CBCG obračunala prvu ratu od 1,6 miliona

Novac iz ovog fonda će služiti i za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju. Banke će jednom godišnje plaćati ovu naknadu do jula 2031. godine

14477 pregleda 4 komentar(a)
Uskladili regulativu sa evropskim pravilima: Centralna banka, Foto: Luka Zekovic
Uskladili regulativu sa evropskim pravilima: Centralna banka, Foto: Luka Zekovic

Komercijalne banke, njih 11, do kraja ovog mjeseca treba da uplate prvu godišnju naknadu za Sanacioni fond u ukupnom iznosu od 1,6 miliona eura.

Novac iz ovog fonda će služiti, između ostalog, za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju.

”U skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i Odlukom o bližem načinu izračunavanja redovnih doprinosa koje kreditne institucije uplaćuju Sanacionom fondu, Centralna banka (CBCG) je obračunala redovni doprinos koji će banke trebati da uplate za ovu godinu i on iznosi 1,6 miliona. Sve banke su informisane u vezi iznosa koje one pojedinačno treba da uplate i one su, u skladu sa zakonom, dužne da izvrše navedene uplate do 31. jula ove godine”, rečeno je zvanično “Vijestima” u CBCG.

Formiranje tog fonda je definisano Zakonom o sanaciji kreditnih institucija (banaka) čija je primjena zajedno sa novim Zakonom o kreditnim institucijama počela 1. januara ove godine. Ova dva zakona su usvojena u parlamentu krajem 2019. godine i tada je ostavljen rok od godinu za njihovu primjenu.

Primjena je, međutim, odgođena za još jednu godinu zato što su se CBCG i komercijalne banke usmjerile na rješavanje problema koje je izazvala pandemija koronavirusa i na završetak projekta procjene imovine banaka (AQR).

Prema zakonu, u Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita i to u periodu od deset godina.

Ranija procjena CBCG da će trebati da banke uplate 14 miliona za 10 godina.

Iz CBCG su kazali da iznos doprinosa za Sanacioni fond za svaku pojedinačnu banku zavisi od faktora koji su propisani zakonskom i podzakonskom regulativom.

”U skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija CBCG utvrđu­je visinu godi­šnjeg do­pri­nosa uzi­ma­ju­ći u ob­zir zakonom zahtijevani iznos novca Sa­na­ci­o­nog fon­da, sa ciljem dostizanja najmanje jedan odsto iznosa garantovanih depozita svih banaka do 31. jula ove godine, po stanju utvrđenom na bazi godišnjih revidiranih finansijskih iskaza za prethodnu godinu.

Na­čin iz­ra­ču­na­va­nja re­dov­nih dopri­no­sa, utvrđen je Odlukom o bližem načinu izračunavanja redovnih doprinosa koje banke uplaćuju Sanacionom fondu, pri čemu CBCG utvrđu­je go­di­šnje do­pri­no­se koje pla­ća svaka banka, srazmjer­no nji­ho­vom rizi­čnom pro­fi­lu na osno­vu podataka koje banke dosta­vlja­ju. Prilikom određivanja različitih pokazatelja rizika, CBCG uzima u obzir značaj tih pokazatelja i, kao posljedicu toga, vjerovatnoću korišćenja aranžmana finansiranja u slučaju sanacije banke. U skladu sa navedenim vrši se obračun redovnog godišnjeg doprinosa za Sanacioni fond za svaku banku”, objašnjeno je iz vrhovne monetarne institucije.

Iz CBCG navode da je shodno zakonu ciljani iznos za 10 godina najmanje jedan odsto garantnovanih depozita svih banaka po stanju utvrđenom na osnovu godišnjih revidiranih finansijskih iskaza za prethodnu godinu.

”U konkretnom slučaju ciljani iznos novca koji treba prikupiti za Sanacioni fond iznosi jedan odsto garantovanih depozita, a koji je potrebno prikupiti kroz vremenski period od 10 godina (do 31. 7. 2031. godine), što znači da će ukupan iznos doprinosa za ovu godinu biti 0,1% garantovanih depozita

U CBCG je formirana posebna organizaciona jedinica za sanaciju banaka koja će se baviti primjenom zakona o sanaciji u smislu kreiranja planova sanacije za sve banke, obračunom minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama koji će banke morati da dostignu, obračunom doprinosa za Sanacioni fond.

Savjet CBCG je na posljednjoj sjednici krajem juna usvojio planove sanacije za sve banke i tada je saopšteno da ti planovi i fond kao novi mehanizmi prilikom potencijalne sanacije će u značajnoj mjeri imati pozitivan efekat na finansijsku stabilnost i dugoročnu održivost crnogorskog bankarskog sistema.

CBCG će morati da novac Sanacionog fonda drži na posebnom računu, kao i da njegovu imovinu vodi odvojeno od svoje imovine i obaveza.

Novac iz Sanacionog fonda će moći da se koristi, između ostalog, za davanje garancija za imovinu ili obaveze banke u sanaciji, kupovinu imovine banke u sanaciji, plaćanje naknade za upravljanje fondom...

CBCG vjeruje da banke neće povećati cijene svojih usluga

Iz CBCG ocjenjuju da banke neće poskupiti svoje usluge kako bi nadomjestile novac koji moraju da izdvoje u Sanacioni fond.

”Imajući u vidu da bankarski sistem u Crnoj Gori čini 11 kreditnih institucija koje su 2021. godine ostvarile značajan profit, smatramo da je malo vjerovatno da će kreditne institucije povećati cijene svojih usluga kako bi nadomjestile novac za redovne godišnje doprinose Sanacionom fondu”, istakli su iz vrhovne monetarne institucije.

Za sada svi posluju stabilno

”Vijesti” su pitale da li sve banke stabilno posluju, odnosno, da li postoji mogućnost da se neka od njih suoči sa problemima u poslovanju zbog čega bi joj bila potrebna pomoć iz Sanacionog fonda.

“Shodno podacima koje banke redovno dostavljaju u ovom momentu sistem posluje stabilno. CBCG će redovnim praćenjem i kontrolom i ubuduće, shodno svojim nadležnostima, utvrđivati stanje svih banaka i u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima preduzimati potrebne aktivnosti kako bi se očuvala stabilnost finansijskog sistema”, rekli su u CBCG.

Poručili su da je važno naglasiti da su primjenom Zakona o sanaciji kreditnih institucija i kreiranjem Sanacionog fonda, stvoreni dodatni snažni mehanizmi za eventualnu sanaciju banaka koji obezbjeđuju najveću mjeru zaštite javnog interesa.

Bonus video: