"Vodovod ne može više da diriguje cijenu vode i kanalizacije"

Dragašević: Cijene vode u Pljevljima ove godine neće rasti

Akumulirani gubitak pljevaljskog Vodovoda prelazi dva miliona eura i nastao je u prethodnih dvadesetak godina

2913 pregleda 1 komentar(a)
Mladen Dragašević, Foto: Goran Malidžan
Mladen Dragašević, Foto: Goran Malidžan

Cijene vode u Pljevljima neće se ove godine povećavati, potvrdio je “Vijestima” vršilac dužnosti direktora pljevaljskog opštinskog preduzeća Vodovod Mladen Dragašević.

Podsjetio je da cijenu vode određuju regulatorna agencija i da Vodovod ne može više da “diriguje cijenu vode i kanalizacije”.

”Definitivno neće doći do povećanja cijene vode u Pljevljima. Zakonom o komunalnim djlatnostima do 2025. treba da dođe do izjednačenja cijene vode za fizička i pravna lica. Što u prevodu znači da ne može doći po povećanja naših prihoda na godišnjem nivou i mi možemo da razmišljamo samo o smanjenju prihoda, jer svake godine skoro stotinu korisnika imamo manje jer se smnjuje broj stanovnika zbog raseljavanja, nataliteta itd. Mi obavljamo jedino regulisanu komunalnu djelatnost i imamo regulatora i u skladu sa tim ne možemo više da dirigujemo cijene vode i kanalizacije. Zna se šta učestvuje u troškovima da bi se formirala cijena. To su troškovi poslovanja za jednu godinu”, rekao je Dragašević.

Istakao je da se prilikom formiranja cijena regulator ne bavi troškovima i akumuliranim gubicima iz prethodnih godina.

”To znači da osnivač mora sa preduzećem da napravi plan kako da otplaćuje akumulirane troškove iz ranijeg perioda. Ti troškovi i gubici iz prethodnog perioda moraju se pokrivati iz nekih dodatnih radova. Mi to u ovom trenutku možemo isključivo sa ovim projektima koje radimo preko opštine, a to je rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže, a tu imate i fekalnu i atmosfersku kanalizaciju. I nekih dodatnih radova kada prilikom asfaltiranja radimo poslove podizanje šahti i njihovu betonažu”, kazao je Dragašević.

Vodovod Pljevlja
Vodovod Pljevlja foto: Goran Malidžan

Već dvije godine, ističe on, opština Vodovodu godišnje uplaćuje 250.000 eura subvencije kako bi građani imali manju cijenu vode.

Akumulirani gubitak pljevaljskog Vodovoda prelazi dva miliona eura i nastao je u prethodnih dvadesetak godina.

”Nije lako nadomjestiti minus koji je se akumulirao nekih 20 godina. Ovo preduzeće mora da postoji i radi. Sav minus koji je stvoren vjerovatno je nastao jer je takva sutuacija bila u tom vremenu. Od kada sam ja postao vršilac dužnosti direktora Vodovod plaća sve obaveze po osnovu poreza, doprinosa, koncesije i reprograma poreskog duga. Ja neću da dozvolim da prođe jedan mjesec a da ne platim sve obaveze prema državi i prema radnicima. Radnicima se ne duguje ništa, plate su redovno i redovno se uplaćuju porezi i doprinosi i reprogrami koji su do sada sklopljeni. Jedan reprogram će isteći krajem avgusta ali imamo novi reprogram koji treba da potpišemo sa državom, koji je nastao u jednom periodu i koji će nam biti jedan dodatni teret”, rekao je Dragašević.

Po osnovu dva reprograma Vodovod trenutno uplaćuje mjesečno državi 15 hiljada eura, dok će toliko izdvajati za reprogram koji treba da potpišu sa državom.

”Imamo novi reprogram od 980.000 eura. Računamo da će biti potpisan na pet godina s tim što ćemo morati deset odsto odmah da uplatimo što je skoro kao jedna mjesečna bruto zarada. Neće biti lako poslovati u tom peridou ali trenutna energija koja se pojavila u preduzećuuliva nadu. Pokušavam da dignem radni moral da radnici shvate da nismo u nekom dobrom stanju, ali da možemo da radimo i da imamo dobre plate samo ako hoćemo”, rekao je Dragašević.

Istakao je da bi država mogla da uvede stečaj u Vodovod, ukoliko ne bi moglo da isplati jednu ratu po osnovu reprograma. Svaki put kada bi se desilo da ne platimo jednu ratu po reprogramu država može da uvede stečaj.

”U ovom trenutku imamo veliku pomoć od osnivača i možemo da pokrijemo sve obaveze iz poslovanja. Ako bi izostala pomoć od osnivača jedan ili dva mjeseca, u bilo kom pravcu, Vodovod bi bukvalno bio pred stečajem. Trenutno funkcionisanje Vodovoda se toliko oslanja na osnivača da bez njega ne bi mogao da radi. U Crnoj Gori samo pet vodovodnih preduzeća pozitivno posluju. Pljevaljski Vodovod je prošle godine, nakon dvije decenije imao pozitivan bilans. Po meni ni jedno vodovodno preduzeće u Crnoj Gori bez lokalne uprave ne može pozitivno da posluje”, istakao je Dragašević.

U Vodovodu radi 115 radnika, a prosječna zarada je preko 500 eura.

”Po meni nema viška zaposlenih u Vodovodu. Možda je pogrešno raspoređena struktura zaposlenih. Mi imamo dodatnu radnu jedinicu Postrojenje za preratu otpadnih voda gdje imamo 29 zaposlenih jer je postrojenje ogroman i kompleksan sistem. Sedam miliona je koštala izgradnja kolektora i postrojenja”, rekao je Dragašević.

Postrojenje će početi da radi punim kapacitetom kada prođe tehnički prijem, a to se ne može očekivati u ovoj godini. Postrojenje ima niz problema koje u ovom trenutku izvođač koji je uveden tehno’last iz Beograda treba da otkloni i da dovede do tog tehničkog prijema postrojenja.

Na pitanje kada će postrojenje početi da radi punim kapacitetom, direktor Vodovoda je kazao tek kada se obavi tehnički prijem što se do kraja godine ne može uraditi.

”Sve otpadne vode koje su upojene u kolektor idu na Postrojenje. U suštini ta voda ide u taložnike i izlazi u granicama dozvoljenih normi u recipijent odnosno u rijeku Ćehotinu. Problem što sve linije koje ima jedno postrojenje ne funkcionišu. Znači postoji jedna linija gasa, mulja, otpadnih voda. One sve tri ne funkcionišu. Postoji propusta prilikom izgradnje i postoji decenijski problem a to da je atmosferska i fekalna kanalizacija upojena u jedan sistem. I dok se to ne riješi, postrojenje ne može da funkcioniše onako kako je planirano. Definitivno kada padaju buične kiše postorjenje ne može toliku količinu vode da primi”, rekao je direktor Vodovoda.

Nakon što postrojenje počne da funkcioniše u punom kapacitetu na cijenu će se, ukoliko opština ne primijeni drugi model, iskazivati i troškovi tretmana otpadnih voda.

”Trenutno građani na računima imaju iskazanu cijenu za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda. Nakon što postrojenje počne da radi punim kapacitetom na računima će se iskazati i treća cijena prečišćavanja otpadnih voda koja se formira preko regulatora. Postoje i drugi modeli finansiranja postrojenja. U par gradova u Crnoj Gori osnivač finansira rad postrojenja i njegov rad ne polaćaju građa. U nekim gradovima iz cijene koju plaćaju građani i privreda finansira se rad postrojenja. Postoji model da korisnici i osnivač popola plaćaju troškove rada postrojenja. Koji će se model primijeniti u Pljevljima je na lokalnoj administraciji”, rekao je Dragašević.

Od sto litara sa izvorišta, samo 30 dođe do građana

Gubici na vodovodnoj mreži u Pljevljima su oko 70 odsto što, ističe direktor Vodovoda nije nimalo pohvalno.

”Sto litara uzmemo na izvorištu, a od toga do građana dođe 30 litara dok ostalo ide u zemlju. Na sve zahvaćene količine plaćamo koncesije i za vodu koja ode u zemlju. Na jednom lokalitetu smanjimo gubitak on se poveća na drugom. Imaju tri izvorišta sa kojih se snabdijeva grad i akumulaciju iz Otilovića. Sa svih izvorišta je različit promjer i vrsta cijevi. To je otežava rad Vodovoda jer nema unificiranu vrstu cijevi”, rekao je Dragašević.

Radnici Vodovoda dnevno u prosjeku otklanjaju pet do šest kvarova. Podsjetio je da su pri kraju radovi na postrojenju za tretman vode na Bogiševcu, a da bi uskoro trebalo da počnu i radovi na Breznici i Pliješi.