Ministarstvo finansija pripremilo je rebalans budžeta za ovu godinu i poslalo ga Vladinim radnim tijelima na razmatranje i danas ga je utvrdila Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem.
Zbog porasta troškova za plate, penzije, socijalna davanja i smanjenje prihoda zbog izmjene zakona iz projekta "Evropa sad" i snižavanja akciza na gorivo, deficit budžeta povećan je sa 268 na 438 miliona eura, odnosno za 170 miliona.
Za kupovinu hartija od vrijednosti (akcije državnih firmi - EPCG) vanredno je predviđeno 25 miliona eura, pa su ukupna nedostajuća sredstva porasla za 195 milion eura.
Tako su i potrebe za finansiranje povećane sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosila na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.
Ranije je budžetom bilo predviđeno da se nedostajuća sredstva od 560 miliona pokriju trošenjem depozita od 385 miliona eura, preostala iz zaduženja od decembra 2020. godine, kao i od novog zaduženja od 170 miliona eura i prodaje imovine od šest miliona. Sada se rebalansom nedostajuća sredstva od 756 miliona obezbjeđuju zaduženjem od 450 miliona eura, trošenjem depozita od 300 miliona i prodajom imovine od šest miliona.
Zbog uvođenjem neoporezivog dijela zarade i naknadnim izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi gdje se opštinama daje veći dio poreza na dohodak (oporezivanje zarada), država će umjesto planiranih 140 miliona eura naplatiti svega 95 miliona.
Država će od akciza umjesto planiranog 271 miliona dobiti 261 milion, a od ostalih poreza manjak je još oko pet miliona eura.
Bolja naplata je kod poreza na dodatu vrijednost gdje se, uslijed dobrih rezulata elektronske fiskalizacije ali i povećanja potrošnje i inflacije, očekuje prihod od 815 miliona eura umjesto planirana 733 miliona.
Kod doprinosa za penzijsko osiguranje ostvaren je manjak naplate od predviđenih za deset miliona eura, zbog prevelikog očekivanja da će se rastom minimalne zarade, iz programa Evropa sada, uvećati ovaj državni prihod.
Kod naplate naknada ostvaren je minus od 12 miliona u odnosu na plan, jer nije usvojen zakon o igrama na sreću od kojeg je prethodno ministarstvo Milojka Spajića očekivalo rast prihoda od 15 miliona.
Rashodi su uvećani jer Fondu zdravstva nedostaje 38,6 miliona eura. Za dodatno povećanje penzija i vanrednu penziju krajem godine potrebno je dodatnih 36 miliona eura.
Za povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu potrebno je još 28,5 miliona eura, a za isplate naknada majkama sa troje i više djece dodatnih sedam miliona eura.
Za isplate naknada bivšim radnicima u rudarskoj i metalskoj industriji nedostaje šest miliona,...
Bonus video:
