Milijarda eura godišnje prođe u sivoj zoni

U anketi svako deseto preduzeće priznalo da dio prometa obavi u sivoj ekonomiji

9863 pregleda 10 komentar(a)
Najveći dio sive ekonomije odnosi se na isplatu zarada mimo znanja poreskih vlasti (ilustracija), Foto: Shutterstock.com
Najveći dio sive ekonomije odnosi se na isplatu zarada mimo znanja poreskih vlasti (ilustracija), Foto: Shutterstock.com

Siva ekonomija koja se odnosi na neprijavljeni prihod registrovanih preduzeća i isplatu zarada ili dijela zarada bez obračuna poreza i doprinosa u 2022. godine vrijedi 20,6 odsto procijenjenog brutodomaćeg proizvoda (BDP), pokazuje istraživanje o obimu i strukturi sive ekonomije u Crnoj Gori, koje je za potrebe Ministarstva finansija sprovela agencija IPSOS.

Vrijednost crnogorskog BDP-a za ovu godinu je procijenjena na 5,3 milijardi eura, pa bi prema ovom istraživanju procijenjeni iznos sive ekonomije kod registrovanih preduzeća i preduzetnika vrijedio 1,1 milijardu eura. Ovo istraživanje se nije bavilo procjenom sive ekonomije kod onih koji uopšte nisu registrovani kao preduzeća ili privrednici.

U istraživanju po istoj metodologiji iz 2014. godine, procjena sive ekonomije je iznosila 24,5 odsto BDP-a.

Podaci ovog istraživanja dobijeni su na osnovu ankete 316 preduzeća i preduzetnika i 1.214 građana. Sprovedeno je tokom februara i marta ove godine nakon poreske reforme kojom je povećana minimalna zarada na 450 eura, a značajno smanjeno poresko opterećenje na zaradu i ukinut doprinos za zdravstveno osiguranje.

Iz Ministarstva finansija su naveli da ih na dodatni oprez, iako je riječ o nešto nižoj stopi u odnosu na 2014. godinu, poziva priznanje crnogorskih preduzeća, odnosno njihovim menadžera u anketi, da se skoro svako deseto preduzeće dio svog prometa i aktivnosti prebacilo u sivu zonu.

”Nešto niža sklonost ka aktivnostima sive ekonomije posljednjih nekoliko godina uzrokovana je poboljšanjem poslovnog ambijenta i smanjenjem nelojalne konkurencije neformalnog sektora. Relativno dobre ocjene bilježi uspješnost različitih inspekcija - inspekcije rada, Uprave prihoda i carina, kao i tržišne inspekcije, u segmentu detektovanja zaposlenih bez ugovora o radu i drugih oblika neformalnog zapošljavanja i sive ekonomije”, naveli su iz Ministarstva finansija.

U poređenju sa drugim zemljama gdje je primijenjen ovaj metod, obim sive ekonomije Crne Gore, kako je navedeno u istraživanju, približan je nivou u Poljskoj i Letoniji, viši nego u Litvaniji, Estoniji, a niži nego u Rusiji, Ukrajini, Kirgistanu, Moldaviji, Kosovu i Rumuniji.

Prema drugoj metodologiji - MIMIC metodu, koju je sproveo Međunarodni monetarni fond, a koji obuhvata i neformalni sektor (neregistrovana preduzeća), siva ekonomija u Crnoj Gori 2019. godine iznosila je 37,5 odsto BDP. U toj godini BDP je iznosio 4,95 milijardi eura, pa bi vrijednost sive ekonomije, prema ovoj metodologiji iznosila milijardu i 850 miliona eura.

”Poslije Kosova i Sjeverne Makedonije, Crna Gora bilježi najveći obim sive ekonomije u odnosu na 47 zemalja Evrope koje su obuhvaćene ovom procjenom”, navedeno je u izvještaju.

Prema ovom izvještaju, veći dio strukture sive ekonomije, 56 odsto, čine neprijavljene zarade zaposlenih, odnosno djelimična ili potpuna isplata zarada u gotovini “na ruke”, nego neprijavljeni prihod firmi - 44 odsto. Kada bi ovaj podatak uporedili sa ukupnim procentom i vrijednošću sive ekonomije od 1,1 milijarde, to bi značilo da oko 600 miliona eura godišnje bude isplaćeno radnicima na ime zarade ili dijela zarade, bez prijavljivanja poreskim vlastima. Takođe, oko 500 miliona bi iznosio prihod firmi koji nisu prijavile.

U izvještaju se navodi i da se 83 odsto sive ekonomije obavi u centralnom regionu (Podgorica, Cetinje, Danilovgrad i Nikšić), devet odsto u sjevernom i osam odsto u primorskom regionu. Ovo je iznenađujući podatak s obzirom na veliki promet i broj radnika na primorju tokom sezone. Moguće je i da su jednostavno privrednici iz centralne regije u ovom istraživanju bili iskreniji nego njihove kolega sa primorja kada su odgovarali na pitanja u vezi sa sivom ekonomije.

”Približno polovina sive ekonomije je ostvarena u trgovini, a zatim slijede ostale usluge, ugostiteljstvo i saobraćaj. U 2022. godini, prema sopstvenom priznanju vlasnika/menadžera, približno svaki deseti privredni subjekat u Crnoj Gori se bavio aktivnostima sive ekonomije, što predstavlja višestruko smanjenje u odnosu na 2014. godinu, kada je svako treće preduzeće bilo uključeno u ove aktivnosti. Ovakvi podaci bi mogli da ukažu na umjerenu uključenost crnogorskih preduzeća u aktivnosti sive ekonomije, imajući u vidu sklonost vlasnika/menadžera da prikrivaju svoje neregularno poslovanje, ali i zbog toga što je obuhvaćena samo siva ekonomija u registrovanim preduzećima”, navedeno je u izvještaju.

Posmatrano prema oblicima neformalnog poslovanja, 5,2 odsto privrednih subjekata imalo je neformalno (nelegalno) zaposlene, dok je 4,5 odsto obavljalo više od 10 odsto plaćanja u gotovini, iako su obveznici PDV-a”, navedeno je u izvještaju.

Polovina nije odgovorila da li je podmićivala inspektore

Oko 16 odsto poslodavaca je u anketi navelo da se podmićivanje inspektora zarad neplaćanja kazni dešava često ili veoma često.

”Važno je naglasiti da čak polovina poslodavaca nije željela da se izjasni po ovom pitanju, što može ukazivati na to da se na ovaj oblik ponašanja gleda kao na nešto neprihvatljivo bez obzira na to koliko je učestalo”, piše u izvještaju.

Većina se žali da im konkurencija radi na crno, ali ih ne bi prijavili

Više od 60 odsto anketiranih firmi i preduzetnika je navelo da u njihovu konkurenciju spadaju i oni koja praktikuju neki vid neformalnog poslovanja i da im je zbog toga otežano legalno poslovanje.

”Čak tri od četiri privredna subjekta navode da imaju niže godišnje prihode zbog nelojalne konkurencije. Međutim, manje od trećine kompanija iskazuje spremnost da prijavi nadležnoj inspekciji konkurentsku firmu koja posluje neformalno, a značajan udio onih koji navode da bi datu kompaniju prijavili ne zna kojoj konkretno inspekciji bi se obratili. Nespremnost da se upliću u tuđe poslovanje, ali i uvjerenje da će i nakon prijave firme nastaviti da posluju kako su to činile ranije, ključni su razlozi zašto preduzeća ne prijavljuju neformalno poslovanje konkurenata”, navedeno je u izvještaju.

Slično razmišljaju i anketirani građani jer 77 odsto ne bi prijavio prodajno mjesto koje im nije izdalo fiskalni račun, a dvije trećine i ne zatraži fiskalni račun u slučaju da im nije izdat pri kupovini.

Bonus video: