Država ne bi bila u plusu 13, već u minisu najmanje četiri miliona

Novi zakon o kocki gasi hiljadu radnih mjesta

Analiza Udruženja priređivača LIGA pokazala da dvije trećine ne bi izdržale drastično uvećane naknade za 60 i 100 odsto, kao i da država ne bi bila u plusu za 13 miliona, već u minisu za najmanje četiri miliona

47673 pregleda 309 reakcija 118 komentar(a)
Aktivno 40-ak firmi registrovanih za igre na sreću koje zapošljavaju  oko 3.000 radnika, Foto: Shutterstock.com
Aktivno 40-ak firmi registrovanih za igre na sreću koje zapošljavaju oko 3.000 radnika, Foto: Shutterstock.com

Ukoliko se usvoje predlozi o drastičnom povećanju koncesionih naknada za igre na sreću, to će dovesti do zatvaranja dvije trećine kladioničarskih mjesta i otpuštanja oko hiljadu radnika. Prihod od koncesije neće porasti sa 12 miliona iz 2020. na planiranih 25 miliona u ovoj godine, već će zbog zatvaranja i nemogućnosti rada najvećeg broja priređivača pasti za najmanje četiri miliona eura.

To pokazuje analiza Udruženja priređivača igara na sreću LIGA, na osnovu predloga Zakona o igrama na sreću Ministarstva finansija kojeg su “Vijesti” objavile prošle sedmice. Prema podacima iz privrednog registra, sada je aktivno oko 40-ak firmi registrovanih za igre na sreću koje zapošljavaju oko tri hiljade radnika.

Iz Udruženja navode da ih niko nije konsultovao prilikom izrade zakona, da su tokom javne rasprave poslali veliki broj primjedbi, da je javna rasprava nakon produženja završena u maju prošle godine, a da izvještaj sa nje još nije objavljen iako je zakonski rok 15 dana. Takođe iz Ministarstva im nisu odgovorili na brojne dopise.

”Iz medijskih natpisa obaviješteni smo da se predviđaju brojne novine za našu djelatnost u vidu značajnog povećanja naknada za kladioničke igre i to sa 500 eura na 800 eura u fiksnom dijelu po kladioničarskom mjestu i povećanje varijabilnog dijela naknade sa 10 na 20 odsto, na osnovicu koju čini razlika uplate i isplate. Povećanje fiksne naknade u iznosu od 60 odsto i istovremeno povećanje i varijabilne naknade za 100 odsto je enormno fiskalno opterećenje za priređivače kladioničkih igara koje neće dati željene efekte za Budžet, već će rezultirati zatvaranjem objekata i fiskalnom evazijom. Ovoliko veliko fiskalno opterećenje ne poznaju ni uporedna zakonodavstva iz regiona. Naime, prema Zakonu o igrama na sreću u Srbiji, naknade za priređivanje kladioničkih igara iznosi 550 eura po kladionici u dinarskoj protivrijednosti u fiksnom dijelu i 15 odsto od razlike uplate i isplate u varijabilnom dijelu”, naveli su iz LIGE.

Uvođenje mjera kontrole spiskova građanima kojima se ovim predlogom zabranjuje učešće u igrama na sreću, poput korisnika materijalnog obezbjeđenja, studenata koji dobijaju stipendiju, osoba koje neplaćaju alimentaciju i slično, uslovilo bi, kako smatraju u LIGI, neophodno angažovanje još ljudstva u svakom objektu, što bi uz značajan porast koncesionih naknada za konačan rezultat imalo nerentabilno poslovanje mnogih priređivača.

”Prema procjenama ovi efekti će usloviti zatvaranje dvije trećine dosadašnjih objekata i smanjenje prihoda budžeta. Uz to jedan broj privrednih subjekata iz ove djelatnosti neće biti u mogućnosti da nastavi svoje poslovanje uz najavljene novine u ovoj djelatnosti. Zatvaranje velikog broja objekata znači i gubitak radnih mjesta, po svakoj kladioici minimum tri radna mjesta, što bi u krajnjem rezultiralo gubitkom preko 1.000 radnih mjesta. Na primjer, prema evidenciji Uprave za igre na sreću na dan 15.12. 2020. godine u Crnoj Gori je poslovalo 16 privrednih društava za kladioničarske ige sa ukupno 1.027 kladionica. Zatvaranje dvije trećine objekata značilo bi zatvaranje 684 kladionice. Zatvaranje ovolikog broja objekata uslovilo bi gubitak prihoda Budžeta - 684 zatvorene kladionice puta 500 eura mjesečno, što je 342.000 eura na mjesečnom nivou, samo u fiksnoj naknadi, odnosno 4.104.000 eura na godišnjem nivou”, saopštili su iz ovog Udruženja.

Oni navode da bi u uslovima zatvaranja velikog broja kladionica očekivano da igrači promijene kanale uplate i usmjere se na korišćenje internet sajtova za klađenje, gdje ne postoji mogućnost potpune blokade stranih sajtova, što bi uslovilo i značajan odliv novca u inostranstvo.

”Uz to prihodi budžeta u proteklih osam godina od kladionica bili na nivou od 49,6 miliona eura, dok su od internet priređivanja bili znatno manji i iznosili 8,9 miliona. Sve navedeno govori u prilog stavu da će prihodi budžeta biti znatno manji i usloviti odliv novca u inostranstvo”, naveli su iz Udruženja.

Smatraju da odnos države prema ovoj djelatnosti nije adekvatan.

”Uzimajući u obzir da su kompanije koje se bave igrama na sreću u periodu od 2013. godine do zaključno sa 2020. godinom samo po osnovu koncesionih naknada uplatili u državni budžet 88,45 miliona eura, pri čemu zapošljavaju 3.000 ljudi omogućuju egzistenciju njima i njihovim porodicama”, smatraju u LIGI.

Oni navode da je pad prihoda budžeta od igara na sreću u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu iznosi 25 odsto odnosno sa 15,8 miliona na 11,9 miliona.

”Prema procjenama, gotovo 500 ljudi je izgubilo radno mjesto u djelatnosti igara na sreću. Nadalje, privredni subjekti iz ovog sektora nisu imali pomoć države tokom 2021. godine, ni kada su u pitanju subvencije za zaposlene usljed zatvaranja objekata tokom primjene mjera za sprečavanje COVID-19, niti su oslobađeni plaćanja fiksnih koncesionih naknada čak niti u periodu zatvorenosti objekata usljed primjene epidemioloških mjera”, naveli su iz Udruženja.

Montenegro Bet: Mogli bismo izdržati minimalno povećanje koncesija

Iz drugog Udruženje priređivača igara na sreću “Montenegro Bet” “Vijestima su kazali da su prošle godine tokom javne rasprave o nacrtu zakona dostavili svoje predloge, kritike i sugestije radnoj grupi.

”Izvještaj sa javne rasprave nismo dobili i koliko je nama poznato on još nije zvanično objavljen. Infomacije koje su se pojavile u novinama ne bi smo mogli da komentarišemo jer mi nemamo takve informacije. Zvaničan i krajnji izvještaj radne grupe kao i nacrt novog zakona o igrama na sreću koji bi trebalo da proistekne iz zaključka rada radne grupe nisu poznati, jer nisu nigdje ni objavljeni. Ekonomsku analizu smo uradili u odnosu na predlog koji smo dostavili radnoj grupi i ono je predvidjelo minimalno povećanje svih koncesija i poreza upravo zbog krize u kojoj se nalazimo, a kako bi se sačuvala sva radna mjesta. Zvanično ćemo se oglasiti onda kada Ministarstvo finansija ili Vlada objave predlog novog zakona o igrama na sreću”, naveli su iz “Montenegro Beta”.

Većina nacrta izmijenjena, treba povući zakon

Iz Udruženja LIGA navode da je većina članova zakona promijenjena u odnosu na nacrt u netransparentnoj proceduri i da su ispunjeni uslovi da se on povuče.

”Zakonski tekst koji je dat na javnu raspravu, a na koji je u međuvremenu dostavljeno, koliko smo u saznanju, preko 400 predloga, primjedbi i sugestija, mora biti povučen, u skladu sa važećim Pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa objavljenih u Službenom listu Crne Gore i koja se obavezno primjenjuju prilikom izrade propisa. Navedenim Pravilima za izradu propisa utvrđeno da: “Ako se više od polovine članova osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novog propisa”. Polazeći od navednog, smatramo da je najoptimalnije rješenje povlačenje ovog teksta sa javne rasprave”, naveli su iz Udruženja LIGA.