ŽICG: Tuže nas i osobe koje tada nisu ni radile

Iz ŽICG su “Vijestima” kazali da je Vujović, koji zastupa radnike, podnio tužbe u kojima tvrdi i da su pogrešno obračunati za rad tokom praznika, u periodu u kome su pojedini zaposleni bili na bolovanju. Vujović je sa druge strane “Vijestima” istakao da su navodi ŽICG netačni, te imaju za cilj da svoje greške koje su dovele do sudskih postupaka prebace na tužioce i advokata

14655 pregleda 65 reakcija 3 komentar(a)
Tužbama prethodila neuspjela medijacija, sporno i ko je za nju kriv: (ilustracija, Foto: BORIS PEJOVIC
Tužbama prethodila neuspjela medijacija, sporno i ko je za nju kriv: (ilustracija, Foto: BORIS PEJOVIC

Od 585 tužbi koji su radnici Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) u ovoj godini podnijeli protiv te državne kompanije, tražeći da im se nadoknadi rad za državne i vjerske praznike, postoji veći broj tužbi u kojima advokat Bojan Vujović tvrdi da su radnici pogrešno obračunati i u čije ime potražuje naknadu, dok iz ŽICG navode da te osobe u tom periodu nijesu bile radno angažovane u kompaniji.

Iz ŽICG su “Vijestima” kazali da je Vujović, koji zastupa radnike, podnio tužbe u kojima tvrdi i da su pogrešno obračunati za rad tokom praznika, u periodu u kome su pojedini zaposleni bili na bolovanju.

Vujović je sa druge strane “Vijestima” istakao da su navodi ŽICG netačni, te imaju za cilj da svoje greške koje su dovele do sudskih postupaka prebace na tužioce i advokata.

Iz Osnovnog suda u Podgorici pred kojim se traži odšteta ranije je saopšteno da je ukupna vrijednost tužbenog zahtjeva je 1,17 miliona eura, odnosno, 2.000 eura po tužbi.

Radnici upravi kazali da nisu angažovali advokata

Iz ŽICG tvrde i da su im se obratili zaposleni koji su u tužbama navedeni, a koji tvrde da se ne sjećaju da su advokata Vujovića ovlastili da u njihovo ime vodi spor.

“Takođe u najvećem broju slučajeva, zaposleni su za utvrđenu razliku već isplaćeni, a to najbolje ilustruje činjenica, da je do sada obrađeno 80 tužbenih zahtjeva za naznačene periode i u 80 obrađenih predmeta su nađena svega dva, gdje nije pravilno izvršen obračun, a razlika je par radnih sati”, poručili su iz ŽICG.

Vujović je istakao da mu je neshvatljivo da menadžment kompanije ima dvostruke aršine u odnosu prema zaposlenima koji obavljaju teške i rizične poslove na terenu, a da u isto vrijeme sebi redovno isplaćuju takve naknade i pored visokih zarada.

On je kazao da je direktor pravne službe ŽiCG zvaničnim dopisom koji je dostavljen rukovodiocima svih sektora naložio da isti utiču na zaposlene koji su tužili poslodavca da povuku tužbe “čime se vrši besprizoran pritisak na zaposlene dok je menadžment navedene kompanije sebi obračunao po nekoliko hiljada eura na ime ostvarenih sati prekovremenog rada za svega nekoliko mjeseci”.

Iz ŽICG su poručili da je menadžment te kompanije, odmah po stupanju na funkciju, poštujući prava zaposlenih, naložio da se, shodno sudskoj praksi promijeni način obračuna, da zaposleni ne bi, ni na koji način, bili oštećeni.

“Vjerujemo da zaposlenima ŽICG nije u interesu da pokreću za isti osnov više postupaka i obavijestili smo ih dopisima i u ličnom kontaktu da smo i dalje spremni da izvršimo provjeru obračuna zarada i isplatimo svaku eventualnu razliku”, poručili su iz ove državne kompanije.

Zašto nije uspjela medijacija?

Tužbenim zahtjevima je prethodila neuspjela medijacija pred Centrom za alternativno rješavanje sporova.

Iz ŽICG su kazali da je Vujović u ime 181 zaposlenog pokrenuo postupak pred Centrom, da bi im se, isplatila razlika za manje obračunate zarade za dane državnih i vjerskih praznika za period od 2010. godine do 2020. godine.

”ŽICG je prihvatila isplatu razlike za svakog zaposlenog za koga se utvrdi da je za dane praznika manje obračunat, kao i isplatu advokatu, na njegov zahtjev, na ime troškova postupka po 200 eura plus PDV, što je ukupno potencijalno moglo da iznosi, samo za troškove advokata Vujovića preko 40.000 eura. Međutim i pored svega, ovaj advokat je odbio da mirno riješimo postupak, te medijacija nije uspjela, da bi već sjutradan Osnovnom sudu od njegove strane počele da pristižu tužbe u enormnom broju, koje su do današnjeg dana dostigle broj 428, na način da je Vujović usitnio tužbene zahtjeve i u ime jednog zaposlenog podnio više tužbi za različite periode”, saopštili su iz ŽICG.

Oni su dodali da je Vujović u svim tužbama naznačio da ŽICG, nije prihvatila mirno rješavanje pred Centrom, što, kako navode nije tačno, a za potvrdu navode konstatacija samog Centra za alternativno rješavanje da je Vujović odustao od medijacije.

Vujović je kazao da su svi postupci sprovedeni u skladu za zakonskim procedurama, da ŽICG nije godinama priznavala troškove advokata pred Centrom pa su se isti završavali pred sudom, što je bio razlog za njegovo nepovjerenje u ponudu ŽICG.

”Da su zaista željeli da postignu poravnanje pozvali bi advokata na sastanak, a sa druge strane su prolonigirali postupak mirnog rješavanja navedenog spora”, rekao je on.

Ko će snositi troškove sudskih postupaka?

Iz ŽICG su poručili da u velikom broju slučajeva može doći do odbijanja tužbenih zahtjeva, te navode da u tom slučaju sumnjaju da će Vujović preuzeti na sebe isplatu troškova postupka, već će je, kako navode preusmjeriti na zaposlene, “od kojih pojedini i dan-danas plaćaju troškove ranije izgubljenog sudskog spora u kojem ih je zastupao Vujović”.

Vujović je ipak istakao da će snositi troškove parničnog postupka u slučaju neuspjeha u sporu i ako navedeni postupci ne mogu proizvesti troškove po tužioce.

”Navodi ŽICG u pogledu troškova parničnog postupka su u potpunosti netačni i imaju za cilj da uplaše zaposlene koji su tužili poslodavca da odustanu od tužbe jer ŽICG zastupaju pravni zastupnici koji nemaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka. Međutim, da isti brinu o interesima zaposlenih ne bi vršili pritisak na njih da odustanu od sudskih postupaka, a da ih istovremeno ne informišu da bi samo u tom slučaju bili dužni da plate troškove sudskog postupka, budući da je isti započet”, naveo je on.

Ovo je još jedna u nizu, kako je kazao, potvrda menadžmenta ŽICG da zaposlenima uskrati ostvarivanje prava koja su im propisana Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom kod poslodavca.

Bonus video: