Na Košljunu može nići "pola Starog grada"

Izdatim UTU omogućeno je da vile imaju od tri do šest etaža, uključujući suteren i prizemlje

46296 pregleda 74 reakcija 29 komentar(a)
Brdo Košljun na ulazu u Budvu, Foto: Vuk Lajović
Brdo Košljun na ulazu u Budvu, Foto: Vuk Lajović

Sekretarijat za urbanizam Opštine Budva izdao je podgoričkoj kompaniji “HoldCo east” urbanističko-tehničke uslove (UTU) kojim je predviđeno da se na parceli od dva hektara na samom ulazu u Budvu može graditi rezidencijalni kompleks od 41 vile.

Riječ je o nekadašnjem zemljištu firme “Global Montenegro”, predsjednika države Mila Đukanovića.

Kako se navodi u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid, pozivajući se na planski dokument DUP “Podkošljun” koji je još na snazi, na zemljišnom kompleksu može da se izgradi ukupno 29.591 kvadrata bruto-građevinske površine, što je polovina kvadrature Starog grada.

Izdatim UTU omogućeno je da vile imaju od tri do šest etaža, uključujući suteren i prizemlje.

Površina pod objektom ne smije da bude manja od 80 kvadrata, a omogućena je fazna gradnja.

Ostaje da se vidi da li će “HoldCo east” nakon dobijenih UTU raditi i idejno rješenje, odnosno da li namjerava da gradi na placu, ili, kao što to čine mnogi u Budvi koji namjeravju da prodaju imovinu, budućim vlasnicima predoči šta je na tom lokalitetu moguće da se gradi.

Krajem septembra prošle godine, partnerska kompanija Đukanovića i njegovog kuma Vuka Rajkovića “Global Montenegro” ostala je bez vlasništva nad 20 hiljada kvadrata zemlje u podnožju brda Košljun, kada se u katastru uknjižila firma “HoldCo east”, koja je krajem 2020. na sebe preuzela sve kreditne obaveze. To je učinjeno jer Đukanovićeva firma nije vratila milionske kreditne obaveze, na koliko se “Global Montenegro” zadužo prije deceniju i po kada je trgovao plac od mještana.

Svih prethodnih godina Đukanović i Rajković nijesu tražili UTU, odnosno nijesu imali namjeru da grade na placu koji je 2008. urbanizovala tadašnja opštinska DPS-SDP vlast, a koja je donijela kontroverzni DUP “Podkošljun” ispunjavajući želje vlasnika zemlje.

Još u novembru 2020. godine, kompanija “HoldCo east” je upisala teret na zemljišni kompleks, navodeći da je povjerilac kredita od pet miliona eura, koji je 2007. uzeo “Global Montenegro” za kupovinu 20 hiljada kvadrata zemlje.

Ta podgorička kompanija je 18. novembra 2020. u katastarsku evidenciju Uprave za katastar i državnu imovinu upisala hipoteku i time blokirala Đukanovićevu zemlju.

”Hipoteka u iznosu od 5.000.000 eura, upisuje hipotekarni povjerilac ‘Holdco east’ sa zabranom otuđenja bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca”, pisalo je tada u listu nepokretnosti.

5 miliona eura zadužila se Đukanovićeva kompanija za kupovinu zemljišta na Košljunu

Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), firmu je osnovala “Seta Montenegro”. Izvršni direktor je sada Uglješa Vučinić, koji je zamijenio Ivana Popovića, dok su ovlašćeni zastupnici Mabry Patrick Thomas i Stramel Jason Brian.

Kako su “ Vijesti” ranije objavile, “Seta Montenegro” i “Hedco east” su prije tri i po godine preuzele faktoring kompaniju “Heta”, bivši “Hypo lizing”, a koja je formalno ugašena u julu pretprošle godine. Za to preuzimanje morala je Agencija za zaštitu konkurencije da daje saglasnost, što je i učinila u febuaru 2018.

”Global Montenegro” je prije 15 godina uzeo kredit od Hypo Alpe Adria banke, a kako ga nije vraćao, banka je potraživanje prenijela na svoju faktoring kompaniju “Heta” koja je upisala hipoteku na sebe.

Lider DPS-a je sa Rajkovićem osnovao firmu “Global Montenegro”, koja je trgovala zemljišni kompleks u Budvi krajem februara 2007. od starobudvanske porodice. Đukanović je u nekoliko navrata objašnjavao da je firma novac za kupovinu atraktivnog kompleksa obezbijedila zahvaljujući kreditu od pet miliona eura koji je podigao kod Hipo Alpe Adria banke (sada Adiko banka).

Kredit je uzet 14. februara 2008. godine, a godinu kasnije aneksom ugovora bio je “premješten” u nadležnost “Hypo Alpe Adria Bank Development”. Banka je svih prethodnih godina imala upisanu hipoteku na zemljištu, da bi početkom marta prošle godine kredit bio ustupljen “Heta Asset Resolution”, koja je upisala hipoteku na pet miliona eura sa zabranom otuđenja.

Da je DUP” Podkošljun” napravio urbanistički haos, te da je njegovim izmjenama i dopunama nekadašnja DPS uprava grada namjeravala potpuno da betonizira područje ispod brda Košljun, saglasili su se nakadašnji ministri održivog razvoja Branimir Gvozdenović i Pavle Radulović.

Oba funkcionera DPS-a odbili su da daju saglasnost na izmjene i dopune DUP-a.

Radulović je odbio da izda saglasnost odmah nakon što je 2017. stupio na funkciju jer, kako je obrazloženo, nije postupljeno u skladu sa prethodnim primjedbama Ministarstva.

Ministarstvo na čijem je čelu bio Gvozdenović odbilo je 2016. da izda saglasnost jer je Opština, kako su naveli, ucrtala 330.000 kvadrata stambeno-poslovnog prostora više nego što je predviđeno planom višeg reda.

DUP “Podkošljun” Opština je donijela u avgustu 2008.

Predsjednik “kratak” 57 hiljada eura na ime poreza

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja prihvatilo je žalbu Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Budva, te poništilo rješenje budvanskog katastra koji je odbilo da upiše hipoteku na zemlju Đukanovićeve kompanije na ime poreza, već je uknjižilo nekretninu na firmu “ HoldCo east”.

Ministarstvo je vratilo zahtjev na ponovni postupak.

Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva podnijela je žalbu budvanskom katastru jer nije upisao hipoteku zbog poreskog duga na 20 hiljada kvadrata u podnožju brda Košljun, kada je bio u vlasništvu Đukanovićeve kompanije.

Đukanović je ostao bez zemljišnog kompleksa 9. septembra prošle godine kada se na na atraktivnu parcelu uknjižio “HoldCo east”.

Iako je Uprava lokalnih javnih prihoda još 6. septembra podnijela rješenje da se zemlja blokira i upiše hipoteka, budvanski katastar je tri dana kasnije preknjižio kompleks na firmu “HoldCo east”, čime je Opština ostala kratkih rukava da ne može upisati hipoteku i na taj način se osigurati da će Đukanovićeva firma platiti poreski dug.

Uprava lokalnih javnih prihoda je po službenoj dužnosti pokrenula postupak prinudne naplate 57 hiljada eura duga na ime poreza na nepokretnost od Đukanovićeve kompanije.

Bonus video: