RESTITUCIJA TRAJE VEĆ 15 GODINA

Upravni sud poništio upis firme iz Atlas grupe: Zemljište Sajma opet opštinsko

Zemljište sajma ranije oduzeto od tri budvanske porodice
133 pregleda 5 komentar(a)
Atlas grupa, Foto: Arhiva Vijesti
Atlas grupa, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Upravni sud u Podgorici je poništio rješenje o upisu svojine Jadranskog  sajma  iz Budve na zemljištu, pa je  zemljište ponovo opštinsko, ali pod teretom restitucije koja traje već 15 godina.

Upravni sud je našao da brojevi parcela za koje je Sajam tražio i dobio mišljenje Savjeta za privatizaciju uopšte ne odgovaraju sadašnjim brojevima parcela, da je katastar u Budvi cio postupak sproveo bez vještaka, ali i da je Upravni sud još 2015. godine odbio tužbu Jadranskog  sajma  za upisom svojine na navedenim parcelama.

Većinski vlasnici Jadranskog  sajma  su tri kompanije iz Atlas grupacije Duška Kneževića - Atlas grupa (47,35 odsto), Zatvoreni investicioni fond Atlas Mont (43,33 odsto) i Invest banka Montenegro (7,51 odsto). Svi ostali vlasnici imaju manje od pola procenta vlasnštva.

Porodice Zenović, Rajković i Božović godinama traže povraćaj svoje đedovine (zemljišta) u centru Budve.

Pravni zastupnik Vladimir Bošković, koji je u ime porodice Zenović izjavio tužbu koju je Upravni sud nedavno usvojio, kazao je za „Vijesti“ da katastar u Budvi „od početka izbjegava da sprovede zakonit postupak u kojem će se utvrditi sve činjenice“.

„Jadranski sajam je privremeni objekat, bez građevinske dozvole,  zemljište  na njemu nije moglo biti predmet transformacije i privatizacije. Radi se o državnom zemljištu koje je Sajam najprije nezakonito hipotekovao kao da je njegovo, a nakon toga ga unosio u osnivački kapital preduzeća koje je osnovao. Nije nam bio problem da ovakva rješenja osporimo žalbom pred Ministarstvom finansija, sve dok prošle godine, kada je časove tamo počeo privremeno da drži bivši predavač na Kneževićevom fakultetu. Tada je apsurdnim obrazloženjem tadašnjeg ministra potvrđeno nezakonito rješenje katastra u Budvi kojim je Sajmu omogućeno da se upiše, pa smo morali da se obratimo Upravnom sudu“, kazao je Bošković. Pojedinačno najveći dio zemljišta Jadranskog  sajma  kroz proces restitucije potražuju potomci Đura Savovog Zenovića. Prema knjizi „Paštrovići XIX-XX vijek“ on se rodio 1837. godine u selu Krstac u Paštrovićima.

„Zajedno sa mnogim zemljoradnicima, šeztdesetih godina 19. vijeka otišao je u pečalbu u Ameriku. Sa priličnom sumom novca vratio se u zavičaj i kupio nekoliko kuća u Starom gradu i zemlju u okolini Budve, između ostalog i kompleks današnjeg Jadranskog  sajma . Markantan i obrazovan, govorio je engleski, njemački, italijanski i francuski i bio u to vrijeme veoma imućan čovjek. Godine 1873. oženio se kćerkom Vuka Petrovića i tako postao zet vladarske kuće u Crnoj Gori”, naveo je Bošković.

Predvodio je delegaciju Paštrovića na krunisanju kralja Nikole 1910. Kada se austrougarska vojska povukla iz Budve, bio je postavljen za guvernera Budve i na tom je mjestu ostao do kapitulacije Crne Gore. Tada se sklonio u Crmnicu gdje je nakon pola godine skrivanja bio od mještana prošpijan austrijskim žandarima, uhapšen sa grupom Paštrovića i zatvoren u tvrđavu Španjola u Herceg Novom.

Da bi spasio zatvorene Paštroviće optužene za veleizdaju, svu je krivicu preuzeo na sebe, ali uzalud: skupa sa sedam svojih saplemenika, strijeljan je na Španjoli. Njihove kosti počivaju pred manastirom Savina u Herceg Novom.

Jadranski sajam: Nijesmo dobili presudu,  zemljište  2 puta platili

Iz Jadranskog  sajma  juče su “Vijestima” saopštili da im nije dostavljena ni presuda Upravnog suda, a ni tužbeni zahtjev zainteresovanog lica, tako da su iznenađeni ovim saznanjem, tim prije što im je kao zainteresovanom licu tužbeni zahtjev morao da bude uručen u skladu sa zakonom.

“Ponavljamo da je nepotpuna i netačna konstatacija da je Upravni sud 2015. godine odbio tužbu Jadranskog  sajma  za upisom prava svojine, već je Uprava za nekretnine, Područna jedinica Budva, zahtjev odbila iz razloga nedostavljanja mišljenja Savjeta za privatizaciju. Nakon toga je Upravni sud, po tužbenom zahtjevu Jadranskog  sajma  AD, potvrdio rješenje Uprave za nekretnine. Jadranski sajam je nakon istog obezbijedio pozitivno mišljenje Savjeta za privatizaciju i izvršio upis prava svojine”, naveli su iz Jadranskog  sajma .

Oni su saopštili da su Savjetu za privatizaciju prethodno dostavljanja sva rješenja o parcelizaciji prvobitnih katastarskih parcela, izdata od Uprave za nekretnine.

“Cilj dostavljanja ovih rješenja o parcelizaciji Savjetu za privatizaciju je bio da isti izvrši adekvatnu identifikaciju, što je bilo evidentno i veoma jednostavno za utvrditi. Potom je Savjet za privatizaciju dostavio pozitivno mišljenje za upis. Veoma je važna činjenica da je Uprava za nekretnine, Područna jedinica Budva, koja je donijela poništeno rješenje, donijela i sva prethodna rješenja o parcelizaciji, što znači da je u potpunosti upoznata sa svim parcelizacijama, te da se u njenoj geodetskoj evidenciji nalazi hronologija svih izvršenih parcelizacija. To znači da je to bilo jednostavno za utvrditi i bez prethodnog mišljenja vještaka geodetske struke. Stoga je to Uprava za nekretnine analizirala, obradila i utvrdila u postupku upisa prava svojine. Naglašavamo da je „Jadranski sajam“ u posjed zemljišta i objekta došao kupovinom kao i plaćenom tržišnom cijenom za  zemljište  i objekte”, naveli su iz Jadranskog  sajma .

Oni su saopštili da je Jadranski sajam do sada dva puta platio ovo  zemljište . Nekadašnji OOUR Jadranski sajam Budva je 16. juna 1975. od Opštine Budva kupio pet sajamskih hala i  zemljište  u funkciji tih objekata od 22.414 kvadrata na trajno korišćenje.  Zemljište  su drugi put platili nakon završetka svojinske transformacije 2000. godine. Navode i da je Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja 2005. potvrdili da je plaćena tržišna vrijednost zemljišta, a zatim i Savjet za privatizaciju 2015. Nakon prvostepenog i drugostepenog postupka Jadranski sajam je upisan kao vlasnik 22. juna 2016. godine.

Čekajući restituciju  umrlo pet od sedam nasljednika

Bošković navodi da je istorija, nažalost, i nakon Đurove pogibije nastavila da sječe njegove potomke.

„Sin Mašo mu je nestao u Oktobarskoj revoluciji, unuka Ksenija u partizanima, dok je njen 16-godišnji brat stradao među odstupnicima na Zidanom mostu 1945. Porodica se tokom rata, kao i večina paštrovskih, podjelila na četnike i partizane. Ali sjekira istorije je ubrzo dohvatila i pobjednike.

Đurovoj unuci, Anđeliji, nosiocu Partizanske spomenice, udatoj za majora Udbe za kojeg se posumnjalo da podržava Rezoluciju IB, agenti UDB su upali u stan i ubili brata Sava, 18-godišnjeg studenta. Imovina njihovog imućnog djeda Đura, dolazi pod udar niza eksproprijacija i nacionalizacija, a novom režimu bliske porodice lažiranim održajima prisvajaju značajne komplekse „Đurovine“ pa Zenovići ne dobijaju nikakvu naknadu za oduzetu imovinu“, istakao je Bošković.

On je naglasio da je od Đurovih „sedam nasljednika petoro umrlo tokom dosadašnjeg trajanja postupka restitucije“.

Preporučujemo za Vas