Vlada Crne Gore će utvrditi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, a za to će morati da formira posebno koordinaciono tijelo, predviđeno je izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
O izmjenama Zakona bi krajem juna trebalo da raspravlja Skupština Crne Gore, a predlog je već prošao skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet. Kako se navodi u izmjenama, nacionalna procjena rizika obuhvata proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i finansiranja terorizma na državnom nivou.
Posebno Vladino tijelo biće zaduženo za razvijanje mjera za sprečavanje pranja novca i ukazivati gdje je potrebno povećati efikasnost institucija.
“Nacionalnom strategijom se unapređuju propisi o otkrivanju i sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. To se posebno odnosi na utvrđivanje sektora ili djelatnosti u kojima su obveznici dužni da preduzmu strože mjere prilikom provjere identiteta kiijenta, kroz praćenje poslovnog odnosa i kontrolu transakcija kiijenta”, navodi se u predlogu.
Nacionalnom procjenom rizika, kako se ističe, biće identifikovani sektori i djelatnosti nižeg ili višeg rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.
Navodi se da to podrazumijeva i utvrđivanje propisa za pojedine sektore i djelatnosti u skladu sa utvrđenim rizicima. Vladino koordinaciono tijelo, kako se navodi, biće zaduženo za izradu akcionog plana za smanjenje rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, usklađivaće saradnju nadležnih insititucija i o tome izvještavati Vladu. Tu oblast trenutno kontroliše Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma na čijem je čelu Vesko Lekić.
Izmjenama zakona je, između ostalog, pooštren način na koji će banke, investiciona i osiguravajuća društva i Pošta Crne Gore provjeravati novčane transakcije.
Tako će, u slučaju da procijene da je klijent iz države ili oblasti sa višim stepenom rizika od pranja novca ili finansiranja terorizma, banka ili investiciono društvo moći će da primijene produbljene mjere utvrđivanja i provjere identiteta klijenata. U zakonu se ne navodi koje su to oblasti i države.
“Obveznik je dužan da prilikom analize transakcija i poslovnog odnosa sa licima iz visokorizičnih trećih država koje ne primjenjuju ili nedovoljno primjenjuju mjere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca ili finansiranja terorizma preduzme i produbljene mjere. Obveznik je dužan da, prije uspostavljanja poslovog odnosa sa kiijentom iz visokorizične treće države pribavi pisanu saglasnost višeg rukovodioca”, navodi se u predloženim izmjenama.
Ističe se i da je izmjenama zakon dodatno usaglašen sa međunarodnim standardima i preporukama stranih organizacija. To se posebno odnosi na utvrđivanje i provjeru identiteta klijenta, praćenje poslovnog odnosa i kontrolu transakcija.
Do registra stvarnih vlasnika samo uz nadoknadu
Zakonom je predviđena izrada registra stvarnih vlasnika, koja podrazumijeva elektronsku bazu podataka u kojoma se čuvaju podaci radi obezbjedivanja transparentnosti vlasničkih struktura. Kako se navodi, državni organi imaju pristup registru, dok ostali podatke mogu dobiti samo uz naknadu i potvrdu da sumnjaju u krivično djelo pranja novca i finansiranja terorizma. Navodi se i da će Vlada odrediti visinu naknade.
Izmjenama zakona predviđeno je i da priređivač lutrijskih i igara na sreću mora provjeriti identitet klijenta prilikom jedne ili više povezanih transakcija u iznosu od najmanje 2.000 eura. Banke i investiciona društva obavezne su da provjeravaju povezane transakcije od 15 hiljada ili 10 hiljada ukoliko se rardi o gotovinskim transakcijama.
Bonus video:
