Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Vladimir Čađenović u intervjuu za “Vijesti” je kazao da nijesu mogli da prošlogodišnji gubitak pokriju uzimanjem kredita zato što je kompanija već zadužena 26 miliona eura za investicione projekte ugradnje brojila i rekonstrukciju niskonaponske mreže, kao i zbog toga što se ne nazire kraj visokim cijenama struje na tržištu.
On je pojasnio da čekaju od Elektroprivrede (EPCG) odluku o knjižnim odobrenjima za prvi kvartal (januar-mart) ove godine nakon čega će sagledati poslovni rezultat za prva tri mjeseca.
”Činjenica je da na cijenu električne energije na berzi ne možemo uticati, a globalna energetska i ekonomska kriza i te kako utiču na CEDIS kao kompaniju sa regulisanom djelatnošću. Zabrinjava nas to što se stabilnost na tržištu električne energije i ne nazire, jer je od početka godine prosječna cijena električne energije na berzi 223 eura po megavatsatu, a nakon ukrajinske krize, cjenovne turbulencije se ubrzano prelivaju i zahvataju gotovo sva međunarodna tržišta robe i usluga. Dakle, procjena rezultata za ovu godinu opredjeljujuće zavisi od cijene električne energije za pokrivanje gubitaka. Ako nastavimo da nabavljamo električnu energiju po aktuelnim cijenama, dobijenim od EPCG u iznosu od 116 eura/MWh, gubitak CEDIS-a će premašiti 20 miliona eura do kraja godine”, objasnio je Čađenović.
On je kazao da je kompanije likvidna i da se godinama nalazi da bijeloj listi urednih poreskih dužnika, ali ako se cijena električne energije ne dovede na nivo odobrene cijene od strane Regulatorne agencije za energetiku (RAE) i ne pokriju gubici iz 2021. godine nastali po istom osnovu, likvidnost će biti ugrožena, a samim tim i izmirenje obaveza prema dobavljačima.
Čađenović navodi da je u prethodnom periodu dio poslova kompanije, koji se odnosi na održavanje objekata, elektromonterske radove i slično bio autsorsovan (korišćenje usluga drugih firmi), a da je sada jedan od strateških ciljeva menadžmenta jačanje i oslanjanje na sopstvene kadrovske snage i kapacitete.
”Ovo su jedini razlozi zbog kojih je došlo do povećanja zaposlenih, a samim tim i iznosa troškova za zarade. Uvjereni smo da je ovakva poslovna politika u interesu kompanije i zaposlenih u njoj”, tvrdi Čađenović, dodajući da su svi navodi o političkom zapošljavanju zlonamjerne manipulacije.
Zašto Vam nije bila prihvatljiva dokapitalizacija ili uzimanje kredita da pokrijete prošlogodišnji gubitak kompanije umjesto knjižnog odobrenja od strane EPCG?
Ova računovodstvena tehnika je isključivo u nadležnosti EPCG. Prvo obraćanje CEDIS-a prema EPCG o knjižnom odobrenju, odnosno smanjenju cijene za nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu, bilo je u avgustu 2021. godine. Kako je vrijeme prolazilo a knjižno odobrenje, odnosno umanjenje cijene nije realizovano, priča je krenula u pravcu pokrivanja gubitka jer je kalendarska godina završena. Načelno, radi se o istoj stvari, jer EPCG i CEDIS posluju kao grupa, te je iskazani gubitak CEDIS-a po osnovu nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka direktno postao iskazani dobitak EPCG, dok konsolidovani bilansi EPCG grupe u svakoj varijanti ostaju nepromijenjeni.
Pozajmica ili uzimanje komercijalnog kredita definitivno nije opcija, prevashodno zato što na današnji dan CEDIS ima obaveze po osnovu ranije preuzetih kredita za investicione projekte ugradnje brojila i rekonstrukciju niskonaponske mreže u iznosu od oko 26 miliona eura, kao i zato što se ne nazire kraj visokim cijenama električne energije na tržištu, tako da CEDIS, kao operator distributivnog sistema koji obavlja djelatnost od javnog interesa, ne može samostalno prevazići novonastalu situaciju. Problem treba rješavati na nivou glavnih aktera u ovoj oblasti, Vlade, resornog ministarstva i EPCG, kroz ograničavanje cijene električne energije za potrebe nacionalnog konzuma, tj. njenu korekciju na nivo, odobrene od strane regulatora. I nijesmo jedini operator distributivnog sistema koji je u problemu.
Zbog skoka cijena na berzi Kosovo je uvelo restrikcije u isporuci električne energije, Vlada Sjeverne Makedonije proglasila je do juna ove godine “stanje energetske krize”, pa se od države očekuje finansijska pomoć kompanijama iz energetskog sektora, a ovaj problem je uticao i na drugu najveću ekonomiju na svijetu, Kinu u kojoj je, prema procjenama, rekstrikcijama u isporuci električne energije pogođeno čak 44 odsto kineske industrije, ali i domaćinstva. O svemu ovome se već mjesecima piše i govori u medijima.
Sa kakvim ste rezultatom završili prvi kvartal ove godine i prema finansijskom planu kako ste projektovali da završite ovu godinu?
S obzirom na to da čekamo odluku o knjižnim odobrenjima za prvi kvartal 2022. godine od EPCG rezultate poslovanja možemo sagledati tek nakon toga. Činjenica je da na cijenu električne energije na berzi ne možemo uticati, a globalna energetska i ekonomska kriza i te kako utiču na CEDIS kao kompaniju sa regulisanom djelatnošću. Zabrinjava nas to što se stabilnost na tržištu električne energije i ne nazire, jer je od početka godine prosječna cijena električne energije na berzi 223 eura po megavatsatu, a nakon ukrajinske krize, cjenovne turbulencije se ubrzano prelivaju i zahvataju gotovo sva međunarodna tržišta robe i usluga.
Dakle, procjena rezultata za ovu godinu opredjeljujuće zavisi od cijene električne energije za pokrivanje gubitaka. Ako nastavimo da nabavljamo električnu energiju po aktuelnim cijenama, dobijenim od strane EPCG u iznosu od 116 €/MWh, gubitak CEDIS-a će premašiti 20 miliona eura do kraja godine. Zato očekujemo pomoć od države, kao što su uradile mnoge druge zemlje, i iskreno vjerujem da će se sagledati sve mogućnosti po ovom pitanju i odnijeti najbolje odluke po distributivni sistem i korisnike.
U dokumentima Ministarstva kapitalnih investicija je navedeno da je rizik ulaska CEDIS-a u zonu nelikvidnosti u ovoj godini izvjestan. Šta su Vaši predlozi za sanaciju te štete?
Predlog je da se koriguje cijena za pokrivanje gubitaka u 2022. godini na nivo, odobren od strane Regulatorne agencije za energetiku i da se pokrije gubitak, nastao u 2021 godini. Iskreno vjerujem da će država i njene institucije naći najadekvatnije rješenje za CEDIS kao kompaniju od javnog interesa čiji zaposleni ne štede ni vrijeme, ni snagu da obezbijede napajanje električnom energijom i u najekstremnijim vremenskim uslovima. Tvrdim da je menadžment radio savjesno, odgovorno i maksimalno profesionalno. U situaciji u kojoj smo se našli, radili smo isključivo u interesu kompanije, zaposlenih i korsnika.
Nelegalna potrošnja i gubici na mreži mnogo koštaju CEDIS, zato permanentno sprovodimo akcije na njihovom smanjenju. U prošloj godini gubici su smanjeni za nekoliko procenata, a pritom preuzeto čak 10 odsto više električne energije u odnosu na vrijednosti koje su ostvarene tokom 2020. godine. Naša intencija je dalje smanjenje gubitaka, na šta utiču investicione aktivnosti i suzbijanje neovlašćenog korišćenja električne energije. Odlučni smo u tome da treba energično i kontinuirano sprovoditi sve neophodne aktivnosti kako bi se nelegalne radnje na mreži iskorijenile i to ne samo fizički, već djelovanjem na edukativnom i kulturološkom nivou, odnosno da razmišljanje u pravcu uvećavanja ličnog profita krađom struje konačno ostavimo po strani.
Da li ste do sada redovno izmirivali sve obaveze iz poslovanja i prijeti li opasnost da u ovoj godini kasnite sa tim?
CEDIS je trenutno likvidna kompanija koja redovno izmiruje sve svoje obaveze. Već godinama se nalazimo na bijeloj listi. No, ako se cijena električne energije ne dovede na nivo odobrene cijene od strane RAE i ne pokriju gubici iz 2021. godine nastali po istom osnovu, likvidnost CEDIS-a će biti ugrožena, a samim tim i izmirenje obaveza prema dobavljačima. Takođe, nećemo biti u mogućnosti da realizujemo zahtjevne investicione planove za ovu godinu, vrijedne 41,6 miliona eura koji su od najvećeg interesa i za kompaniju i za korisnike, jer se sigurno, stabilno o pouzdano snabdijevanje građana električnom energijom postiže rekonstrukcijama i izgradnjom novih elektro energetskih objekata i mreže. U tom cilju smo i tokom 2021. godine uspjeli da realizujemo brojne projekte izgradnje i rekonstrukcije elektroenergetskih objekata i mreže u koje smo uložili 19,4 miliona eura.
Koliko je CEDIS imao zaposlenih na dan kad ste stupili na funkciju direktora, a koliko ih ima danas? Zašto niste prekinuli praksu partijskog zapošljavanja u preduzeću, već ste nastavili utabanim stazama bivše vlasti, za što Vas sada optužuju politički protivnici? Da li povećanje broja zaposlenih znači da će CEDIS u narednom periodu početi da radi poslove za koje je do sada angažovao privatne firme?
Kada sam stupio na funkciju, 10. aprila 2021. godine, CEDIS je imao 1.366 zaposlenih, od čega 1.341 na neodređeno, a 19. aprila ove godine u kompaniji ima 1.625 zaposlenih, od čega 1.324 na neodređeno. S obzirom na to da je u prethodnom periodu dio poslova, koji se odnosi na održavanje objekata, elektromonterske radove i slično bio autsorsovan, jedan od strateških ciljeva menadžmenta je jačanje i oslanjanje na sopstvene kadrovske snage i kapacitete. Da je ovakva odluka u 2021. godini bila opravdana potvrđuje i činjenica da smo sopstvenim snagama uspjeli da realizujemo jedan dio aktivnosti, što je posebno izraženo kod Projekta revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže.
Naše ekipe su izvodile radove na čak 26 dalekovoda i revitalizovale 23 km 10kV nadzemne mreže na kojoj je zamijenjeno 588 dalekovodnih stubova, kao i 39 stubnih trafostanica. Sopstvenim snagama revitalizovali smo i 89 niskonaponskih mreža na kojima je zamijenjeno 1.816 stubova. Samo prošlog mjeseca su naši elektromonteri u okviru Projekta revitalizacije ugradili 627 stubova, zbog čega smo jako ponosni na njihov rad, ali i na posvećenost i istrajnost u svim vanrednim situacijama koje su posledica loših vremenskih prilika ili aktivnosti trećih lica. Ovo su jedini razlozi zbog kojih je došlo do povećanja zaposlenih, a samim tim i iznosa troškova za zarade. Uvjereni smo da je ovakva poslovna politika u interesu kompanije i zaposlenih u njoj, što potvrđuju dosadašnji rezultati u realizaciji projekata i što će se, zasigurno, potvrditi i kroz buduće projekte. Svi navodi o političkom zapošljavanju u CEDIS-u su samo zlonamjerne manipulacije onih koji ne žele da vide rezultat rada zaposlenih u ovoj kompaniji. Menadžment na čijem sam čelu od prvog dana bavio se isključivo kompanijom, nije bilo nikakvih političkih aktivnosti niti će ih biti dok smo mi ovdje.
Novi tender za zamjenu brojila (AMM projekat) narednih dana
Kada će biti raspisan novi tender za nabavku i ugradnju brojila koji je nedavno oboren, a koji se odnosio na zamjenu postojećih (funkcionalnih) brojila, elektronskim? Da li kompanija ima dovoljan broj brojila za priključenje novih korisnika?
CEDIS će pokrenuti postupak nabavke za AMM projekat - proširenje treće faze u narednim danima. Trenutno raspolažemo sa određenom količinom brojila od prošle godine. Nadamo se da će one biti dovoljne da zadovolje potrebe priključenja novih korisnika na elektrodistributivni sistem.
Bez otpremnina troškovi za plate lani uvećani 1,5 miliona
Koliko su u prošloj godini u odnosu na godnu ranije povećani troškovi bruto zarada zaposlenih i koji su razlozi za to?
Troškovi zarada u 2021. godini, bez troškova otpremnina, iznosili su 27.221.600,64 eura odnosno 2.192.204,73 eura više u odnosu na 2020. godinu. Međutim, troškovi zarada u 2021. godini, bez troškova otpremnina, u odnosu na planirana sredstva za 2021. godinu su uvećani za 1.5 miliona. Ti troškovi nijesu razlog minusa u poslovanju kompanije. Da je nedostajuća količina električne energije plaćena po regulatorno dozvoljenoj cijeni, CEDIS bi umjesto 15 miliona i 800 hiljada eura, platio pet miliona i 465 hiljada eura i minusa ne bi bilo. Dakle, morali smo da platimo preko 10 miliona i 200 hiljada eura više od dozvoljenog i planiranog.
Bonus video:
