ministarska konferencija u parizu, prisutan i ministar đurović

Drakić: Digitalizacija i digitalna transformacija šansa za oporavak i rast privreda zemalja Zapadnog Balkana

Crna Gora je spremna da osnaži digitalne vještine cjelokupnog društva u cilju održivije i prosperitetnije budućnosti za sve građane i privredu, poručio je ministar ekonomskog razvoja i turizma

5530 pregleda 0 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: Privredna komora Crne Gore
Sa konferencije, Foto: Privredna komora Crne Gore

Digitalizacija i digitalna transformacija predstavljaju šanse za oporavak nakon pandemije i rast privreda zemalja Zapadnog Balkana (ZB), kazala je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić i poručila da je potrebno unaprijediti digitalnu preduzetničku kulturu.

Iz PKCG kazali su da je Drakić danas učestvovala na ministarskoj konferenciji OECD-a za Jugoistočnu Evropu „Odliv mozgova - zajedničko oblikovanje budućnosti”, u Parizu.

Ona je ukazala na značajnu ulogu privatnog sektora u digitalnoj transformaciji i njegovom doprinosu jačanju ljudskog kapitala i razvoju vještina za konkurentne ekonomije Zapadnog Balkana.

“Digitalizacija i digitalna transformacija predstavljaju šanse za oporavak nakon pandemije, ali i za rast privreda ovih zemalja”, kazala je Drakić.

Prema njenim riječima, preduslov da se te šanse iskoriste je razvijena informaciono-komunikaciona infrastruktura.

“Potrebno je raditi na unapređenju digitalne preduzetničke kulture i sistemske podrške razvoja start-up i inovacionog ekosistema”, kazala je Drakić, diskutujući nakon jednog od panela.

Prema njenim riječima, olakšan pristup finansijama za projekte uvođenja digitalnih tehnologija i dodatni podsticaji za istaživanje I inovacije ubrzaće ove procese i doprinijeti razvoju ljudskih resursa, te suzbijanju odliva mozgova.

“Ljudski kapital je od vitalnog značaja za jačanje konkurentnosti ekoonomija Zapadnog Balkana i ima ključnu ulogu za ostvarivanje održivog I inkluzivnog rasta I izgradnju otporne ekonomije”, ocijenila je Drakić.

Događaj koji su otvorili generalni sekratar OECD-a Matijas Korman i evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelji okupio je ministre ekonomije i druge visoke zvaničnike država Jugoistočne Evrope, OECD-a i Evropske unije, predstavnike privrede, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora.

Govorilo se o pitanjima korišćenja i unapređivanja ljudskog kapitala u regionu Zapadnog Balkana, u cilju postizanja održivog i inkluzivnog rasta nakon pandemije COVID 19.

Tokom skupa je predstavljen izvještaj OECD-a „Migracija radne snage na Zapadnom Balkanu: mapiranje obrazaca, rješavanje izazova i prepoznavanje koristi”, koji se bavi radnim migracijama u regionu i daje preporuke politika za rješavanje osnovnih uzroka, efikasno upravljanje migracijama i povezivanje sa dijasporom.

“Podaci pokazuju da je više od petine stanovništva Zapadnog Balkana živjelo u inostranstvu 2020. godine, pretežno u zemljama OECD-a”, kaže se u saopštenju.

„Stalno prisutan visok nivo emigracije, posebno mladih talenata, može predstavljati ozbiljan izazov za razvoj u regionu, budući da potencijalni investitori imaju sve više poteškoća u pronalaženju adekvatnih vještina na lokalnim tržištim rada”, navodi se u izvještaju.

Sa druge strane, jačanje veza sa dijasporom koja raste i podsticanje povratka i cirkularne migracije, Zapadnom Balkanu pružaju mogućnost za društevno-ekonomski razvoj.

U okviru prvog ministarskog panela pod nazivom „Odliv mozgova - kako preokrenuti takvu tendenciju u Jugoistočnoj Evropi” razgovaralo se o reformskim mjerama koje će osloboditi potencijal regiona da ostvari veći ekonomski rast i smanji emigracije.

“Istaknuto je da ne postoje jednostavna i brza rješenja koja bi preokrenula trend emigracija stručnog kadra iz regiona, te da će države morati da pojačaju svoje napore u sprovođenju mjera strukturnih reformi kako bi prevazišle izazove koji ograničavaju inkluzivniji i održiviji ekonomski rast”, navodi se u saopštenju.

To će, kako se dodaje, zahtijevati holistički pristup, rješavanje strukturnih izazova koji utiču na tržišta rada, obrazovni sistem, kao i na kvalitet javnih usluga.

„Najvažniji preduslov za izgradnju otporne ekonomije i zadržavanje ili privlačenje ljudskog kapitala stvaranje uslova za privlačenje investicija i stvaranje novih radnih mjesta sa mogućnostima za napredovanje u karijeri“, ocijenjeno je tokom panela.

Na drugom ministarskom panelu „Transformacija talenata u Jugoistočnoj Evropi: Razvoj postojećih ljudskih resusrsa za budući kapital”, govorilo se o različitim izazovima i mogućnostima koje tehnološke promjene donose ekonomijama Zapadnog Balkana i njhovim tržištima rada, kao i pitanjima u vezi sa vještinama potrebnim za poslove budućnosti.

Izlaganje na panelu imao je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, koji je predstavio instrumente podrške Vlade kako bi građani iskoristili prednosti digitalizacije i pripremili se za sve digitalizovaniju ekonomiju.

Sagovornici su zaključili da je razvoj digitalnih vještina važan segment priprema za digitalnu budućnost, ali i da je na vladama da osmisle politike i usmjeravaju digitalnu tranziciju kako bi ublažili negativne efekte transformativnih tehnologija i ojačali povjerenje građana u instuticije u tom procesu.

Đurović: Crna Gora spremna da osnaži digitalne vještine

Crna Gora je spremna da osnaži digitalne vještine cjelokupnog društva u cilju održivije i prosperitetnije budućnosti za sve građane i privredu, poručio je ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović.

On je, na konferenciji OECD i Evropske unije na visokom nivou o Jugoistočnoj Evropi pod nazivom Odliv ljudskog kapitala – Oblikovati zajedno budućnost, najavio da će Vlada raditi na formiranju posebnog tijela koje će baviti digitalizacijom i inovacijama i međuresornom i međuinstitucionalnom saradnjom u toj oblasti.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma saopštili su da je Đurović, na drugom ministarskom panelu „Transformacija talenata u Jugoistočnoj Evropi: Razvijte današnje ljude za sjutrašnji kapital“, govorio o različitim izazovima i mogućnostima tehnološkog razvoja Crne Gore i potrebi uređenja tržišta rada, kao i pristupima i putu ka digitalnoj transformaciji države.

On je kazao da je digitalna transformacija postala imperativ daljeg razvoja svake zemlje u svijetu i da podrazumijeva integraciju digitalnih tehnologija u sve aspekte razvoja privrede i društva.

„Prateći pozitivne trendove, Crna Gora je spremna da radi na osnaživanju digitalnih vještina cjelokupnog društva u cilju održivije i prosperitetnije budućnosti za sve naše građanke i građane, kao i privredu“, istakao je Đurović.

On je rekao da je digitalna transformacija jedan od strateških prioriteta Crne Gore i da su kroz strateška dokumenta digitalne vještine prepoznate kao osnovno sredstvo i prednost, ne samo za zaposlene, već i nezaposlene koji žele da učestvuju na tržištu rada.

Đurović je naveo da vjeruje da će novi imidž i ambijent Crne Gore, kao moderne, digitalizovane zemlje, učiniti odliv radne snage manjim, a posebno mladih talentovanih ljudi.

„Mladi su naš najveći kapital. Upravo je na nama da zadržimo mlade u državi i uspostavljanjem adekvatnih politika i ambijenta smanjimo njihovu potrebu da odlaze iz Crne Gore“, kazao je Đurović.

Kako je naveo, projekti poput „Razvoj infrastrukture za širokopojasni pristup internetu“, koji je uvršten na Jedinstvenu listu projekata Crne Gore, mogli bi da smanje digitalni jaz i obezbijede fiksnu širokopojasnu vezu za obrazovne ustanove, bolnice, javne ustanove, opštine i domaćinstva, sa posebnim fokusom na ruralna područja.

Takvi projekti, kako je dodao, mogli bi da povećaju poslovne mogućnosti u svim privrednim sektorima i omoguće uključivanje svih učesnika i zajednica kroz pristup informaciono-komunikacionim tehnologijama.

„Potpuno smo svjesni da svi ti procesi treba da budu dobro koordinisani i da sve relevantne institucije treba snažno da se povezuju i uče jedni od drugih, sprovodeći komplementarne aktivnosti“, rekao je Đurović.

Iz Ministarstva su kazali da je na marginama konferencije Đurović imao bilateralne susrete sa vršiocem dužnosti ministra za razvoj i saradnju Slovenije Stanislavom Raščanom, potpredsjednikom Vlade za ekonomske poslove, koordinaciju ekonomskog sektora i investicije Sjeverne Makedonije Fatmirom Bitićijem i državnim sekretarom u Ministarstvu ekonomije Srbije Draganom Stevanovićem.

„On se sastao i sa ministarkom finansija i ekonomije Albanije Delinom Ibrahimaj, ministrom industrije, preduzetništva i trgovine Kosova Rozetom Hajdari, državnim sekretarom u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Zdenkom Lučićem, državnim sekretarom Ministarstva vanjskih poslova Rumunije Kornelom Ferutom i zamjenicom ministra vanskjih poslova Bugarske Velislavom Petrovom“, navodi se u saopštenju.