energetski bilans

Viška struje biće i dogodine

Kombinat aluminijuma i Željezara nisu najavili povećanje potrošnje električne energije ni za naredne tri godine, što je i glavni razlog postojanja viška

38029 pregleda 9 komentar(a)
Stabilan elektroenergetski sistem značajan za Crnu Goru u  periodima najavljene krize za Evropu (Ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC
Stabilan elektroenergetski sistem značajan za Crnu Goru u periodima najavljene krize za Evropu (Ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC

Crna Gora će naredne godine proizvesti 3.565 gigavat sati električne energije (GWh) dok će ukupna potrošnja iznositi 3.053 GWh, odnosno imaće oko 500 GWh za izvoz, navedeno je u dugoročnom energetskom bilansu Crne Gore za period od 2023. do 2025. godine kojeg je Vlada usvojila u četvrtak.

S obzirom na sadašnje cijene struje na međunarodnim berzama koje se najčešće kreću između 300 i 350 eura za megavatčas, a ponekad pređu i 400 eura, teoretska vrijednost ovog viška električne energije iznosila bi između 150 i 180 miliona eura. EPCG je za prošlu godinu ostvarila neto profit od 47,5 miliona eura.

Glavni razlog za postojanje ovog viška struje i elektroenergetske nezavisnosti Crne Gore je smanjenje potrošnje kod nekadašnjih direktnih potrošača, prije svega Kombinata aluminijuma. Ova elektroenergetska stabilnost biće veoma značajna zbog najava krize u Evropi uslijed rasta cijena struje (zbog skupog gasa) zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji. Regulatorna agencija za energetiku treba do kraja godine da donese odluku o cijenama koje bi važile u narednom trogodišnjem periodu, ako ne dođe do izmjene zakona o energetici koji bi posebno regulisao načine obračuna u periodima krize.

Potrošnja KAP-a smanjena 88 odsto

”Kombinat aluminijuma nije potvrdio svoju konstantnu potrošnju iz prethodnog perioda od oko 620 GWh godišnje, već se u izradu bilansa ušlo s njihovom ostvarenom potrošnjom u prvih pet mjeseci 2022. godine od oko 6,5 GWh mjesečno, odnosno oko 78 GWh na godišnjem nivou. Željezara Nikšić je iskazala potrebe slične onima iz prethodnog perioda (28,2 GWh), što je takođe upitno, s obzirom na zastoj u proizvodnji koji traje od aprila 2021. godine”, navedeno je u dokumentu.

U 2024. godini Termoelektrana Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije biće van pogona sedam mjeseci, zbog čega će njena očekivana proizvodnja pasti sa 1.317 na 587 GWh, tako da će u toj godini ukupna proizvodnja vrijedjeti 2.967. a potrošnja 3.075, odnosno postojaće manjak od 108 GWh. Ovo potvrđuje da je TE Pljevlja glavni proizvođač električne energije, na kojem se bazira sigurnost elektroenergetskog sistema jer ne zavisi od vremenskih prilika, i da će se teško obezbjediti njena zamjena iz drugih izvora ukoliko se nastavi EU politika o gašenju termoelektrana na ugalj.

U 2025. godine će se proizvodnja stabilizovati na 3.860 GWh, dok će potrošnja iznositi 3.089 GWh. Ni 2024. i 2025. godine se ovim bilansom ne očekuje rast potrošnje struje u Željezari i Kombinatu aluminijuma.

Rast proizvodnje iz vjetro i solarnih elektrana

Proizvodnja struje iz vjetroelektrana će naredne godine iznositi 322 GWh. Kako je navedeno u drugoj polovini 2024. godine planira se puštanje u rad vjetroelektrane “Gvozd”, kada će se proizvodnja iz vjetroelektrana povećati na 424, dok će u 2025. narasti 475 GWh kada se očekuje rad punim kapacitetom VE “Gvozd”.

Elektroprivreda, kako je navedeno, planira da u narednoj godini počne proizvodnja električne energije iz plutajućih solarnih elektrana “Slano” i “Vrtac”, kao i postepeni ulazak u sistem solarnih sistema male snage iz projekta “Solari”, odnosno gradnje solarnih panela na krovovima privatnih kuća, sladišta i fabrika. Planirano je da sredinom 2024. na mreži bude i solarna elektrana “Briska gora”. Zahvaljujući ovim projektima, proizvodnja električne energije iz sunca povećaće se sa sadašnja tri GWh na 68 naredne godine, dok će 2024. proizvodnja iz solarnih elektrana iznositi 132, a 2025. godine 205 GWh.

Proizvodnja iz svih malih hidroelektrana, i onih u vlasništvu EPCG i privatnih, naredne godine iznosiće 188 GWh, dok će se u 2025. godini povećati na 203 GWh, jer se u 2024. godini očekuje početak rada mHE Otilovići.

Najveća hidroelektrana “Perućica” će naredne godine proizvesti 920 GWh, dok će u 2024. proizvodnja pasti na 880 GWh zbog rekonstrukcije na ulaznoj građevini i leptirastom zatvaraču u julu i oktobru. U 2025. godini njena proizvodnja će se povećati na 958 GWh zbog realizacije projekta “Prevođenje voda rijeke Zete u akumulacije Slano i Krupac”, kao i ugradnje novog agregata A8.

Proizvodnja HE “Piva” je za sve tri godine predviđena na 750 GWh, na osnovu uobičajenih hidroloških prilika.

”Kao rezultat investicionih aktivnosti i otvaranja novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, na kraju 2025. godine planirano je smanjenje učešća termoelektrane u ukupnoj proizvodnji sa 37 odsto u 2023. godini na 33 odsto u 2025. godini”, navedeno je u dokumentu.

Gubici na mreži tri puta veći od proizvodnje iz malih hidroelektrana

Ukupni gubici na mreži naredne godine iznosiće 456 GWh, što je skoro tri puta više od ukupne proizvodnje svih malih hidroelektrana, i skoro je jednako proizvodnji iz svih malih hidro i vjetro i solarnih elektrana.

Planirani gubici na distributivnoj mreži imaće trend pada od oko četiri odsto godišnje, sa 315 GWh u 2023. na 290 GWh u 2025.

”To je rezultat realizacije projekta intezivne revitalizacije distributivne elektroenergetske mreže CEDIS-a s jedne strane i projekta unapređenja mjerenja u distributivnom sistemu CEDIS-a s druge strane”, navedeno je u dokumentu.

Istovremeno gubici na prenosnoj mreži biće povećani sa 140 na 150 GWh.

”Gubici u prenosnom sistemu planirani su na osnovu učešća gubitaka u procijenjenoj potrošnji električne energije, kao i planiranog tranzita električne energije kroz podmorski HVDC kabla i gubitaka koji će nastati usljed tranzita”, navedeno je u dokumentu.