Nurković tri godine nije vidio da fali petlja

U Monteputu od 2014. postoji služba za upravljanje izgradnjom autoputa. Nurković dobijao platu i naknade da ih kontroliše
105 pregleda 23 komentar(a)
Osman Nurković, Foto: Savo Prelević
Osman Nurković, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 23.10.2017. 17:31h

Sadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković od avgusta 2014. godine, kao tadašnji izvršni direktor Monteputa, bio je nadležan i za kontrolu projektovanja i izgradnje prioritetne dionice autoputa Smokovac - Mateševo, a taj “povećani obim posla” bio je jedno od obrazloženja da bi dobijao posebne naknade od 2.800 eura iz profita Monteputa.

Vlada je 7. avgusta 2014. godine donijela odluku da u okviru Monteputa osnuje poslovnu jedinicu za upravljanje projektom izgradnje autoputa Bar - Boljare. Nadzor nad radom poslovne jedinice imali su izvršni direktor i Odbor direktora Monteputa, čiji su članovi takođe primali dodatnu naknadu.

Nakon što su “Vijesti” prije mjesec dana objavili da petlja “Smokovac” nije dio ponude iz ugovora o izgradnji dionice Smokovac - Mateševo i da kineski izvođač CRBS traži da mu ona bude dodatno plaćena, Nurković je prvo kazao da Vlada smatra da je ova petlja dio ugovorene cijene o 809 miliona i da je formirao komisiju koja to treba da utvrdi.

Nurković je bio izvršni direktor Monteputa do kraja 2016. godine kada je postao ministar i u opisu posla, za koji je dobijao platu i posebnu naknadu, bilo mu je da zna sve o ovom projektu.

On je tada kazao da je problem nastao zbog nedefinisanosti ugovora koji je potpisan tri godine ranije i koji je on trebalo da nadzire.

Nurković je za mjesec dana promjenio priču i u intervjuu agenciji Mina, koji je juče objavljen, tvrdi da petlja “Smokovac” nije dio prioritetne dionice.

“U idejnom projektu koji je rađen na osnovu Detaljnog prostornog plana autoputa Bar-Boljare i generalnog projekta ove dionice, definisan je početak dionice Smokovac-Mateševo od stacionaže 0+000 kilometara iza petlje 'Smokovac', tako da petlja nije ni bila sastavni dio idejnog projekta”, rekao je Nurković u jučerašnjem intervjuu.

Da li promjena mišljenja znači da je ministar tek sada počeo da čita idejni projekat i ponudu, iako je za taj posao tri godine primao platu i naknadu, ostaje nejasno jer Nurković već mjesec dana odbija da odgovori na pitanja “Vijesti” o ovom problemu.

Nurković je juče kazao da će petlju fazno graditi kao dio buduće dionice Smokovac-Tološi-Farmaci a da će sada napraviti samo priključak na dionicu Smokovac-Mateševo. On je kazao i da razmatru gradnje novih dionica po modelima koji neće podrazumijevati novo zaduženje države.

MA neće u stečaj, druga rješenja ministar ne pominje

Nurković je kazao da je stanje u Montenegro erlajnsu (MA) jako složeno, ali da sa menadžmentom MA i Ministarstvom finansija, traže održivo i dugoročno rješenje.

Poslanik SDP-a Raško Konjević u četvrtak je u emisiji “Načisto” na TV Vijesti kazao da Ministarstvo tajno priprema leks-specijalis zakon kojim će Vlada preuzeti sve dugove MA a zatim će prodati kompaniju.

Nurković nakon toga za “Vijesti” nije želio da komentariše tu informaciju. On je juče ponovio stav da Vlada ne ne razmatra opciju stečaja.

Konjević je ranije objavio podatke da je Vlada u junu MA dala nezakonitu državnu pomoć od 2,2 miliona a zatim u septembru još 2,3 miliona. Akumulirani gubici MA su 71 milion eura i duplo su veći od imovine te kompanije.

Aerodromima potreban novac, a država ne može da se zaduži

Nurković je govoreći o modelima valorizacije Aerodroma Crne Gore, kazao da intenzivno rade na iznalaženju optimalnog razvojnog rješenja.

“Postoje jako dobri primjeri modela saradnje i investicionih ulaganja kada govorimo o dugoročnom partnerstvu, u okruženju i Evropi. Nedavna posjeta Skoplju i sastanak sa predstavnicima turske kompanije TAV, koja od 2012. godine upravlja aerodromom Aleksandar Makedonski bili su odlična prilika da se uvjerim u uspješnost takvog modela valorizacije”, naveo je Nurković.

On je naveo da je Aerodromima potreban novac za dalji razvoj i da država ima ograničenja da se dalje zadužuje zbog čega traže model partnerstva sa privatnim sektorom u vidu zakupa.

Bonus video: