Ministar kapitalnih investicija (MKI) Mladen Bojanić u intervjuu “Vijestima” najavio je da će zapošljavanja i obuke na naplatnim rampama i drugim radnim mjestima na prvoj dionici auto-puta od Smokovca do Mateševa početi ovog mjeseca i da će taj kadar birati Monteput kome je dodijeljeno upravljanje ovom dionicom.
”Novi upravljački tim Monteputa pokrenuo je odgovarajuće procedure i pripremu za organizovanje sopstvene službe za zimsko održavanje, dok je planirano da se prateći sadržaji (benzinske pumpe, prodavnice.i drugi sadržaji) realizuju putem koncesionog akta koji je u pripremi”, rekao je Bojanić.
Ministar je kazao da je u toku izrada idejnog projekta za drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice sa pratećom dokumentacijom čiji završetak očekuju u prvoj polovini ove godine, nakon čega će se donositi dalje investicione odluke, dok se o tačnoj vrijednosti izgradnje može govoriti tek po završetku idejnog projekta.
On je istakao da advokatski tim koji zastupa državu i Elektroprivredu (EPCG) još nije dobio odgovor od Evropske energetske zajednice (EEZ) u vezi daljeg statusa pljevaljske Termoelektrane, kao i da je potrebno da prođe određeno vrijeme da bi se analizirali poslovni rezulatati nacionalnog avio-prevoznika “Air Montenegro” koji nije zaokružio prvu godinu poslovanja koja je period razvoja i investicija.
Ministar vjeruje da će brodarske kompanije Crnogorska i Barska plovidba profitabilno poslovati u ovoj godini, a ukazuje da poslednje informacije koje dolaze od koncesionara Eni – Novatek u vezi istražnoj bušenja nafte u crnogorskom podmorju nisu optimistične.
Najavljeno je da bi dionica auto-puta od Podgorice do Mateševa mogla biti otvorena za saobraćaj 15. januara. Kada će Monteput formalno preuzeti ovu dionicu na upravljanje, kada će i koliko ljudi biti zaposleno na naplatnim rampama i drugim radnim mjestima?
Na osnovu novog Zakona o putevima i izmjene Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Monteput, prošle godine ovoj kompaniji je formalno dodijeljeno upravljanje prvom dionicom auto-puta u komercijalnoj fazi, odnosno, fazi eksploatacije. Zapošljavanja i obuke će započeti od januara 2022. godine, a menadžment Monteputa će shodno svojim ovlašćenjima izvršiti odabir kadra.
Ko će brinuti o zimskom održavanju ove dionice? Na koji način će na ovoj dionici biti izabrane kompanije koje će imati benzinske pumpe, prodavnice i druge sadržaje?
Nakon sprovedenih analiza, kao i zbog specifičnosti zimskog održavanja autoputa, novi upravljački tim Monteputa pokrenuo je odgovarajuće procedure i pripremu za organizovanje sopstvene službe za zimsko održavanje, dok je planirano da se prateći sadržaji realizuju putem koncesionog akta koji je u pripremi.
Šta je ostalo da se definiše ili razjasni u odnosima između države i izvođača radova na auto-putu kineske kompanije CRBC? Šta kompanija CRBC traži još od države i da li je moguće da taj spor preraste u arbitražu i sudski postupak?
Do sada je od strane Izvođača radova podnešeno više zahtjeva za dodatna plaćanja i dodatni rok realizacije, po raznim osnovama, a koji su prema mišljenju Nadzornog organa (Inženjera) neopravdani.
U toku su relevantne ugovorne procedure i u vezi sa ocjenom opravdanosti zahtjeva Izvođača radova za dodatnim plaćanjima i dodatnim rokom realizacije zbog rada u uslovima globalno izraženih posledica pandemije, što je i povezano sa ocjenom osnovanosti prava investitora za naplatu penala. Prema mišljenju nadzornog organa izvođač radova ima pravo na produženje roka samo po osnovu pandemijskih uslova rada i to do 16. novembra 2020. godine, bez prava na dodatna plaćanja.
Najavljena je mogućnost da one godine počne izgradnja sledeće dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Da li se završava projektna dokumentacija i na koji način planirate da finansirate njenu izgradnju? U procjenama od prije tri-četiri godine navođeno je da će izgradnja ove dionice koštati 273 miliona eura, sada se pominje 400 miliona, zbog čega se desio taj rast cijene?
Kao što je javnosti već poznato u toku je izrada idejnog projekta za dionicu od Mateševa do Andrijevice sa pratećom dokumentacijom, čiji završetak očekujemo u prvoj polovini 2022. godine, nakon čega će se donositi dalje investicione odluke.
Za ovu dionicu je aplicirano prema Evropskoj komisiji putem mehanizma investicionog okvira za Zapadni Balkan sa zahtjevom za dodijeljivanje bespovratnog novca za kofinansiranje izgradnje i konačna odluka zavisi od rezultata nove sveobuhvatne Studije opravdanosti za čitav auto-put, čiji završetak očekujemo u prvoj polovini ove godine.
Prethodne preliminarne procjene vrijednosti izgradnje su bile na osnovu prethodno rađene dokumentacije, koja je bila na nivou idejnog rješenja, pripremljenog prije više od deset godina, od kada su se izmijenili tržišni uslovi. O tačnoj vrijednosti izgradnje može se govoriti tek po završetku idejnog projekta, kao dokumenta sa većim nivoom detaljnosti.
Da li postoje pregovori sa Srbijom i kada se može očekivati izgradnja drugih dionica od Berana do Boljara i sa srbijanske strane od Boljara do Požege?
Sa Srbijom je usaglašen tekst Sporazuma o utvrđivanju kontaktne tačke i predstoji njegovo potpisivanje. Kada je riječ o nastavku auto-puta do granice sa Srbijom, upravo je završeno novo idejno rješenje za dionicu od Andrijevice do Boljara, a prema EK putem mehanizma Investicionog okvira za Zapadni Balkan će se istupiti sa zahtjevom za dodijeljivanje bespovratnog novca za kofinansiranje izrade idejnog projekta i prateće dokumentacije za tu dionicu.
Najavljeno je i da bi uskoro mogla da počne izgradnja brze ceste Sarajevo - Tirana, odnosno kroz Crnu Goru to bi bio dio od Nikšića do Šćepan Polja. Kada se može očekivati početak ove investicije i kako bi ona bila finansirana?
Upravo ažuriranom Jedinstvenom listom prioritetnih infrastrukturnih projekata je obuhvaćen čitav putni pravac na potezu od Podgorice do granice sa Bosnom i Hercegovinom, kao dio putnog pravca Podgorica - Sarajevo koji je prepoznat u Ekonomskom i investicionom planu EK za Zapadni Balkan od 6. oktobra 2020. godine.
Ako govorimo konkretno o dionici od Šćepan Polja do Plužina, kao najzahtijevnijoj u tehničkom smislu, uz podršku EK u završnoj fazi je izrada glavnog projekta, po čijem okončanju će se donositi dalje investicione odluke. S obzirom da samo izgradnja ove dionice košta oko 156 miliona, razmisliće se o njenoj faznoj izgradnji, kako bi se smanjio godišnji fiskalni pritisak.
U kojoj fazi je planiranje jadransko-jonskog auto-puta kroz Crnu Goru, kao i brze ceste kroz primorske opštine? Kada se može očekivati realizacija?
Potrebno je prvo da se podsjetimo i razjasnimo razliku između dva projekta. Još uvijek važećim Prostornim planom Crne Gore prepoznata su dva projekta Jadransko – jonski auto-put koji povezuje Crnu Goru sa Bosnom i Hercegovinom i Albanijom (javnosti poznat kao Jadransko - jonski auto-put - kontinentalna varijanta) i Brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja (javnosti poznat kao Jadransko-jonski auto-put - primorska varijanta) koja se sastoji od niza obilaznica oko primorskih opština i koja je od 2015. godine, kao dio tzv. “Plavog auto-puta” i dio indikativnog proširenja Mediteranskog koridora na prostoru Zapadnog Balkana.
