Višegodišnji spor oko dodjele tzv. ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori dobio je novi zaplet nakon što je Upravni sud, krajem novembra 2025. godine, poništio više rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) ocjenjujući da su donijeta uz pogrešnu primjenu zakona.
Iako su presude jasne, ni nakon pola godine MUP nije okončao dio postupaka niti postupio po sudskim odlukama, zbog čega advokat nekoliko aplikanata iz Rusije Miloš Vukčević upozorava da država zbog odugovlačenja rizikuje milionsku štetu, ali i potencijalne nove sudske sporove.
Da li država ulazi u crveno zbog programa “zlatnog pasoša” znaće se narednih mjeseci kada bi MUP, kako su naveli u odgovoru “Vijestima”, trebalo da u ponovnim postupcima donese odluku o tome da li će najmanje 25 aplikanata iz Rusije, poslije četiri godine čekanja, konačno dobiti crnogorsko državljanstvo.
U presudama Upravnog suda utvrđeno je da je MUP prilikom odbijanja aplikanata pogrešno primjenjivao materijalno pravo, oslanjajući se na odredbe Zakona o crnogorskom državljanstvu, koje se ne odnose na Program ekonomskog državljanstva.
Sud je naglasio da se u ovim slučajevima primjenjuje član 12 Zakona, koji omogućava prijem lica od posebnog interesa za državu, kao i da se tokom odlučivanja primjenjuje Odluka koja je regulisala Program ekonomskog državljanstva.
Upravni sud problematizovao je to što je MUP odbijao zahtjeve aplikanata na osnovu negativnog mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) - naglašavajući da je nejasno po kom osnovu su takve zahtjeve upućivali tajnoj službi.
“S tim u vezi, ostaje nejasno na osnovu kog podzakonskog ovlašćenja je tuženi tražio mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost u ovoj upravnoj stvari, pa je na osnovu negativnog mišljenja Agencije, odlučio da odbije zahtjev tužioca”, piše u jednoj od presuda Upravnog suda u koje su “Vijesti” imale uvid.
Ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je “Vijestima” da je Upravni sud u dvije odluke presudio da su neke aplikante odbili uz pogrešnu primjenu zakona, jer su za dobijanje tkz. ekonomskog državljanstva bili dužni da cijene isključivo ispunjenost uslova po odredbi člana 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Međutim, MUP je naveo da bez obzira na procedure predviđene odredbom člana 4 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom kroz poseban Program ekonomskog državljanstva - Vlada zadržava pravo da sama sprovodi nezavisne provjere aplikanata, “po svojoj diskreciji i u skladu sa mjerodavnim i međunarodnim pravom”.
“Vlada, odnosno nadležni organ, zadržava pravo da odbije bilo kog aplikanta po svojoj diskreciji, bez troškova po Vladu i bez obzira na ‘due dilliegence’ izvještaj međunarodnog agenta”, piše u odgovoru MUP-a.
Za razliku od prakse MUP-a, Upravni sud je potvrdio da je u tom programu presudan kriterijum pozitivna ocjena međunarodnog agenta za provjeru podobnosti, a na globalnom nivou za to su bile angažovane kompanije poput britanskog “S-RM” i kanadskog “Exiger-a”.
Aplikanti, kojima je MUP dao negativno mišljenje, prema dostupnoj dokumentaciji, dobili su pozitivne ocjene mjeđunarodnih agenata ali je blokadu napravilo negativno mišjenje ANB-a.
Na pitanje “Vijesti” zašto su presude suda ignorišu već pola godine, iako je rok 30 dana, iz MUP-a su kratko naveli da će “u ponovnim postupcima postupiti u skladu sa pravnim shvatanjem suda” ali bez preciziranja rokova...
Muž može, žena i dijete odbijeni
Zanimljiv je primjer Ukrajinke V. A. i njenog maloljetnog djeteta, sa kojim živi u Švajcarskoj, koji su odbijeni za crnogorsko državljanstvo dok je njen vanbračni suprug, koji je za porodicu uplatio novac za Program ekonomskog državljanstva - dobio pozitivnu odluku ANB-a ali i MUP-a.
MUP je zbog negativnog mišljenja tajne službe odbio zahtjev i ljekara M. T. iz Rusije kao i S. P. koji je vlasnik lanca restorana u Parizu i Njujorku, a imao je namjeru da uloži novac i u “Porto Montenegru”.
Najmanje 25 aplikanata iz Rusije godinama čeka crnogorski pasoš kroz Program tzv. ekonomskog državljanstva, koji je okončan krajem 2022. godine, zbog čega su davno uplatili novac (riječ je o osam milIona eura) ali i dobili pozitivne ocjene međunarodnih agenata.
Ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je “Vijestima” da se u proceduri nalaze 23 zahtjeva (aplikacije), dok je šest aplikanata pokrenulo spor pred Upravnim sudom nakon što su odbijeni njihovi zahtjevi za prijem u crnogorsko državljanstvo.
“Glavni razlog što postupci nijesu okončani u većini aplikacija je negativno mišljenje ANB-a, dok je manji broj u statusu dopuna i prema informacijama koje dobijamo od agenata za posredovanje - uskoro će ovom ministarstvu biti dostavljene tražene dopune”, navodi MUP.
MUP je priznao da postoji rizik od tužbi za naknadu štete protiv države od strane aplikanata, koji godinama čekaju ekonomsko državljanstvo, ali su naglasili da će Ministarstvo unutrašnjih poslova u daljem postupanju nastojati da do takvog epiloga, ipak, ne dođe.
Vukčević: Prijeti milionska šteta
Advokat Vukčević, koji zastupa nekoliko aplikanata, naglasio je da postupanje MUP-a u ovim predmetima, kako je rekao, prevazilazi pitanje pojedinačnih slučajeva - radi se o sistemskom ignorisanju zakona i presuda Upravnog suda.
“Upravni sud praktično priznaje da mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost nije obavezujuće i da je jedini nadležni organ za odlučivanje upravo MUP. Uprkos tome, jasno proizilazi da su postupci godinama blokirani upravo zbog negativnih mišljenja ANB, čime se tom organu faktički daje uloga koju po zakonu nema. To je pravno nedopustivo i već je jasno označeno kao pogrešna primjena materijalnog prava od strane Upravnog suda”, naveo je on.
Vukčević tvrdi da je problem mnogo dublji te da državi prijeti milionska šteta, zbog čega je više puta slao pisma - upozorenja premijeru Milojku Spajiću, ministru finansija Novici Vukoviću, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, Zaštitinici imovinsko-pravnih interesa države Bojani Ćirović.
“U najvećem broju slučajeva Ministarstvo uopšte nije donijelo nikakva rješenja, iako je ispitni postupak završen još prije više od godinu. Dakle, ne govorimo više ni o pogrešnim odlukama - govorimo o potpunom izostanku odlučivanja i klasičnom ćutanju administracije. Takvo postupanje je u direktnoj suprotnosti sa zakonom, koji jasno propisuje rokove za odlučivanje, ali i sa osnovnim principima pravne sigurnosti. Niko nema pravo da zahtjeve drži ‘u fioci’ posebno ne u postupcima koji imaju ozbiljne finansijske i investicione implikacije”, naveo je Vukčević.
Advokat smatra da višemjesečno ignorisanje presuda Upravnog suda predstavlja “ozbiljan udar na princip vladavine prava”.
“Posljedice ovakvog postupanja su višestruke. S jedne strane, državi se blokiraju direktni budžetski prihodi i investicije u iznosu od više miliona eura. Sa druge strane, otvara se realan osnov za pokretanje postupaka za naknadu štete protiv države zbog višegodišnjeg nepostupanja i nezakonitog vođenja postupaka”, smatra advokat.
Za njega je posebno problematično što su svi ovi aplikanti prošli rigorozne međunarodne provjere, koje su uspostavljene kao ključni mehanizam kontrole i zaštite sistema, ali da se uprkos tome predmeti blokiraju bez pravnog osnova.
“Ovo više nije pitanje upravne procedure, već pitanje odgovornosti države. Presude Upravnog suda moraju se izvršiti odmah, a svi postupci u kojima nema odluka moraju se bez odlaganja okončati”, navodi on.
Bugarin: Prošli rigorozne provjere
Ekspert za imigraciono pravo i problematiku državljanstva Bojan Bugarin kazao je za “Vijesti” da je MUP kao ključni razlog za odbijanje zahtjeva naveo negativna mišljenja ANB-a, koja su ukazivala na navodne smetnje sa aspekta nacionalne bezbjednosti.
Međutim, kako je pojasnio, Upravni sud je utvrdio da MUP nije imao zakonski osnov da traži mišljenja ANB-a.
“Posebno je važno istaći da su svi aplikanti prošli rigorozne međunarodne ‘due diligence’ provjere koje su, za potrebe Programa, sprovodile renomirane specijalizovane agencije iz Velike Britanije i Kanade, čime je vršen sveobuhvatan postupak ocjene međunarodne podobnosti aplikanata. Upravo je uključivanje ovih međunarodnih subjekata bilo osmišljeno kao ključni mehanizam zaštite integriteta Programa, imajući u vidu ograničene kapacitete domaćih bezbjednosnih službi za sprovođenje kompleksnih međunarodnih provjera porijekla kapitala i reputacije aplikanata”, naveo je on.
Bugarin je saopštio da tokom rigoroznih međunarodnih provjera, tokom trajanja Programa ekonomskog državljanstva, nije prošlo više od 100 aplikanata.
“To jasno ukazuje da je sistem bio postavljen na način da eliminiše rizične kandidate i zaštiti javni interes”, naglasio je on.
Pojasnio je i da je zakonski rok za rješavanje zahtjeva za prijem u državljanstvo 12 mjeseci, te da višegodišnje prolongiranje, kako je rekao, predstavlja očigledno kršenje zakona i principa efikasne uprave.
“Posljedice ovakvog postupanja nijesu samo pravne, već i potencijalno ekonomske. Naime, sredstva koja su aplikanti položili u okviru svojih aplikacija na posebne ESCROW račune, u iznosima od 450.000 do 700.000 eura, ostaju “zarobljena” godinama, U međuvremenu, usljed inflacije i drugih ekonomskih kretanja, realna vrijednost tih sredstava je značajno umanjena. Ovakva situacija potencijalno otvara prostor za pokretanje postupaka protiv države Crne Gore radi naknade štete. Ovo je pitanje koje mora ozbiljno zabrinuti kako donosioce odluka, tako i širu javnost. Vlada i Ministarstvo unutrašnjih poslova ne bi smjeli da se igraju sa ovako ozbiljnim pravnim i finansijskim implikacijama. Poštovanje zakona i sudskih odluka mora biti apsolutni prioritet, jer bez toga nema ni pravne države, ni povjerenja investitora, ni održivog ekonomskog razvoja”, zaključio je Bugarin.
Najmanje 25 aplikanata iz Rusije godinama čeka crnogorski pasoš kroz Program tzv. ekonomskog državljanstva, koji je okončan krajem 2022. godine, zbog čega su davno uplatili novac (riječ je o osam milIona eura), ali i dobili pozitivne ocjene međunarodnih agenata
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
