"kompleksan zadatak koji pripada svima"

Kasalica: Promptno iznaći druga tržišta za crnogorski turistički proizvod

"Crnogorski privrednici su otpočeli pripreme za ljetnju turističku sezonu koja već mora da uključi potrebu rekalibracije zbog nedolaska turista sa ukrajinskog i ruskog tržišta“, rekla je Kasalica

3847 pregleda 1 komentar(a)
Budva (Ilustracija), Foto: Vuk Lajović
Budva (Ilustracija), Foto: Vuk Lajović

Crnogorski privrednici su otpočeli pripreme za ljetnju turističku sezonu koja već mora da uključi potrebu rekalibracije zbog nedolaska ukrajinskih i ruskih turista, kao i mehanizme promptnog iznalaženja ostalih tržišta za crnogorski turistički proizvod, smatra ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Ona je agenciji Mina-business kazala da, iako je u okruženju rata turizam industrija ograničenih pozitivnih dometa, Crna Gora treba sezonu prihoda snažnijih od 2019, kako bi se javne finansije stabilizovale nakon nedovoljno izmjerenih efekata uvođenja izmijenjene minimalne cijene rada.

„Ovo je set kompleksnih zadataka koji pripadaju svim institucijama i svim građanima i privrednicima u zemlji“, rekla je Kasalica, odgovarajući na pitanje kakav uticaj bi rusko-ukrajinski sukob mogao imati na Crnu Goru.

Ona je navela i da u prvoj ravni trgovinske saradnje, Crna Gora nije zavisna od tekućeg sukoba.

"No, crnogorski privrednici su otpočeli pripreme za ljetnju turističku sezonu koja već mora da uključi potrebu rekalibracije zbog nedolaska turista sa ukrajinskog i ruskog tržišta“, rekla je Kasalica.

Prema njenim riječima, Crna Gora, takođe, nema instrumente da anticipativno umanjuje efekte uvoznih eksternih šokova, čak ni kad se zakašnjelo iz fiskalne sfere smanje akcize na gorivo.

„Ukoliko kriza na globalnom nivou potraje, stižu i otežani modeli nabavke, a Crna Gora uvozi skoro 90 odsto svojih potreba za prehrambenim artiklima i slično“, dodala je Kasalica.

Ona je, komentarišući uticaj ruskog napada na Ukrajinu na svjetsku ekonomiju, kazala da će geostrateški jutarnji napad na suverenitet Ukrajine izazvati značajne ekonomske poremećaje u globalnoj ekonomiji.

„Ukrajina je jedno od poljoprivrednih izvorišta Evrope, istovremeno je održivo-razvijena industrijska ekonomija među zemljama u razvoju, koja je iz oporavka od posljedica upravljanja krizom javnog zdravlja, ušla u neizvjestan period bilo kakve održivosti u ekonomiji“, navela je Kasalica.

Tržište potrošnje od 40-ak miliona stanovnika srednjeg dohotka (14 hiljada dolara ppp) može, kako smatra, izazvati strukturne poremećaje razvoja Evrope za dugi niz godina.

„Naravno, poremećaji na regionalnom i globalnom nivou u ekonomiji Rusije mogu biti još dramatičniji. Kad se dese ovakve situacije, laički je očigledno da je svakom-simboličkom-siloviku-politike cilj da osiromaši što veći broj onih koji primaju srednje dohotke, i svede ekonomiju svoje ali i susjednih država na kosture bez pomaka“, rekla je Kasalica.

Prema njenim riječima, svjetska ekonomija je već djelimično ukalkulisala višemjesečne prijetnje kao parametre u modele razvoja, tako da u prvom udaru ne bi trebalo da bude značajnih uznemiravanja.

„Međutim, cijena nafte je prešla psihološku granicu od preko 100 USD po barelu, nakon koje su ekonomska predviđanja svedena na dnevne nivoe. Toliki uticaj neizvjesnosti ekonomije ne trpe, pa se u realnosti svi poslovni planovi globalno i regionalno sagledavano oko ove i naredne godine u većini mogu svesti na puko preživljavanje“, saopštila je Kasalica.

Tekuća globalna očekivanja oko inflacije su, kako smatra, djelimično izazvana cijenom nafte, a najviše geostrateškim uticajima na cijene energenata. Kako su cijene prethodne dvije godine ostale skoro na istom nivou, nije postojao realni ekonomski razlog da se prvi talas potražnje za inputima nakon opravka planova proizvodnje ovako brzo odrazi na krajnju potrošnju.

„Kako se to desilo, a što je suprotno naučenom/doživljenom iz Velike finansijske recesije, inflacija može da završi u prostoru “poreza za siromašne“, a kad se uđe u stope koje nijesu pokazatelji ekonomskog već netransparentog i nerazvojnog, posebno kod ekonomija koje imaju štamparije novca i/ili su višak novca koji je bez zastoja štampan u prethodnim godinama nerazvojno i neinkluzivno sprovele na tržište kapitala ili na statističko “spavanje“ u bankama“, rekla je Kasalica.

Crnogorska ekonomija je, kako je zaključila, zbog uvezenog novčanog repera sačuvana ovog rizika, što je iz psiholoških razloga važno.