U toku je izrada idejnog projekta za obilaznicu oko Budve, kao dijela “Plavog autoputa”, obuhvaćenog i Ekonomskim i investicionim planom EK za Zapadni Balkan od 6. oktobra 2021. godine. Završetak idejnog projekta se očekuje u prvoj polovini ove godini, nakon čega će se donositi dalje investicione odluke, dok za Jadransko-jonski auto-put – kontinentalna varijanta postoji samo idejno rješenje rađeno u sklopu Studije opravdanosti izgradnje dva auto-puta u Crnoj Gori, koja je kao država potpisnica u obavezi da u cjelosti primijeni odredbe ugovora o osnivanju Transportne zajednice Jugoistočne Evrope i Sporazuma o vladinim nabavkama pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Početkom ove godine se očekuje izrada idejnih rješenja alternativnih koridora obilaznice oko Budve shodno preporukama Prostornog plana posebne namjene za obalno područij, nakon čega će se pristupiti i završetku pripreme Studije procjene uticaja na baštinu vezano za prelaz preko Bokokotorskog zaliva, kako bi se utvrdila i konačna trasa projekta brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja i riješile decenijske dileme.
Dokle se stiglo u pregovorima sa EEZ oko statusa Termoelektrane Pljevlja? Da li očekujete da nam dozvole njen dalji rad uz obaveznu rekonstrukciju? Kada se može očekivati početak njene rekonstrukcije?
Advokatski tim koji zastupa EPCG i državu, izjasnio se prema EEZ, međutim odgovor od EEZ do sada nije dobijen. Sa druge strane, rukovodstvo EPCG se odlučilo za raspisivanje tendera za dodatne radove na ekološkoj rekonstrukciji. Na osnovu njihovih planova početak radova se očekuje u drugom kvartalu(april-jun) 2022. godine. Ovo pitanje je otvorilo mnoge teme i izazvalo komentare stručne i laičke javnosti.
Da li se može očekivati na naredne godine, ako dođe do smanjenja epidemiološke krize, novi avio-prevoznik “Air Montenegro” postane održiva kompanija i šta bi još trebalo uraditi da se to desi?
Kompanija “Air Montenegro” je osnovana u februaru 2021.godine i još uvijek nije zaokružila prvu godinu poslovanja. Početak poslovanja, u svakom biznisu pa i u avijaciji, predstavlja period investicija i razvoja, pa je samim tim nephodno da prođe određeno vrijeme kako bismo analizirali poslovne rezulatate. Pandemija je imala jako velik uticaj na svjetsku ekonomiju, u prvom naletu na avio-industiju, a svjedoci smo koliko još uvijek utiče na turizam, koji je za Crnu Goru glavna privredna grana. Tek kada se stabilizuje epidemiološka situacija, možemo praviti projekcije rezultata.
Ako uzmemo u obzir turističku industriju koja se značajno širi, posebno u posljednjih nekoliko godina i koja ima tendenciju daljeg rasta Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji je od krucijalnog značaja da posjeduje nacionalnu avio-kompaniju, koja će poslovati po tržišnim uslovima. Jedan od zadataka te kompanije je da napravi najefikasniji model poslovanja i Crnu Goru učini dostupnijom turistima iz zemalja centralne, zapadne i sjeverne Evrope sa ciljem produženja ljetnje sezone.
Neophodno je da Vlada u svojstvu osnivača prati razvoj nove nacionalne avio-kompanije koja će definisati adektvatan model poslovanja u skladu sa standardima krovnih institucija iz oblasti avijacije. U pitanju je dugoročna investicija države u infrastrukturu i država će, u zakonski definisanim okvirima, podržati ovaj projekat jer je on u interesu države Crne Gore i svih njenih građana.
Šta se dešava u pregovorima sa zainteresovanim zakupcima da aerodrome? Da li će taj postupak biti nastavljen i od čega to zavisi?
Kada je koncesija vazdušnih luka u pitanju, u oktobru prošle godine MKI je zajedno sa Aerodromima (ACG) organizovalo konferenciju sa kvalifikovanim ponuđačima, kojoj su prisustvovali predstavnici tri renomirane kompanije.
Tom prilikom, shodno ranije utvrđenoj agendi, svaka od ovih kompanija bila je u prilici da predstavi svoje viđenje i planove za ACG u okviru pomenutog projekta. Svi kvalifikovani ponuđači su potvrdili spremnost da nastave sa postupkom u skladu sa uslovima iz pretkvalifikacione faze tendera, izuzev južno-koreanskog operatora aerodroma, kompanije Incheon, koji je zatražio da Vlada sagleda mogućnost smanjenja ili uklanjanja zahtjeva za jednokratnom koncesionom naknadom.
Na osnovu predstavljenih prezentacija i informacija dobijenih kroz neposrednu komunikaciju sa predstavnicima kvalifikovanih ponuđača, resorono ministarstvo, zajedno sa relevantnim institucijama (ministarstvima finansija i ekonomskog razvoja), sada je u mogućnosti da detaljnije sagleda raspoloživa rješenja i o tome dostavi informaciju Vladi koja je krajnja istanca koja odlučuje o nastavku ili prekidu tog projekta.
Premda, u skladu sa Zakonom o koncesijama ovaj projekat ne podliježe saglasnosti Skupštine, imajući u vidu krucijalni značaj istog, resorno ministarstvo je stava da u donošenje konačne odluke treba da budu inkorporirani i predstavnici parlamentarnih klubova Skupštine.
Očekujemo pozitivno poslovanje Barske i Crnogorske plovidbe
Nove uprave Barske i Crnogorske plovidba uspjele su da ugovore značajno povoljnije cijene zakupa brodova nego što je to ranije bio slučaj. Da li očekujete da ove godine brodarske kompanije pozitivno posluju i da li se planira njihovo restrukturiranje ili spajanje u jednu kompaniju?
Aktuelne cijene prevoza tereta brodovima na svjetskom tržištu su na najvećem ili skoro najvećem nivou koji je ikada zabilježen. Cijene se mijenjaju gotovo svakodnevno, ali s obzirom na visinu cijena najma brodova Barske i Crnogorske plovidbe, očekujemo da će 2022. biti godina kada će obje kompanije pozitivno poslovati.
Pomorski prevoz je trenutno izuzetno profitabilna djelatnost, a vrlo je nezahvalno prognozirati do kog će trenutka ova situacija trajati. Najveći uticaj na formiranje visine najamnine imaju godine starosti broda i dnevna potrošnja goriva, pogotovo kada dolazi do stabilizacije cijena nafte na svjetskom tržištu.U planu je rad na restruktuiranju ovih kompanija u cilju maksimizacije povraćaja uloženog novca u kupovinu sva četiri broda.
Informacije u vezi istražnog bušenja za naftu nijesu optimistične
U kojoj fazi je istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju? Ako biste sada dobili rezultate da u podmorju ima dovoljno komercijalnih rezervi nafte i gasa, koliko bi vremena trebalo do njihove eksploatacije i koristi po državni budžet?
Poslednje informacije koje dolaze od koncesionara Eni – Novatek nisu optimistične. Tokom čitave operacije istražnog bušenja, parametri do kojih je dolazio koncesionar ukazivali su na to da će nafta u količinama isplativim za eksploataciju biti pronađena. Međutim, nakon ulaska u samo ležište, parametri su pokazali značajno drugačiju sliku i sada čekamo zvanični izvještaj koncesionara.
Nakon toga biće poznato da li će koncesionar nastaviti istraživanja ili će ona biti obustavljena. Uz to, na pragu smo realizacije drugog koncesionog ugovora sa Energeanom koji bi, ako bi se odvijalo po planu, počeo da se realizuje početkom drugog kvartala 2022. godine, a koji je vezan za gasni prospekt.
Ako bi se našle dovoljne rezerve gasa, da li bi se krenulo u gasifikaciju Crne Gore i izgradnju gasnih elektrana i gdje su one planirane?
Ako bi se potvrdile ekonomične količine gasa, pristupilo bi se izgradnji gasnih objekata i gasifikaciji, u prvom redu priobalnog dijela i Podgorice. EPCG je raspisala tender za izradu gasne studije koja će u fokusu imati gasne objekte u Baru, u Podgorici (u okviru aluminijskog kombinata), Lastvi i u Pljevljima.
Bonus video:
