živi svijet u ovom slatkovodnog ekosistemu.
“Sa planiranim otvaranjem ležišta uglja u Matarugama zatvara se svaka mogućnost za ruralni razvoj ovoga područja te mogućnost očuvanja i unaprjeđivanja biološke, geološke i predione raznovrsnosti. Kako je ovo jedan od prvih ciljeva zaštite prirode i kreiranja polaznih osnova za održvu valorizaciju ovog područja u skladu sa zakonitostima prirode, u tom smislu, pokrenut je postupak zaštite gornjeg toka rijeke Ćehotine i očekuje se proglašenje ovog područja zaštićenim u prvom kvartalu naredne godine. Imajući u vidu prednje navedeno, otvaranje ležišta uglja u Matarugama je u koliziji za ciljevima zaštite prirode”, zaključuje se u zajedničkom saopštenju.
Bonus video:
