u toku premijerski sat

Abazović: Scenario energetske krize moguć i u Crnoj Gori

Premijer je kazao da će nastati energetski kolaps, ako se obistini situacija da na jesen isporuka gasa iz Rusije prema Zapadnoj Evropi ne bude na nivou koji zadovoljava njihovu ekonomiju

43820 pregleda 72 komentar(a)
Foto: Luka Zeković
Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 27.06.2022. 16:14h

Predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je danas, odgovarujući na pitanja poslanika u Skupštini tokom "Premijerskog sata", da je scenario energetske krize tokom jeseni moguć i u Crnoj Gori.

On je kazao da je potpredsjednik Vlade Njemačke kazao da se ljudi pripreme da se kraće tuširaju i da pripreme toplu odjeću za zimski period zato što misli da će da nastane energetska kriza na jesen i dodao da bi naišli na podsmjeh da to izjavi neko od članova crnogorske Vlade.

"Nekoliko puta sam napominjao da se taj scenario može desiti Crnoj Gori i nama je cilj da se to ne desi. Sve aktivnosti svih ministara su preusmjerene ka tome", rekao je Abazović.

Premijer je kazao da će nastati energetski kolaps, ako se obistine najave da na jesen isporuka gasa iz Rusije prema Zapadnoj Evropi ne bude na nivou koji zadovoljava njihovu ekonomiju, pa bi u tom slučaju te države prešle na proizvodnju električne energije.

"To će da znači da ni uz novac nećete moći doći do električne energije, ja se nadam da do toga neće doći... Mi nismo zavisni od gasa, nismo dio mreže, ali bih želio da nekad postanemo", rekao je Abazović.

On je kazao da su u fokusu ove Vlade ekonomske teme, a da mediji akcenat stavljaju na druge teme.

Poručio je da građani Crne Gore plaćaju najjeftinije gorivo i namirnice u regionu, izuzev Srbije.

"Strane direktne investicije su od prvog januara do kraja maja ove godine u Crnoj Gori na nivou od 306 miliona, što je najveći prihod u posljednje četiri godine", rekao je premijer.

Dodao je da je broj turista u ovom trenutku na 94 odsto popunjenosti u odnosu na 2019. godinu.

"Hrvatska ima 75 odsto", rekao je Abazović.

Poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesovalo je zbog čega, u izuzetno kompleksnoj ekonomskoj, a prije svega socijalnoj situaciji, ključni prioriteti Vlade nijesu bili usmjereni radi zaštite socijalno ugroženih kategorija građana, već dominiraju teme koje dodatno političku scenu čine nestabilnijom i još više polarizuju i zbunjuju crnogorsku javnost.

"Jesmo li mi svjesni u kakvoj ekonomskoj situaciji žive građani Crne Gore", upitao je on.

On je kazao da je posljednja godišnja stopa inflacija najveća u posljednjih 15 godina. Kazao je da su cijene hljeba, žitarica i goriva porasle preko 30 odsto, da su sir, mlijeko i jaje skuplji 21 odsto, ulje 23 odsto, meso 13,6 odsto. On je kazao da je u Crnoj Gori gotovo četiri odsto veća stopa inflaciju u odnosu na prosjek Evropske unije, te da inflacija nije u potpunosti uvozna.

"Da li mislimo da penzioneri sa minimalnom penzijom od 160 eura mogu da izdrže ovo divljanje cijena", upitao je Mugoša.

Boris Mugoša
foto: Printscreen YouTube

Kazao je i da cijena goriva više najjeftinija u regionu, te da su cijene namirnica u Crnoj Gori veće u odnosu na neke države Evropske unije.

Mugoša je Vladi zamjerio što se ne izjašnjavaju na zakone koje su predložili iz SD-a, poput toga da se povećaju penzije. Abazović je na to kazao da bi neke mjere mogle da se primjenju sukcesivno.

Živković: U Rudniku uglja se svakog dana prima između 40 i 50 ljudi

Šef poslaničkog Kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitao je premijera šta namjerava da preduzme povodom drastičnog povećanja broja zaposlenih u prethodne dvije godine u preduzećima koja se nalaze u većinskom vlasništvu države, te da li će pozvati tužilaštvo da preispita rad izvršnih direktora i odbora direktora ovih kompanija, koji su od finansijski stabilnih preduzeća pretvorena u gubitaše.

"Imate li informaciju da se u Rudniku ugla planira primiti novih 400 osoba na neodređeno vrijeme. Da li znate da se tamo svakog dana prima između 40 i 50 ljudi na neodređeno vrijeme i da li znate da se kucaju rješenja do četiri ujutru", upitao je Živković premijera.

Danijel Živković
foto: Printscreen YouTube

Živković je kazao da je od aprila do novembra prošle godine u Rudniku uglja novozaposleno 423 osoba.

"Ni po babu ni po stričevima"

Abazović je poručio da se transparentnost mora podići i kada su u pitanju državna preduzeća, te da je Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović još ranije uputio urgencije da se ne nastave sa neracionalnim zapošljavanjem.

"Mindset (način razmišljanja) koji funkcioniše da su državna preduzeća uhljebistan nije promijenjen nezavisno ko je na vlasti", rekao je Abazović koji je kazao da postoji solucija da se rješenje u obrazovnom sistemu riješi pomoću softverskih rješanja.

On je najavio da će pozvati tužioce da ispitaju moguće eventualne malverzacije prilikom zapošljavanja u državnim preduzećima.

"Ni po babu ni po stričevima... Ali sa ovakvim institucijama pitanje je dokle ćemo stići to je upitno", naveo je premijer.

On je kazao i da nije tačno da su gubici jedne kompanije (misleći na CEDIS) od 10 miliona eura izazvani samo poremećajem tržišta, odnosno visokom cijenom električne energije.

"Kada sam govorio da su neki organi preduzeli neke mjere to se odnosilo na to preduzeće. Šta će iz svega da bude ne ulazim u to", rekao je Abazović.

Dodao je i da je Rudnik uglja proširio svoju djelatnost, te da je ta kompanija prije 5-6 godina imala 14 miliona poreskog duga.

"Sad je situacija značajno drugačija", naveo je on.

Naveo je primjer da je 30 godina bila procjena bivšeg menadžmenta da su Plantaže vrijedne 70-80 miliona eura.

"Zapravo vrijede 410-420 miliona eura".

Kada su u pitanju Pljevlja, Abazović je rekao da se nada da će tokom ove zime Elektroprivreda (EPCG) subvencionisati i pomognuti građanima tog grada kako bi prešli na druge vidove grijanja, jer je, prema riječima Abazovića, ekološki neprihvatljivo ono što se trenutno tamo dešava.

Dritan Abazović
foto: Printscreen YouTube

Abazović je u pisanom odgovoru Živkoviću naveo da neracionalno zapošljavanje u javnim preduzećima nije počelo smjenom bivše tridesetogodišnje vlasti, već se deceniju unazad sprovodilo u gotovo svakoj državnoj kompaniji.

"Smatram da su se ove teme trebalo pokretati i ranije, onda se danas možda ne bismo morali suočavati sa tolikim posljedicama neracionalnog zapošljavanja. Ipak, to ne abolira aktuelni menadžment pojedinih državnih preduzeća koji su od uspješnih i jakih kompanija napravili partijske filijale. Novi menadžment imaće zadatak da preispita poslovanje prethodnog rukovodstva i uspostavi sistem odgovornosti i profesionalizma. Informisan sam da neke od institucija već preduzimaju određene aktivnosti na otkrivanju zloupotreba u doskorašnjem funkcionisanju. Sve neregularnosti iz prethodnog perioda, bilo onog prije 2020. godine, pa do dana danas, pozivam da se otkriju", navodi se u odgovoru.

Zoronjić: Fond za zdravstvo reketira stomatologe

Poslanica koalicije “Crno na bijelo”, Suada Zoronjić pitala je Abazovića šta planira da učini da državne institucije rade transparentno i budu servis građana i da li najavljeni zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene krimilanom djelatnošću može vratiti poljuljano povjerenje u institucije i državu.

Ona je kazala da su građani mislili da će promjenom vlasti 30. avgusta 2020. godine doći i do promjena u mnogim instuticijama, ali da se to nije desilo.

Navela je da je Fond za zdravstvo generator svih problema u zdravstvenom sistemu, te da tamo treba postaviti stručne ljude koji će donositi pravilne odluke.

Abazović je u odgovoru rekao da Zakon o porijeklu imovine kasni jer se čekalo na komentare Evropske komisije šest mjeseci, te da su oni u jednom dijelu bili negativni.

Slaže se da u Fondu zdravstva postoje velike dubioze, što će biti izazov za sve, a posebno za ministra finansija (Aleksadra Damjanovića).

"Ostaju dileme kako ćemo finansirati Fond zdravstva. Znate da je novi budžet predvidio da nema izdvajanja za zdravstveno osiguranje. To je već stvorilo dubioze, ali bolja naplata poreza doneklo to kompenzuje", rekao je Abazović.

Zoronjić je pozvala nadležne organe da utvrdi "reket" koji Fond za zdravstvo vrši prema stomatolozima

"Fond za zdravstvo primorava stomatologe da potpišu umanjene fakture pri čemu se na taj način moraju odreći zarade. Evo primjer za januar, ako jedan stomatolog prihodije 3.097 eura, država, odnosno Fond za zdravstsvo mu uzima 797. Njegova faktura koju je Fond formirao iznosi 2.299 eura. Za februar, ako je stomatolog prihodovao 3.289, država mu uzima 1.235. Ovo je ljudi reket", objasnila je Zoronjić.

Suada Zoronjić
foto: Printscreen YouTube

Abazović je kazao da nije upoznat sa tim slučajem. Pozvao je Zoronjić da mu dostavi dokumentaciju, te da će preduzeti mjere koje su u njegovoj nadležnosti.

Želja da država postane kompletni vlasnik Luke Bar i na taj način privuče investitore

Šef poslaničkog kluba DF – Pokret za promjene Branko Radulović kazao je da geopoziciranje Crne Gore nema bez reformisane Crne Gore u konsulidovanoj i principijelnoj Evropskoj uniji.

Smatra da status države u EU neće zavisiti od sprovedenih reformi nego od volje predsjednika Rusije Vladimira Putina i geopolitičkih situacija.

Zahtijeva od Vlade da već što skorije napravi akcioni plan šta treba uraditi do ljeta i u septembru i dodao da treba valorizovati 30 milijardi eura za zrele projekte koje je obećao evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

"Kad pođete kod Vučića (Aleksandra), nemojte ga od mene pozdravljati jer smo imali konflikt, ali odmah sa njim napravite radnu grupu kako da napravimo zreli projekat saobraćajnice od Bara preko Beogrado do Budimpešte...".

On je upitao premijera da li uviđa da se mora urgentnim finansijskim i drugim mjerama značajno unaprijediti socijalni i ukupni status građana i preduprijediti brojni izazovi.

Branko Radulović
foto: Printscreen YouTube

Abazović je ponovio da žele da vrate Luku Bar u 100 procentnom državnom vlasništvu da bi nakon toga našli svjetskog operatera koji bi promijenio luku.

"Ko bi uradio mega hub za kontejnerske terminale taj bi motivaociono djelovao na investitore da kompletiraju auto-put prema Srbiji i urade modernizaciju željezničke infrastrukture, jer bez toga luka nikome nije interesantna, jer nikoga ne interesuje tržište od 600 hiljada ljudi, već preko 10 milliona", rekao je Abazović.

Dodao je da su postojeći investitori izrazili spremnost da izađu iz posla te da su dogovorili dinamiku da vide kako država može postati kompletni vlasnik luke.

Poručio je i da postoji veliki lokalni otpor stanovništva zbog visine cijene za brzu saobraćajnicu koja treba da vodi od Kotora prema Budvi.

"To bi vrijednost njihove nekretnine učinilo većom, međutim svi vide neku šansu, misle da je ova država Kuvajt i misle da država može da plati svaku namentnutu cijenu", rekao je Abazović.

Fokus razvoja da bude sjever države

Amera Smailovića iz Bošnjačke stranke interesovalo je šta Vlada planira da uradi kako bi se smanjio negativan uticaj ekonomske krize koja utiče na standard građana i da li ima viziju kako da se smanji uvozna zavisnost i stimuliše domaća proizvodnja.

Poručio je da prioriteti Vlade u ovom trenutku trebaju da budu socijalno ugroženi građani, poput penzinera sa najnižim primanjima i nezaposlenih.

Amer Smailović
foto: Printscreen YouTube

Abazović je poručio da posebni fokus ekonomskog razvoja treba biti sjever države.

"Moramo imati dobre i razrađene projekte koji se odnose na cijelu državu, ali sjever mora imati neki prioritet", poručio je Abazović.

U pisanom dijelu odgovora naveo je da se jedna od razvojnih šansi za oporavak crnogorske privrede ogleda i u revitalizaciji sektora prerađivačke industrije kroz kreiranje proizvoda i usluga sa većom dodatom vrijednošću, uvođenje novih tehnologija i inovacija, saradnju privatnog sektora i naučno-istraživačkih institucija, poboljšanje saradnje između sektora privrede, ali i postepenu transformaciju preduzeća ka resursno efikasnijoj proizvodnji, što sveukupno treba da vodi supstituciji uvoza i povećanju izvoza.